Piše: Amil DUČIĆ
To su, kako je potvrđeno Fokusu, članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD) i Šefik Džaferović (SDA), zatim sedam članova Vijeća ministara BiH, predsjedavajući, ministri i zamjenici ministara, Zoran Tegeltija (SNSD), Staša Košarac (SNSD), Vojin Mitrović (SNSD), Sifet Podžić (DF), Nedžad Branković (SDA), Mijo Krešić (HDZBiH) i Mirko Okolić (SDS).
Da vrhunac bude još veći, Dodik, zatim Tegeltija i Košarac, SNSD-ovi funkcioneri u državnoj vlasti, kako nam je potvrđeno u Uredu Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, nikada do sada nisu dostavili svoje redovne godišnje imovinske kartone, za razliku od onih koji su dostavili na početku mandata.
Dodatno, informacije koje smo dobili u Uredu Komisije govore da su čak 52 zvaničnika, dakle, članovi Predsjedništva BiH, Vijeća ministara te Parlamentarne skupštine BiH, propustila rok da do 31. marta ove godine podnesu svoje finansijske izvještaje za 2021. godinu.
No, njihova imena za sada nećemo spominjati, jer, kako nam je rečeno u Komisiji, potrebna je određena fleksibilnost.
– Često zvaničnici zaborave pa dostave neposredno nakon roka ili malo kasnije, tako da moramo biti fleksibilni kod ovog roka koji je sad protekao 31. marta – kazala nam je Mira Pekić (PDP), predsjedavajuća Komisije za odlučivanje o sukobu interesa.
No, ona nam je potvrdila informaciju da zvaničnici koji su trebali dostaviti finansijske izvještaje za 2020. godinu, i to do 31. marta 2021, a koje smo nabrojali, to do danas nisu učinili.
Treba napomenuti da, u skladu s članom 12. Zakona o sukobu interesa i članovima 5. i 6. Pravilnika o postupku, svi izabrani zvaničnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici dužni su Komisiji dostaviti finansijski izvještaj u roku od 30 dana od dana kada su preuzeli dužnost, zatim redovne godišnje izvještaje do 31. marta za prethodnu godinu i u roku od 30 dana po isteku šest mjeseci nakon prestanka obavljanja dužnosti.
Dakle, zakonska obaveza svih funkcionera je da Komisiji do 31. marta dostave redovne finansijske izvještaje za prethodnu godinu, u protivnom, Komisija će protiv onih koji nisu dostavili popunjen finansijski izvještaj pokrenuti postupak zbog kršenja člana 9. stav (1) tačka f) Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH.
Na upit hoće li se protiv onih koji nisu dostavili finansijske izvještaje za 2020. pokrenuti postupak zbog kršenja Zakona, Pekić je za Fokus rekla da ako Komisija bude zasjedala, ona će u skladu sa zakonom pokrenuti proceduru.
– Prema toj proceduri, oni se ponovo obavještavaju da dostave finansijske izvještaje, a onda nakon toga ide postupak utvrđivanja sukoba interesa. Međutim, treba istaći da je to, ipak, vrlo teško utvrditi jer nemamo podatke, a sve radimo po sili zakona – kazala je Pekić.
Izvršna direktorica Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić kaže za Fokus da se, kada govorimo o finansijskim izvještajima koji se podnose po Zakonu o sukobu interesa, a koji služe u svrhu utvrđivanja sukoba interesa, oni svakako i ne objavljuju.
– Dakle, nisu dostupni javnosti iako iz njih treba biti vidljivo da li neko ima interese u nekim pravnim licima koji bi tu osobu mogli dovesti u situaciju sukoba interesa ili informacije u vezi s njihovim bliskim srodnicima.
Činjenica da pojedini funkcioneri ne podnose finansijske izvještaje direktna je posljedica i samog nerada Komisije, a s druge strane neadekvatnih kaznenih mjera. Mi smo tražili da se u novom zakonu pooštre sankcije za odbijanje podnošenja ovih izvještaja i da se učine javnim ove informacije, te da se uvede kontrola nad njihovom tačnošću – naglasila je Korajlić.
Treba napomenuti da, također, Izborni zakon BiH izabrane zvaničnike obavezuje da u roku od 30 dana od dana prestanka mandata, kao i u roku od 30 dana od početka novog mandata, Centralnoj izbornoj komisiji dostavke imovinske kartone. Tu je riječ o izjavama o imovinskom stanju na početku i na kraju mandata.
– Ali ni oni se ne provjeravaju, samo se objavljuju. Niko nema mandat da provjerava njihovu tačnost. Sve to treba definisati unaprijeđenim Zakonom o sukobu interesa. Ali evo vidimo da su na sceni opstrukcije i za funkcionisanje same komisije, kao i slaba kaznena politika čak i za direktan sukob interesa – istaknula je Korajlić.
Rast bogatstva
Analizirat ćemo one funkcionere za koje je Komisija ustanovila da nikad ne dostavljaju svoje redovne godišnje finansijske izvještaje, kako bi se vidjelo da li im je i u kojoj mjeri bogatstvo raslo, odnosno njihova imovina i prihodi.
Milorad Dodik, lider SNSD-a i aktuelni član Predsjedništva BiH, prema posljednjim dostupnim podacima iz njegovog imovinskog kartona, objavljenog 2018. na stranici Centralne izborne komisije, za jednu godinu, odnosno od 1. novembra 2017. do 1. novembra 2018. godina imao je primanja od 241.074 KM. Od toga je na plaću otpalo tek 58.956 KM, dok se veliki dio, odnosno 181.702 KM, odnosio na prihod od poljoprivrede, te izdavanje kuće u Beogradu.
Kada je riječ o imovini, ona, prema Dodikovim podacima u navedenom imovinskom kartonu, iznosi 2,1 milion KM. Od imovine Dodik je naveo kuću u BiH vrijednu 300.000 KM i kuću u Srbiji vrijednu 1,7 miliona KM. Inače, riječ je o vili na Dedinju koja je trenutno predmet istrage Tužilaštva BiH protiv Dodika.
Automobil mu je vrijedan 10.000 KM, a dionice u Banji Laktaši 505 KM. Dodatno, on je naveo da na računu ima 52.538 KM. Imovina njegove supruge iznosi 229.505 KM.
Zoran Tegeltija, aktuelni predsjedavajući Vijeća ministara BiH, naveo je da posjeduje imovinu od 236.400 KM. Tu spada stan od 80 kvadrata vrijedan 90.000 KM, vozilo Audi A6 od 25.000 KM, te štednja u iznosu od 121.400 KM.
Staša Košarac, aktuelni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, naveo je da posjeduje imovinu od 226.000 KM, u koju spadaju: stan vrijedan 75.000 KM, apartman od 80.000 KM, te vozilo VW Tiguan vrijedno 71.000 KM.