PODCAST Čitaj više, misli više! Svetlana Cenić: Pitajte vlast gdje je novac jer novca ima

Od početka rata u Ukrajini stanovnici Bosne i Hercegovine su, osim straha od prelijevanja sukoba u BiH, uplašeni za snabdjevanje gasom i osnovnim životnim namirnicama – kupuju na veliko, podižu novac iz banaka… Sve to je bio povod da u prvom podcastu  iz serijala „Čitaj više, misli više!“ razgovaramo sa ekonomisticom Svetlanom Cenić i pokušamo pomoći stanovnicima BiH da bolje razumiju situaciju i lakše se nose s njom, da donose informisane, a ne emotivne odluke

Razgovarala Rubina ČENGIĆ

Svetlana Cenić je na početku razgovora podsjetila da BiH nema veliku robnu razmjenu sa Rusijom i Ukrajinom i da bi u kontekstu ovog sukoba mnogo opasnije mogle biti  pogrešne odluke domaćih političara i vlasti. Upozorila je da cijene hoće rasti, ali ne na duge staze, te ocijenila da je malo je vjerovatno da će Rusija zabraniti izvoz gasa

Zahtjev da se plaća u rubljama je pokušaj da se stabilizuje ruska valuta, a oslabi dolar, cijeni Cenić i naglašava da je u ovom sukobu jako važna uloga SAD.

U svijetu traje preslagivanje. Dugo smo imali bipolarni svet koji se delio na  Istok i Zapada, a sadas u se pojavile nove jake zemlje poput Kine ili Indije koja je ojačala i druge zemlje koje imaju svoja područja uticaja…  Mislim da ćemo se nakon ovog vratiti na novu bipolarnost s tim da je još neizvesno kako će se i gde svrstati jake zemlje poput Kine kojoj je SAD mnogo jači trgovinski partner nego Rusije – pojašnjava Cenić.

Sluge i gospodari

Cijeni da nema razloga za strah od nedostatka pšenice jer BiH najviše pšenice uvozi iz Mađarske.

Zaboravlja se da je BiH 2020. izvozila pšenicu u Hrvatsku što govori da nisu tačne izjave premijera FBiH koji kaže da naša pšenica nije doba, a i prošle godine je Semberija dala velike količine pšenice – podsjeća Cenić.  Kaže i da razumije strah ljudi koji kupuju ulje i bršano, ali upozorava da se time stvara nestašica i diže cijena jer je povećana potražnja.

Cenić smatra da iz sukoba u Ukrajini Bosna i Hercegovina može da „izvuče korist“ jer će EU tražiti robe iz zemalja koje su relativno blizu, ali da vlast ne radi ništa da pomogne privredi, ali ni da zaštiti socijalno ugrožene.

Inflacija jeste veća od planirane, ali ni tih 9,5 nije tačan broj jer je to zbir svih cena, ali nameštaj ili stanove i druge skupe robe ne kupujete često, a kada biste uzeli samo hranu – inflacija je mnogo veća i to se vidi po svemu, a nismo ništa  poduzeli da to sprečimo – nema poticaja za poljoprivredu, nego se sada neko setio i opet ćemo zavisiti  od uvoza – cijeni Cenić.

Smatra da BiH čeka pad investicija i stranih i domaćih jer su i prije početka rata u Ukrajini izvozne kompanije iz BiH imale problem zbog političke atmosfere – gubili su poslove jer su se strani investitori plašili rata u BiH.

Slika koju ostavlja naša politička elita i šteta koju oni prouzrokuju se meri milijardama jer prave toliko loš imidž – podeljenost po svim pitanjima, blokada rada države,  stalna priča o ratu… a naše političke elite zarađuju na toj podeljenosti i to je svima jasno, ali mi smo se kao društvo podelili na gospodare is luge i sluge ćute, čekamo sankcije očekujući da neko nešto uradi za nas… Zemlja koja ima  učešće domaćih ili stranih investicija u bruto domačem proizvodu ispod 20 posto ne stagnira nego pada, ali i  ko bi investirao ovde kada vidi šta se dešava, šta jedni o drugima mislimo, ovoliku korupciju i organizovani kriminal ili stalne pretnje ratom – kaže Cenić, a činjenicu da ipak uvozimo i „poršee“ i drugu skupu robu komentariše riječima da smo se „podelili na sluge i gospodare“.

Cijeni da nema potrebe podizati novac iz banaka.

Ne znam zašto ljudi podižu pare iz banke jer je to nesigurno – raduju se provalnici. Ono što se desilo sa SberBankom je sanirano, Centralna banka BiH   ima devizne rezerve, valuta je solidna, banke imaju dovoljno kapitala, i iznad obaveznih rezervi, tu nema rizika – rekla je Cenić.

Za ljude koji se plaše budućnosti ili su u dilemi da li da štede ili prave zalihe, ima poruku da „pitaju vlast gde su pare, da traže socijalnu zaštitu i subvencije, svaku moguću pomoć jer para ima – političari lažu kada kažu da ih nema“.

Fiskalna i socijalna politika

Cenić je pojasnila i da uvođenje različitih stopa PDV-a i ukidanje akciza na način na koji je započeto – nije ustavno, ali i da bi ugrozilo poslovanje opština koje dobiju 8,4 posto indirektnih poreza.

Samo treba dati odgovor ko će to njima nadoknaditi jer siromašnim opštinama je i 10.000 KM manje u budžetu strašno, a ako ukinete akcize – pada i osnovica za obračun PDV-a. Dakle – onaj ko to traži mora dati odgovore kako će riješiti sve  posledice koje nastanu. Uz to tri stope PDV-a ovako  kako se to sada traži nisu u skladu s  evropskim direktivama, a ako se i krene u to – potrebno je vrijeme da se prepravi softver i edukaciju službenika  za šta nema novca jer nema budžeta, a i da ima – za to treba godinu dana – kaže Cenić i zaključuje da se „fiskalnom politikom ne vodi socijalna politika“.

Na kraju razgovora Cenić ocjenjuje da je za „težak položaj BHRT-a  odgovoran onaj ko nije  odgovorno raspoređivao prihode“.

Nas će koštati kadrovska politika jer svako gura svog i insistira na kvotama, a mi nemamo javni sistem emitera koji treba da bude satavljen od RTV FBiH, RTRS-a i BHT-a i da funkcioniše kao takav, ali gašenje BHT bi bio poraz i države i medija – zaključuje Cenić u razgovoru za podcast  „Čitaj više, misli više“ na našem portalu.

Cijeli razgovor možete posluđati na linku:

 

Prethodna vijest

KUIP VS. GRUBEŠA Oznaka “povjerljivo” na diplomi Sebije Izetbegović stigla je od Ministarstva pravde BiH!

Naredna vijest

Izbori u Srbiji: Šta može da bude presudno za odluku birača