Dva potencijalna problema ugrožavaju uspješnu gradnju gasovoda Južna interkonekcija koji Bosnu i Hercegovinu spaja s Hrvatskom i preko nje s Evropskom unijom čime BiH prestaje biti ovisna o snabdijevanju gasom iz Rusije putem gasovoda Turski tok – novac za gradnju gasovoda i eksproprijacija zemljišta na trasi kojom gasovod prolazi.
Piše: Rubina Čengić
Cijena gradnje gasovoda je procijenjena na 196 miliona KM, a jedini investitor bi trebao biti BH Gas.
Nema dileme da ćemo izgubiti spor s mađarskim transporterom FGSZ i da će plaćanje penala ugroziti gradnju Južne interkonekcije jer je BH Gas već obezbjedio novac za eksproprijaciju, a nerazumnim prelaskom na Turski tok i pokretanjem arbitražnog postupka vrijednog 21,1 milion dolara je ugrožena gradnja novog gasovoda, a dovedeno je u pitanje i kompletno poslovanje BH Gasa, samim tim i funkcionisanje postojećeg transportnog sistema, kaže Almir Bečarević, ekspert za gas i bivši direktor BH Gasa. Upozorava da je već počelo trošenje novca koji je BH gas skupljao i da je sve opisano u prijavama protiv resornog ministra, Energoinvesta i drugih aktera koje su podnesene Upravi policije FBiH i Tužilaštvu kantona Sarajevo.
Mi smo ranije najavili i da će cijena gasa rasti, ali koga briga – narod i privreda će plaćati poslovne promašaje ljudi koji nemaju nikakva znanja o gasu. Dakle, kad novac bude ispražnjen s računa BH Gasa – biće kasno tražiti krivca jer posljedice će biti katastrofalne i kad-tad narod će sve platiti, kaže Bečarević.
U obrazloženju Zakon o gasovodu južna interkonekcija BiH – Republika Hrvatska iz Vlade FBiH pišu da je BH Gas jedini investitor i da u budžetu FbiH nije potrebno obezbjediti dodatna sredstva, ali upozoravaju da Južna interkonekcija u građevinskom smislu podrazumijeva kompleksne postupke eksproprijacije i složene upravne postupke u kojima nadležni organi izdaju veliki broj dozvola i drugih upravnih akata, a da postojeći zakonodavni okvir za izgradnju energetske infrastrukture ne osigurava brzu realizaciju projekata ove vrste, te da je zakon to riješio tako da je Južna interkonekcija proglašena javnim interesom, da će nekretnine u vlasništvu FBiH, kantona, grada, opštine, javnih preduzeća ili javnih ustanova, a koje su potrebne za izgradnju, rad i održavanje gasovoda, biti ustupljene bez naknade i u korist Investitora, a da BH Gas kao investitor ima sva prava, obaveze i odgovornosti korisnika eksproprijacije predviđene Zakonom o eksproprijaciji u FBiH.
Zastupnica u Parlamentu FBiH Sanela Klarić ne vjeruje u dobronamjernost Vlade FBiH s ovim projektom i pribojava se problema kod ekproprijacije.
S jedne strane je u način finansiranja uneseno mnogo više rizika nego ranije jer Vlada FBiH odbija dati garanciju za ovaj strateški projekat, a s druge strane – javna rasprava je trajala do 31. marta 2021. godine, za komentare i primjedbe s terena u lokalnim zajednicama i industrijskim zonama ministar Nermin Džindić je izjavio da će biti usvojene sve koje su logične, ali po mojim saznanjima – niti jedna primjedba s terena nije usvojena, posebno one opštine Livno, a odbijen je i amandman na zakon koji traži da Livno bude povezano s gasovodom i onda djeluje da šta je logično građanima, ministru Džindiću nije, a neusvajanje primjedbi s terena može otežati proces eksproprijacije, upozorava Klarić i podsjeća na odugovlačenja s donošenjem ovog zakona.
Projekat izgradnje južne interkonekcije je prepoznat od Vlade FBiH 2013. godine, takođe je prepoznat od međunarodnih relevantnih institucija, te je od 2018. godine jedan je od energetskih projekata prepoznat u Energetskoj strategiji BiH do 2035 godine. USAID je preko EBRD finansirao studiju okoliša, a EU komisija je finansirala idejni projekat. Postojeći gasovod je star i izgradnjom ovog novog toka obezbjeđuje se sigurnost i nezavisnost snabdijevanja. Onda Vlada FBiH preuzima u svoje ruke i 2019 počinje pripreme Zakona o Južnoj interkonekciji koji smo u nacrtu usvojili 28. januara 2021. godine, kaže Klarić i napominje da nikada nije dobila odgovore na svoja poslanička pitanja koja se odnose na ove elemente.
Bečarević pak podsjeća da je gasovod važan zbog sigurnosti snabdijevanja Kantona Sarajevo prirodnim gasom i otvaranja mogućnosti za gasifikaciju Hercegovine i Srednje Bosne.
Važan je jer omogućava i druge izvore snabdijevanja gasom, odnosno otvara mogućnost za stvarnu trgovinu. Sada je sigurnost snabdijevanja BiH prirodnim gasom nula, a izgradnjom gasovoda taj faktor raste na 66 što je i svakom laiku jasno, kaže Bečarević i naglašava da svaki novi ulaz gasa iz pravca istoka ili sjevera je opet dominantno ruski gas i nije rješenje za sigurno snabdijevanje.
Osim toga – postojeći gasovod iz pravca Zvornika je star preko 40 godina i ne može raditi na kapacitetima projektovanim za buduću potrošnju. Na postojećem gasovodu vrlo je teško planirati bilo kakvu investiciju u proizvodnju električne energije iz gasa ili nekog značajnijeg zimskog potrošača, a sve to postaje moguće s Južnom interkonekcijom. Istovremeno, ponekad se otvori i priča o podzemnom skladištu u Tuzli u naselju Tetim koje je u ideji obrađeno od BH-Gasa. U kontekstu te ideje graditi skladište sa starim gasovodom nije dobronamjeran prijedlog, već bacanje novca koje ovo tržište gasa ne može podnijeti. Prvo treba izgraditi novi gasovod, podići razinu potrošnje na više od 500 miliona kubnih metara na sat, otvoriti trgovinu gasom, a onda će doći na red i ostali segmenti u razvoju infrastrukture koji čine jedan gasovodni sistem sistemom. Južna interkonekcija daje sve odgovore za prvu fazu dizanja razine gasovodnog sistema u BiH i njegovog prilagođavanja modernim tržištima koji podrazumijevaju razne pravce snabdijevanja, a ne samo ruski gas, pojašnjava Bečarević.
I iz Vlade FBiH u obrazloženju Zakona kažu da je Federacija Bosne i Hercegovine u ovom trenutku ovisna o samo jednom izvoru i pravcu snabdijevanja, te da je postojeći gasovod, izgrađen 1979. godine, zastario i da je preopterećen tokom zimskih perioda kada je potrošnja gasa najveća.
Novi gasovod ili Južna interkonekcija koja spaja BiH i Hrvatsku polazi od Zagvozda u Republici Hrvatskoj preko Posušje, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i Travnika s odvojkom za Mostar i prepoznat je kao projekat od najvećeg prioriteta za FBiH i uvršten u sve ključne strateške, planske i razvojne dokumente kao što su Okvirna energetska strategija BiH do 2035. godine, Okvirna energetska strategija FBiH do 2035. godine, te Program javnih investicija FBiH do 2022.
Mogućnost nabavke dodatnih količina gasa bi u budućnosti mogla obezbjediti i proizvodnju struje.
Rastom cijene električne energije na domaćem tržištu, što je neminovnost,i uvođenjem taksi, gas će biti konkurentan i u ovoj oblasti na isti način kako je konkurentan u Evropi. Gas je tranzicijsko gorivo i još će godinama služiti i za proizvodnju električne energije. Što se prije prilagodimo na gas i vodik kao i obnovljive izvore energije – to je budućnost energetike u BiH svjetlija, kaže Bećarević i naglašava da za sada cijena proizvodnje električne energije iz gasa za BiH nije uporediva s drugim tržištima jer je cijena električne energije u BiH među najnižim u Evropi.
