Nakon što je NSRS usvojila Zakon o lijekovima RS, iako je visoki predstavnik Kristijan Šmit upozorio da je to protuustavno djelovanje, Svetlana Cenić upozorava da je ovaj zakon – zločin protiv naroda, a Srećko Latal da je ovo Dodikov probni balon! Sada se čeka sjednica NSRS zakazana za kraj oktobra i najavljeni prenos nadležnosti s BiH na RS što bi BiH moglo uvesti u neizvjesni period i nefunkcionisanje.
Piše: Rubina Čengić
Tijesna većina kojom je usvojen Zakon o lijekovima u RS sa 45 za naprema 43 glasa protiv pokazuje koliko je tijesna većina koju Milorad Dodik ima u ovom trenutku, a samo usvajanje zakona u hitnom postupku je zločin protiv vlastitog stanovništva i naroda u koji se zaklinju, cijeni ekonomistica Svetlana Cenić.
-Zakon o lekovima i medicinskim sredstvima je izuzetno osetljiva stvar i mora biti usaglašen s direktivama i standardima EU. Zakon koji sada imamo je pisan jako dugo i veoma pažljivo pod pokroviteljstvom EU, a oni su se, izrevoltirani što su uhvaćeni u kriminalu s nabavkom industrijskog kisika za potrebe bolnica, da bi pokrili strahotu koju su počinili, drznuli da dirnu u tako osetljivu materiju. Posle ovoga neka razmisle koji jadnici od pacijenata i hoće li i oni sami ići u bolnice koje rade po zakonima donesenim preko noći. Nama s njima ne trebaju neprijatelji, to je zločin prema vlastitom stanovnštvu i naciji u koju se kunu, kaže Cenić.
Nakon što je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit pozvao zastupnike da ne glasaju za zakon koji predstavlja ozbiljno osporavanje nadležnosti i nesmetanog funkcionisanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH i da na taj način pokažu odgovornost prema javnom zdravlju i dobrobiti građana jer je Agencija jedina institucija u BiH koja je ovlaštena, sposobna i opremljena da obezbjedi da lijekovi i medicinski uređaji koji su u upotrebi u BiH budu sigurni, kvalitetni i efikasni, premijer RS Radovan Višković je rekao da je spreman za sankcije, ali da ne bi mogao sam sa sobom živjeti i nositi teret da ljudi sutra nemaju kiseonik i da zbog toga počinju umirati. On je na sjednici NSRS rekao da su vlasti RS pokušale razgovarati s ljudima iz Agencije i s resornim ministarstvima u Sarajevu, ali da nije bilo sluha da se riješi pitanje dostavljanja kiseonika u zdravstvene ustanove i rješavanja problema koji su nastali nakon što je Agencija za lijekove u BiH zabranila upotrebu industrijskog kisika u bolnicama u RS. Uz ovo su zastupnici na sjednici NSRS ocijenili da je kisik koji su koristili u bolnicama adekvatan za upotrebu i da je afera sa industrijskim kisikom izmišljena!
Cenić kaže da je ne zanimaju sankcije protiv Viskovića nego sigurnost tržišta lijekova u BiH i podsjeća da ljekari upozoravaju da industrijski kisik nikako nije prihvatljiv za bolnice jer se boce za industrijski kisik drugačije peru, održavaju, čuvaju, čestice bakra iz mesinganih ventila boca za industrijski kisik su smrtonosne u ljudskim plućima…
-Oni su jako dobro zaradili na tom industrijskom kiseoniku jer je marža na medicinski kiseonik ograničena, a ograničava je Agencija za lekove koja je svuda u svetu bog i batina za lekove. Njima stanovništvo nije važno, kaže Cenić.
I dok Milorad Dodik izjavljuje da agencija za lijekove u RS neće biti ništa novo jer je i ranije postojala, ali je ugašena zbog pritisaka i obećanja za ulazak u EU, regionalni urednik BIRN-a Srećko Latal smatra da je ovo s agencijom za lijekove probni balon Milorada Dodika koji je najavio da će NSRS do kraja oktobra krenuti u usvajanje zakona kojim će, kako je rekao, vratiti nadležnosti Republici Srpskoj.
–S jedne strane važno je znati da je zakon usvojen tijesnom većinom, da 20-ak zastupnika nije došlo na sjednicu, a da nisu došli ni ljekari koje je Dodik navodno pozvao da lobiraju za zakon. No sada slijedi ostatak plana koji je Dodik najavio za kraj oktobra i to će biti dan D za BiH jer ako taj paket bude usvojen – BiH ulazi u neistraženo područje slično onom koje smo istraživali 90-tih godina prošlog vijeka. Alternativa je da zastupnici u NS RS pokažu političku zrelost i ne usvoje te zakone, cijeni Latal. Pojašnjava da u slučaju usvajanja zakona kojima se ovlasti vraćaju RS postoji realna mogućnost da Bošnjaci u NSRS otvore pitanje vitalnog nacionalnog interesa i da ti zakoni, preko Ustavnog suda RS, dođu do Ustavnog suda BiH koji bi ih vjerovatno odbio nakon čega slijedi novi izazov za BiH – odnos Dodika i vlasti u RS prema takvoj odluci US BiH.
-To vrijeme EU i SAD mogu iskoristiti da vide šta bi mogli raditi i na koji način reagovati, a ako do toga ne dođe – usvajanje zakona u NSRS i njihova implementacija bi značilo povratak na izvorni Deyton s tim da nisam siguran da bi to bilo moguće, da se BiH može vratiti na te postavke, pa se bojim da bi nezakonit pokušaj vraćanja na izvorni Deyton otvorio mogućnost za eskalaciju sukoba, kaže Latal.
Podsjeća da je drugi važan datum zasjedanje Savjeta bezbjednosti UN-a početkom novembra i glasanje o produženju mandata EUFOR-a i glasanje Rusije koja ima mogućnost da stavi veto.
-Ulazimo u vrlo osjetljivo i intenzivno razdoblje u kom i stanovnici BiH treba da razmisle šta je njihova uloga u svemu ovom, šta oni mogu i treba da urade jer mi imamo političke predstavnike kakve smo zaslužili, ali pri tom ne mislim da krenu put Njemačke, kaže Latal i zaključuje da očekivanje nekih bošnjačkih političara da će im međunarodna zajednica s puta ukloniti Dodika nije realna opcija, posebno s aspekta agresivnog angažmana Rusije, zbog čega bi bilo najbolje da se aktuelna kriza riješi unutrašnjim mehanizmima.
Profesor Ustavnog prava u BiH Kasim Trnka kaže da ga je nakon svega, kao građanina BiH, ohrabrila zajednička izjava SAD i EU u kojoj najavljuju da će sinhronizovati svoje aktivnosti i da smatra bi prvi prioritet trebalo biti ponovno pokretanje institucija vlasti BiH.
