Kako SDA, HDZ i SNSD ne mogu da se dogovore desetine direktora državnih institucija troše godinama tehnički mandat. U fokusu su dvije fotelje – ona direktora UIO i SIPA-e. Za Džakkulino mjesto zapeli svi, a Izetbegović ne da Osmicu
Piše: Senka KURT
Iako mu je mandat istekao, te je faktički u trećem mandatu direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Miro Džakula suvereno vlada.
Onima za čije političke interese radi, te ni Vijeću ministara BiH ni malo ne smeta što na račun ovog dugovječnog direktora neprekidno stižu pritužbe. Objavljuju se primjeri njegove kompromitacije, na šta Džakula odgovara da je riječ o neosnovanim napadima, a ulizice oko njega stvaraju kult savršenog rukovodioca.
Ne pomaže ni što se hvali povećanim prihodima, a prof. Zoran Pavlović razotkriva mantru doktora ekonomskih znanosti Džakule. Naime, inlfacija , tj povećanja cijena su učinili svojesvoje, pa se za 1 lit ulja sada plaća oko 3.5 KM, umjesto dosadašnjih 2.0 KM
Sadržina PDV- a u ovim cijenama je vidljivo različita, tako da u stavri građani plaćaju više PDVa zbog poskupljenja tj povećanja cijena, a ne zbog “efikasnosti” rada Mire Džakule koji sebi čestopripisuje povećanje prihoda od indirektnih poreza, umjesto da kao doktor ekonomskih znanosti objasni da je riječ o inflacijskom porezu, nastalom zbog povećanja cijena, a nikako povećane potrošnje.
Nezamjenjivi Džakula
Inače, presposobni direktor Džakula uspijeva istovremeno da sakrije šta se to zapravo odista dešava u UIO, pa javnost nema priliku vidjeti podatke o prikupljenim porezima po regionalnim centrima UIO (B. Luka, Mostar, Tuzla i Sarajevo), investicije unutar tih regionalnih centara, ne znamo kako su trošeni novci za nove objekte, granične prijelaze.
– Da se to objelodni, teško da bi iko imao obraza reći da je Džakula nezamjenjiv – govori naš izvor iz UIO BiH.
Pa koliko zaista traje mandat direktora UIO?
Prema Zakonu o sistemu UIO član 11. direktor se imenuje na period od četiri godine, a nakon toga može se kandidirati još jednom.
Miro Džakula je imenovan za direktora UIO prvi puta krajem februara 2012. godine, a drugi put početkom juna 2016.
Kako je i dan danas Džakula direktor nema previše objašnjenja.
Zakon o Upravi BiH u članu 55. navodi i da “nakon isteka mandata ministra i zamjenika ministra, rukovodioca i zamjenika rukovodioca samostalne upravne organizacije, rukovodioca i zamjenika rukovodioca upravne organizacije u sastavu ministarstva i rukovodilaca i zamjenika rukovodilaca drugih institucija BiH osnovanih posebnim zakonom ili kojima je posebnim zakonom povjereno obavljanje poslova uprave, njihova prava, obaveze i ovlaštenja ostaju na snazi do novog imenovanja na tu dužnost”.
U ovom članu navedeno je i da će organ nadležan za imenovanje rukovodioca ovih institucija “u slučaju prestanka mandata imenovanih rukovodilaca, iz razloga koji nije istek vremena na koje je imenovano, imenovati vršioca dužnosti radi osiguranja nesmetanog funkcionisanja institucije samo ako je zamjenik rukovodioca spriječen da obavlja svoju dužnost.
– Vršilac dužnosti može biti imenovan na period koji ne može biti duži od tri mjeseca – navedeno je u zakonu.
Izuzetno, a radi spriječavanja nastanka štetnih posljedica za rad i funkcionisanje institucije, organ nadležan za imenovanje rukovodioca i zamjenika rukovodioca može donijeti rješenje o imenovanju vršioca dužnosti rukovodioca na još jedan period od tri mjeseca u naročito opravdanim slučajevima, kao što je slučaj kada postupak imenovanja rukovodioca i zamjenika rukovodioca nije okončan i slično.
Za Džakulu, a kao što ćemo vidjeti i u nastavku, pravila i zakoni ne vrijede.
Nije on jedini kojemu je istekao mandat, ali, pravdaju se vladajući, zbog aktuelne političke situacije, nemoguće je postići dogovor i imenovati nove rukovodioce i direktore.
Problem je, vrlo jednostavan i predvidiv, stranke ne mogu da se dogovore čiji kadrovi treba da zarobe fotelje. Do tada, postojeći direktori ostaju gdje jesu.
Za raspisivanje i provođenje konkursa zadužena je Agencija za državnu službu BiH. No, nemaju konkretnih odgovora na pitanja dokle će vječiti direktori suvereno vladati.
Tvrde da su po zaključku Vijeća ministara raspisali nekoliko konkursa zbog mandata koji su istekli. Riječ je, kako je objavio Glas Srpske o pozicijama direktora Direkcije za evropske integracije i Centralne harmonizacijske jedinice pri Ministarstvu finansija i trezora BiH, zatim direktora, zamjenika i savjetnika direktora u Uredu za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju, direktora Instituta za intelektualno vlasništvo BiH i Direkcije za ekonomsko planiranje, zatim zamjenika direktora u Agenciji za unapređenje stranih investicija te direktora i njegovog zamjenika u Službi za zajedničke poslove institucija.
Priznaju da je bilo poništenih konkursa i to na zahtjev upravo Vijeća ministara BiH, odnosno insituticija.
“Poznate okolnosti”
To su mjesta zamjenika direktora Regulatorne agencija za radijacionu i nuklearnu sigurnost, sekretara sa posebnim zadatkom u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH te u Uredu agenta pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
– Pojedini konkursi ne mogu biti pokrenuti ili provedeni zbog poznatih okolnosti, jer Vijeće ministara BiH mora dati nalog za raspisivanje konkursa ili imenovati članove komisije – tvrde u Agenciji za državnu službu.
Kad je riječ o “tehničkom mandatu”, ističu da nije definiran niti jednim propisom.
Definirano je tek da nakon isteka mandata rukovodiocima njihova prava, obaveze i ovlaštenja ostaju na snazi do novog imenovanja na tu funkciju.
Na primjedbu političara da je aktualna politička situacija “krivac” za mandate koji traju i desetljećima, državni revizori imaju potpuno drugačiji stav.
Tako su u Godišnjem izvještaju za 2020. godinu istaknuli da je vidna praksa obavljanja dužnosti rukovodstva institucija BiH i nakon isteka mandata, jer nisu u svim slučajevima na vrijeme pokretane niti završavane procedure izbora funkcionera.
– Budući da dužina trajanja angažmana poslije isteklog mandata traje i po nekoliko mjeseci ili godina, a kao primjer navodimo slučaj u Komisiji za koncesije BiH, gdje su nekim članovima istekli mandati u 2008. Iako je regulisano da lica nastavljaju raditi do imenovanja rukovodioca, ovakav angažman trebao bi biti privremeno rješenje – poručili su revizori.
Oni su naveli i da neblagovremeno imenovanje ili obavljanje funkcije u svojstvu vršitelja dužnosti duži period može dovesti do neizvršavanja ili neadekvatnog izvršavanja poslova i zadataka institucije.
Četvorogodišnji mandati odavno su istekli i Velimiru Jukiću, direktoru Agencije za statistiku BiH i njegovim zamjenicima Fadilu Fatiću i Miljanu Popiću, zatim direktoru Agencije za unapređenje stranih investicija BiH Goranu Miliniću, Aleksandru Golijaninu, direktoru Agencije za nadzor nad tržištem BiH i njegovom zamjeniku Draženu Primorcu. Mandat je istekao i direktoru Agencije za sigurnost hrane Džemilu Hajriću, te njegovom zamjeniku Draganu Brenji.
Osmica pod zaštitom Izetbegovića
Tehnički mandat “troše” i Muamer Bandić, rukovodilac Agencije za rad i zapošljavanje BiH, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta Enver Haliloviću i zamjenici Slobodan Stanić i Irena Šiško, onda direkotor Ureda za veterinarstvo Ljubomir Kalaba, direktor Direkcije za europske integracije Edin Dilberović…
Poseban je slučaj, a naši izvori tvrde, gotovo identičan kao Džakula, Osman Mehmedagić Osmica, direktor Obavještajno-sigurnosne agencije, Njegov mandat je također istekao no, pod jakom je zaštitom predsjednika SDA Bakira Izetbegovića. Mehmedagiću ne može ništa niti jedan skandal u koji je upleten – od činjenice da je falsificirao, lagao o diplomama, do skandaloznih činjenica i zahtjeva koje smo čuli u tajno snimanom, a javno objavljenom razgovoru sa nekadašnjom glavnom tužiteljicom Gordanom Tadić.
O svim zamjenama, odnosno razrješenju s dužnosti priča se već godinama, no bez rezultata.
Tako je moguće da članovi Komisije za koncesije BiH već godinama također rade u “tehničkom mandatu”.
Agencija za državnu službu, u pravilu, šest mjeseci pred istek mandata obavijesti Vijeće ministara BiH koji bi onda trebalo da preduzme korake. No, nije, a kako se sada čini još zadugo i neće.
Zato su prepucavanja ko je kriv za ovu situaciju žustra i česta. Pitanje svih pitanja je ko je kriv i ko stopira izbor nasljednika u državnim institucijama.
Pogađate, kriv je neko treći.
Prošloga aprila predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija kazao je da su bošnjački ministri zaustavili raspisivanje konkursa za imenovanje direktora UIO BiH, nakon što na sjednici nije postignut konsenzus o raspisivanju konkursa za tu poziciju.
– Bošnjački ministri tvrde da nema konsenzusa o tome kome će pripasti to mjesto. Sigurno je da ćemo nastaviti pregovore – rekao je Tegeltija.
Podsjećamo, klub Srba u Zastupničkom domu BiH tvrdi da bi budući direktor UIO trebao biti Srbin.
No, za ovu poziciju jednako je zainteresiran i HDZ BiH.
– Što se tiče direktora Uprave za neizravno oporezivanje, to je hrvatsko mjesto i mi od toga ne odstupamo – nekoliko je puta ponovio predsjednik ove stranke Dragan Čović.
Lider SDA Bakir Izetbegović pak tvrdi da će “pokušati da čelnika u Upravi za indirektno oporezivanje dobije bošnjačka strana, iako se to mora riješiti s Hrvatima”.
Problemi su dakako i oko imenovanja čelnika u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji, jer SDA insistira da i dalje direktor bude Osman Mehmedagić, uprkos aferama.
Mirjana Marinković Lepić, zastupnica Naše stranke u Parlamentu BiH još je 2019. godine od predsjedavajućeg Zastupničkog doma BiH Denisa Zvizdića tražila odgovor će biti sa (tada) najmanje 20 direktora i zamjenika agencija i institucija BiH, čiji su mandati isticali krajem te godine.
– Odgovor nisam dobila. Za mene to znači da nikada ni neću – kazala je za Interview.ba Marinković Lepić.
Ističe kako je zabrinjavajuće da se konkursi ne raspisuju, da tehnički mandati traju godinama.
– Sve je to stvar stranačkog dogovora. Ovdje se radi o dogovoru i raspisivanju konkursa, a zakonska je obaveza da se raspiše konkurs na vrijeme. Ali, ko od vladajućih poštuje zakon? Jedino u čemu se svaki put slažu je kadrovska politika. Čak i kada se protivzakonito imenuju, kao što je to primjer imenovanja rukovodioca Ureda za žalbe, zbog čega sam intervenisala. I dalje se radi po princiipu vjerujete li meni ili svojim očima. Tvrdili da nisam u pravu – dodaje Lepić.
Njoj bode oči da koalicija na državnom nivou HDZ – SDA – SNSD može raditi šta hoće i kako hoće.
– Kad se male ruke slože, svako imenovanje imenovanje prolazi – dodaje Lepić.
Ovako može još stotinu godina
S njom se slaže i SDP-ov zastupnik Saša Magazinović.
– Ovakvo stanje odgovara svima. Sve dok Vijeće ministara BiH ne postavi nove rukovodioce tako će biti. Ovo može potrajati i 100 godina. Institucije su osigurane da ne može ostati prazno rukovodeće mjesto i oni se time vodi – kazao nam je Magazinović.
Zastupnik HDZ BiH u Zastupničkom domu BiH Predrag Kožul pravdao se činjenicom da je “s društvom” i da na ovu temu “nema komentar”.
– To je široka tema, pitanje procedura. Nisam raspoložen da govorim o tome – kratko nam je rekao Kožul.
SDA-ov zastupnik Šemsudin Mehmedović također je bio kratak.
– Vijeće ministara BiH treba da radi svoj posao – rekao je.
Kad ga pitamo jesu li blokade posljedica činjenice da SDA, HDZ i SNSD ne mogu postići dogovor oko toga ko će zauzeti koju fotelju, Mehmedović odgovara:
– Svako ima svoje favorite. Ali, tu treba da presječe Vijeće ministara. Svima nam je u interesu da oni rade svoj posao. I neka ga završe – poručio je Mehmedović.
Niko od zastupnika, ali i ni iz Vijeća ministara BiH nije raspoložen da kaže ono što je svima jasno – borba za neke fotelje važnija je od borbe za sve fotelje.
U fokusu su dvije stvari – novac od poreza s jedne i fotelja u kojoj je Džakula, te sigurnost i Osman Mehmedagić s druge strane.
No, to je tek vrh ledenog brijega.
Tako direktori državnih institucija, a nije im ni mrsko, ostaju moneta za podkusurivanje u stanačkim prepucavanjima.
Vukovi siti, a ovce na broju!
