EU namijenit će Ukrajini 450 miliona eura za nabavku naoružanja te još 50 miliona za zaštitnu opremu i gorivo
Europska unija namijenit će 450 miliona eura za ukrajinske oružane snage za nabavku naoružanja te još 50 miliona za nabavu zaštitne opreme i goriva, a neke su članice spremne dati Ukrajini borbene zrakoplove, izjavio je u nedjelju visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
Rusija se neće zaustaviti na Ukrajini
– Postignut je dogovor da se osigura oružje za ukrajinsku vojsku u vrijednosti od 450 miliona eura te još 50 miliona za zaštitnu opremu i gorivo – izjavio je Borrell nakon virtualnog sastanka ministara vanjskih poslova država članica.
To je prvi put u povijesti da EU financira kupovinu naoružanja.
– Danas je srušen još jedan tabu, a to je da EU nikad neće trošiti sredstva za nabavu naoružanja napadnutoj državi – dodao je visoki predstavnik EU.
Borrell je rekao da je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao da su im potrebni zrakoplovi kojima bi znali upravljati ukrajinski piloti.
– Neke zemlje članice imaju takve zrakoplove i mi ćemo ih poslati zajedno s potrebnim naoružanjem – rekao je Borrell.
Za sutra je zakazan i vanredni sastanak ministara obrane država članica, na kojem će se također razgovarati o pomoći Ukrajini.
Borrell je rekao da su ministri vanjskih poslova podržali prijedloge koje je ranije predstavila predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. To su zatvaranje zračnog prostora za ruske zrakoplove, zabrana ruskih državnih medija koji šire propagandu te novi paket sankcija protiv Bjelorusije, koja aktivno pomaže Rusiji u agresiji na Ukrajinu.
Budući da je ovaj sastanak bio virtualan i neformalan, odluke sa zakonskom snagom bit će uskoro donesene na nadležnim tijelima EU-a.
Visoki predstavnik Borrell je upozorio da se Rusija neće zaustaviti na Ukrajini i da je stoga potrebno obratiti posebnu pozornost u Moldaviji, Gruziji i zapadnom Balkanu.
Vijeće sigurnosti UN zasjeda vanredno
I Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda sazvalo je za ponedjeljak vanrednu sjednicu 193-člane Generalne skupštine na kojoj će se razgovarati o ruskoj invaziji na Ukrajinu, dok zapadni saveznici pojačavaju diplomatsku kampanju za izolaciju Moskve.
Glasanje 15-članog vijeća u nedjelju je bilo je proceduralno tako da Rusija nije mogla staviti veto. Odluka o sazivanju sjednice Generalne skupštine donesena je s 11 glasova za. Rusija je glasala protiv, dok su Kina, Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati bili suzdržani.
Ovaj potez uslijedio je nakon ruskog veta u petak na nacrt rezolucije Vijeća kojom bi se osudila invazija Moskve na Ukrajinu. Kina, Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati bili su i tada suzdržani, a preostalih 11 članica glasalo je za.
Očekuje se da će Generalna skupština glasati o sličnoj rezoluciji već u srijedu – rekla je američka ambasadorica pri Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield i dodala da “nijedna zemlja nema pravo veta u Generalnoj skupštini UN-a”.
Iako rezolucije Generalne skupštine nisu obvezujuće, imaju političku težinu. Sjedinjene Države i saveznici vide akciju u Ujedinjenim narodima kao priliku da pokažu kako je Rusija izolirana zbog invazije na susjednu Ukrajinu.
Generalna skupština je u martu 2014., nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima, sa 100 glasova prihvatila rezoluciju u kojoj je referendum o statusu Krima proglašen nevažećim.
O rezoluciji će se glasati na kraju vanredne sjednice, a riječ je o tek 11. takvom zasjedanju Generalne skupštine UN-a od 1950. godine.
Vijeće sigurnosti također će se ponovno sastati u ponedjeljak na brifingu o humanitarnim potrebama civila u Ukrajini, koji su zatražile Francuska, Sjedinjene Države, Britanija, Norveška, Albanija, Irska i Meksiko. Bit će to peti sastanak Vijeća o Ukrajini u sedam dana.
Rusija bi bila u poziciji da blokira taj potez ako želi. Vijeće ima pravo veta zajedno sa Sjedinjenim Državama, Francuskom, Britanijom i Kinom.
