Kraj rata ili prodavanje magle?

Dok se rat Rusije protiv Ukrajine nastavlja, Moskva i Kijev vode pregovore. Je li moguć kompromis? Stručnjaci upozoravaju: ne nazire se brzi kraj

Ruski rat protiv Ukrajine traje četvrti tjedan. U moru izvještaja o borbama i žrtvama pojavljuju se i izvještaji o razgovorima između Moskve i Kijeva. Poslije nekoliko sastanaka u Bjelorusiji, sada se razgovara putem video linka. Zasad bez rezultata.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Moskva neće odustati od svog „plana” sve dok Kijev ne ispuni njene ključne zahtjeve: „demilitarizaciju”, „denacifikaciju” i „neutralan status Ukrajine”. Ranije je Moskva također zahtijevala da Kijev prizna anektirani Krim kao dio Rusije i „narodne republike” u Donjecku i Lugansku kao nezavisne. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je spreman na odustajanja od nastojanja za članstvo u NATO-u.

Iako se malo konkretno izvještava o pregovorima, jedna publikacija objavljena prošle sedmioceu Financial Timesu izazvala je zabunu. U njoj je, podsjeća DW, stajalo da u pregovorima postoji „suštinski napredak” te da se razmatra plan od 15 tačaka. Za Kijev se kaže da je navodno spreman dustati od želje za ulaskom u NATO i za postavljanje stranih vojnih baza i oružanih sustava. Kao zaštitu od Rusije, Ukrajina navodno želi garancijeod SAD-a, Velike Britanije i Turske. Ukrajinski zvaničnici kažu da su Kijevu potrebne pravno obavezujuće sigurnosne garancije.

Pregovori kod Gomelja u Bjelorusiji krajem veljače
Pregovori kod Gomelja u Bjelorusiji krajem veljače

Odbijanje članstva u NATO-u kao ustupak Kijeva

Aljona Hetmančuk, šefica kijevskog trusta mozgova Nova Europa, situaciju naziva „apsurdnom” .

Prvo je potrebno dogovoriti prekid vatre, a tek potom se mogu voditi konkretni pregovori. Danas to izgleda ovako: što se pregovori intenzivnije vode, to se više puca.

Hetmančukova opisuje spremnost Ukrajine da prihvati neutralni status kao najveći „ustupak”.

To je ustupak ne samo zato što je članstvo u NATO-u zacrtano kao cilj u ustavu, već zato što ima podršku do sada neviđene većine – kaže ova analitičarka.

Ponuda je vezana za sigurnosna jamstva koja bi efektivno zamijenila član 5 Washingtonskog ugovora (NATO ugovor o kolektivnoj sigurnosti – prim. red.). Hetmančukova ovu ideju naziva „prilično iluzornom”, jer zemlje NATO-a nisu spremne dati takve garancije Ukrajini. Rusija također teško da će odgovoriti na ovo. Hetmančukova kaže da bi priznanje nezavisnosti Krima i Donbasa bile crvene linije za Kijev:  – To bi bila potpuna kapitulacija.

Moskva više ne govori o svrgavanju Zelenskog

U pregovorima s Ukrajinom, u kojima se u početku razgovaralo o humanitarnim koridorima, „izgleda da počinje razgovor o fundamentalnijim pitanjima”, kaže Andrej Kortunov, direktor Ruskog savjeta za vanjskopolitička pitanja (RSMD). U stavu Rusije u pojedinim pitanjima postoji „dinamika”. „Bilo je izjava da bi denacifikacija iziskivala ponovno pokretanje državnog projekta u Ukrajini, možda nove izbore, uklanjanje nacionalističkih desničarskih snaga iz političke arene”, kaže Kortunov.

Sada je agenda reducirana. Više nema govora o svrgavanju Zelenskog – dodaje on.

Prema Kortunovu, suštinski zahtjev Moskve odnosi se na članstvo u NATO-u, čemu Kijev teži, kao i suradnju sa Savezom. Što se tiče priznanja Donjecka i Luganska, ovo pitanje se na duže staze može ignorirati. Kortunov smatra da je moguće povlačenje ruskih trupa s područja osvojenih od izbijanja rata.

Nema NATO trupa u Ukrajini

Robert Brenkley, bivši britanski veleposlanik u Ukrajini, ne očekuje pomak u pregovorima između Moskve i Kijeva. To se može očekivati samo ako su „obje strane voljne”. No, još će pokušavati „poboljšati svoje pozicije na terenu”.

Na pitanje hože li Velika Britanija pružiti sigurnosne garancije Ukrajini, Brenkley se nije direktno osvrnuo na to. On je podsjetio na negativno iskustvo Ukrajine sa Budimpeštanskim memorandumom iz 1994, kada su se nuklearne sile Rusija, SAD i Velika Britanija obvezale da će poštivati suverenitet i granice Ukrajine u zamjenu za odricanje od nuklearnog oružja naslijeđenog od SSSR-a.

Taj dokument nije dao nikakva jamstva, tako da mislim da će Ukrajina vrlo pažljivo gledati što će stajati u novom sporazumu u slučaju da bude prekršen – rekao je Brenkley.

Bivši britanski diplomat se osvrnuo i na stav NATO-a da ne šalje trupe u Ukrajinu i ne stavlja na raspolaganje avione za nametanje zone zabrane letova. A to je ono što Ukrajina traži.

Zelenski je, čini se, spreman na ustupke
Zelenski je, čini se, spreman na ustupke

Ruska obmana?

Bivši Brenkleyev kolega, nekadašnji njemački veleposlanik u Kijevu Hans-Jürgen Heimzoet, smatra da se rezultat pregovora može očekivati u sedmivi koja dolaze. Obje strane bi vodile pregovore „iz određenih PR razloga”, ali postoje razlike. Dok je rusko rukovodstvo beskompromisno, Ukrajina je otvorena po pitanju neutralnosti i stranih baza.

Publicist Winfried Schneider-Deters, koji je dugo živio u Ukrajini, jedini je od intervjuiranih stručnjaka koji je pregovore opisao kao „prodavanje magle”.

To je obmanjujući manevar Putina. On želi uljuljkati Zapad u osjećaj sigurnosti, neka se mir pojavi na horizontu kako bi Zapad prestao podržavati Ukrajinu oružjem. To je također manevar kojim se kupuje vrijeme. Nakon što je prva ofanziva tako jadno propala, mora se skupiti snaga za drugi val napada – kaže on.

Predsjednik Putin teži „vojnom rješenju”, kaže Schneider-Deters. Kijevu su ovi pregovori takođe potrebni „da bi se pribrao i obučio dobrovoljce koji se javljaju na oružje”.

Schneider-Deters kaže da Ukrajina ne bi trebala prihvatiti sigurnosne garancije, podsećajući također na Budimpeštanski memorandum. Zapad se neće boriti u Ukrajini, ali može „isporučivati oružje”. Njegovo viđenje: rat će trajati „veoma dugo”.

Prethodna vijest

Elektro-Hercegovina from Trebinje is taking away private land without compensation and consent of the owner

Naredna vijest

Obavještajci i psiholozi pokušavaju proniknuti u Putinov um