Za masovni egzodus stanovništva kojeg Putinova Rusija doživljava u nekoliko zadnjih sedmica neki tvrde da nije viđen još od Oktobarske revolucije
Egzaktnih podataka nema, no izbjeglice iz Putinovog carstva tvrde da se prekogranični gubici Ruske Federacije najmanje broje u stotinama hiljada ljudi.
Riječ je mahom o egzodusu mozgova i tehnoloških eksperata, jezgri vitalnosti i opstanka svake nacije. Prva je počela dizati sidro inteligencija iz IT sektora, za čijom radnom snagom vapi cijeli svijet. Hiljade kompanija iz kompjuterske branše ugašene su ili su poslovanje prebacile na zapad otkako je svijet nametnuo oštre gospodarske sankcije Rusiji zbog njezine brutalne agresije na Ukrajinu, navode europski mediji.
– Zamislite rezultat desetogodišnjeg poštenog i vrijednog rada u Rusiji i u nekoj normalnoj, razvijenoj zemlji. U kojem slučaju bi vam bilo bolje? Ne želim više trčati samo da stojim na mjestu. Ne kanim provesti sljedećih 10 godina u Rusiji – napisao je nakon odlaska Sergej Krupnik, jedan od nekoliko desetaka hiljada IT stručnjaka koji su dali petama vjetra.
Krupniku je emigracija dugo bila na umu zbog loše investicijske klime u zemlji i nedostatka slobode govora, a Putin je brutalnim i nepotrebnim napadom na susjede odluku samo ubrzao.
Egzodus programera, stručnjaka za računalnu sigurnost i drugih profila ruskih IT eksperata mogao bi imati duboke dugoročne posljedice na ekonomski rast, ali i cyber sigurnost Rusije, upozoravaju tamošnji stručnjaci.
– Hiljade su već otišle iz Rusije u Armeniju, Gruziju, Litvu, Estoniju, Tursku. Samo u Izrael ih je došlo već preko 12 000 – objavio je Radio Slobodna Europa, ali jednako brojno odlaze i u Latinsku Ameriku, pa čak i Indiju.
Nekima prebacivanje poslovanja izvan Rusije traže njihovi dosadašnji poslodavci, zapadnjačke kompanije, ali većina su solisti ili vlasnici vlastitih tvrtki koji se žele spasiti od svih loših posljedica ruskog života, pa tako i nestašice mikroprocesora i ostalih repromaterijala uslijed sankcija.
– Između 50.000 i 70.000 tehnoloških radnika napustilo je zemlju od kraja februara do polovine marta – rekao je Sergej Plugotarenko, šef Ruskog udruženja za elektronsku komunikaciju, tokom nedavne parlamentarne rasprave u Dumi posvećene krizi u ruskoj IT industriji.
To se ne čini puno ako se zna da je prema službenim podacima iz 2020. Rusija imala oko 1,8 miliona IT radnika, no režim je u velikoj panici da bez ovog deficitarnog kadra brzo neće imati snage za držati korak sa svijetom.
Putin je lično potpisao nekoliko mjera kako bi pokušao zadržati kompjuteraše, od oslobađanja od vojnog roka i poreza na najmanje 3 godine, do subvencija za stanove.
Našao se u škripcu zbog bijega mladih kompjuteraša koji hakiraju državne sustave diljem svijeta i koji po društvenim mrežama masovno šire kremaljske laži, pa je pozvao režim svog prijatelja da pod svaku cijenu zaustavi njihovu emigraciju radi zaštite ‘ruskih strateških interesa’.
Navodno je Prigožin od Putina tražio i da odmah donese zakon kojim bi im se zabranilo prelazak državne granice bez posebne dozvole FSB-a, onako kako su stvari funkcionirale i u Staljinovo vrijeme.
Kraljica ruskog popa Ala Pugačeva gradi novi život u Izraelu zajedno sa svojim suprugom komičarom Maksimom Galkinom. Tv voditelj Ivan Urgant je također tamo. Rok zvijezda Zemfira i njena partnerica, poznata glumica Renata Litvinova, nalaze se u Parizu.
– Tamo je primijećen i režiser Kiril Serebrenikov, dok slavna književnica Ljudmila Ulickaja daje intervjue iz svog berlinskog stana. Iz Londona se javlja njen kolega Boris Akunjin, primabalerina Boljšoj teatra Olga Smirnova našla je novi posao u Amsterdamu, dok je video bloger i režiser Jurij Dud sidro bacio u Istanbulu – nabraja Deutsche Welle samo neke od slavnih raseljenih Rusa.
Nisu samo slavni i bogati napustili Putinovu državu, iako je njima najlakše, nego se i većina izbjeglica srednje klase pokušava otisnuti u nepoznato, premda život s ruskom putovnicom u inozemstvu danas ne znači nikakvu normalnost (bankovni računi blokirani, kartice nevažeće, veće količine keša zabranjene).
Broj onih koji zbog ekonomskih neprilika moraju ostati u Rusiji, premda iz dna duše preziru Putinove ratne ambicije, također se ne smije izgubiti iz vida.
Prema Levada centru, nezavisnom institutu za ispitivanje javnog mnijenja, proeuropski i prozapadno nastrojeni Rusi koji osuđuju rat u Ukrajini čine najmanje 20 posto stanovništva Rusije, što predstavlja brojku od najmanje 30 miliona ljudi.
Premda iz Rusije bježe samo oni koji to sebi mogu priuštiti neke procjene govore o čak milijun dosadašnjih odbjeglih Rusa, rasutih svijetom od Njemačke do Britanija, od Azerbejdžana do Turske, od Grčke, Bugarske, Srbije, Crne Gore, Kazahstana, Kirgistana, Uzbekistana, Tadžikistana, Mongolije i Latvije…
