Rezultati istraživanja percepcije građana o korupciji u BiH pokazuju da oko 60% stanovnika BiH smatra da je korupcija veoma prisutna u obrazovanju s tim da najviše ispitanih vjeruje da je najprisutnija u visokom obrazovanju. Naša slijedeća priča u serijalu o korupciji s kojom se susreću studenti u BiH potvrđuje većinsku percepciju.
– Konkurisao sam za mjesto asistenta na jednom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i nisam primljen, mjesto je dobio čovjek koji ima lošije ocjene od mene. Moja agonija još uvijek traje jer sam sve predao na sud, ali baš dugo traje i iscrpljujuće je. A najgore od svega je nerazumijevanje ili nezainteresovanost odgovornih jer je kao “sve po zakonu i pravilniku” i nezadovoljni “mogu pokrenuti upravni spor”! Mislim da sam žrtva, između ostalog, i nedorečenih akata koje svako može tumačiti kako želi. – priča nam svoje iskustvo sugovornik koji je želio ostati anoniman.
U ovoj priči o iskustvima studenata sa korupcijom na fakultetima riječ je o slučaju konkursa za asistentsko mjesto na jednom sarajevskom fakultetu na koji je apliciralo osam kandidata/kinja, a izabran kandidat koji nije ispunio uslov za najbolje ocjene tokom studiranja. Naš sugovornik je tražio pojašnjanje i kako kaže članovi komisije su mu objasnili da je jedini uslov za izbor asistenta da je kandidat/kinja završio/la I i II ciklus studija, što se vrednuje s najmanje 300 ECTS bodova, te da prosječna završna ocjena nije manja od 8.
“Kasno saznali za nalaz inspekcije”
Navodno je Komisija za izbor akademskog osoblja jedina kompetentna da, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju KS, od svih kandidata koji ispunjavaju uslove, predloži osobu za kojeg smatra da je najbolji izbor za traženo radno mjesto.
Naš sugovornik je kaže pisao Rektoratu Univerziteta u Sarajevu sa zahtjevom za pojašnjenje te je kao odgovor dobio slijedeći komentar: ukupni prosjek ocjena nije jedini kriterij prema kome se rangiraju kandidati jer komisije ocjenjuje broj položenih ispita i prosječna ocjena na predmetima koji pripadaju oblasti na koju se kandidat bira, pripadnost oblasti iz koje je rađen završni rad prvog i drugog ciklusa studija… Izbor asistenata vrši se u skladu sa Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo i Statuta Univerziteta u Sarajevu.
– Ovo je dosta neuvjerljivo jer u Zakonu o visokom obrazovanju piše da su uvjeti za izbor asistenta visoka stručna sprema, za višeg asistenta naučni stepen magistra, a za umjetničke predmete na akademijama visoka stručna sprema i javno predstavljeni oblici umjetničkog stvaralaštva. Asistent i viši asistent biraju se za užu naučnu, odnosno umjetničku oblast ili za nastavni predmet. Drugi uvjeti za izbor asistenta utvrđuju se pravilima visokoškolske ustanove…Nigdje ne piše da je uslov ili kriterij broj slušanih predmeta, pa smo se pitali zašto su raspisivali konkurs ako su odabrali čovjeka koji zadovoljava zakonski minimum. Nas par krenuli smo u proces podnošenja žalbi. Prvo je inspektor za obrazovanje rekao da je sve u redu, a kasnije je inspektor za rad rekao da ništa nije u redu i tražio da postupak bude ponovljen. Ali asistent je imenovan bez toga, odnosno na osnovu sporne procedure. Oni koji su potvrdili njegovo imenovanje su rekli da su kasno saznali za nalaz inspekcije, ali da je imenovanje izvršeno u skladu sa Statutom Univerziteta u Sarajevu i da, ako želimo, možemo ići na sud što smo i uradili.
Moje kolege i ja nismo jedini, ali bi bilo dobro da budemo posljednji.” – poručuje naš sugovornik.
Ovaj slučaj još nije riješen. Naime naš sugovornik je zajedno sa još jednim kolegom podnio tužbu protiv fakultetima nadležnim organima i čeka njihov odgovor.
Najozbiljnije posljedice po društvo
Slučaj našeg sugovornika nije usamljen. Erduan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevo nedavno je za naš portal izjavio da se na oblast obrazovanja odnosi najveći broj prijava korupcije i da se prijave najčešće odnose na postupke izbora akademskog kadra.
– Nećemo pogriješiti ako kažemo da korupcija u visokom obrazovanju stvara najozbiljnije posljedice po društvo u cjelini jer su one dugoročne i dalekosežne. Razvoj jednog društva direktno zavisi od razvoja i kvaliteta obrazovnih institucija, tako da nije teško zaključiti kakvu društvenu štetu prouzrokuje korupcija u ovoj oblasti – kazao je.
Transparency international u BiH je korupciju prilikom zapošljavanja svrstao u oblike korupcije koje provode obrazovne ustanove s tim da su najčešće prevara u imenovanju osoblja (favorizam, nepotizam, mito, pokloni), te diskriminacija (politička, društvena, etnička) oblici korupcije koji se pojavljuju kod imenovanja nastavnog osoblja.
Ta vrsta korupcije donosi zemlji dugoročnu štetu po zemlju ali i po fakultet.
– Ekonomisti su pokušali da procijene štetu nanesenu ekonomskom rastu ako ne postoji nepristrasnost pri izboru lidera. Procijenjeno je da zemlje u razvoju mogu povećati svoj BDP po glavi stanovnika za 5% ukoliko bi zasnivali izbor rukovodstva na osnovu zasluga, a ne na osnovu pola ili društvenog statusa, stoji u izvještaju u kom je navedeno da je cijena korupcije u visokom obrazovanju analogna smanjenju ekonomske produktivnosti univerziteta zbog smanjenja kvaliteta. Procjenjuje se da se dobit univerziteta zbog korupcije smanjuje za 2 do 5 posto – izvještava TI u BiH.
(Ovo je posljednja u nizu od četiri studentske priče o korupciji koje je Udruženje CROA realiziralo u okviru projekta “Mladi protiv korupcije: Nemoj biti najslabija karika” i kampanje „Znanje IN korupcija OUT“ koji predstavlja dio šireg projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije” koga realizuju Centri civilnih inicjativa kao glavni implementator, uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Udruženja CROA.
