Ministarstvo inostranih poslova u Vijeću ministara BiH je na konkursu raspisanom u septembru primilo pet ljudi koji su svi već radili u Ministarstvu i čija imena su pojedini mediji objavili prije okončanja konkursne procedure. Sada kažu da je najbolje kandidate birala komisija koju formira Agencija za državnu službu, a direktor Agencije Neven Akšamija kaže da ovaj izbor nije koincidencija, ali da dva člana iz Ministartstva u komisiji od pet članove čine većinu jer dolaze iz iste institucije. Na žalbe pojedinih kandidata/kinja da im je prije tri godine radno iskustvo izvan MIP BiH priznato, a 2020. nije, Akšamija kaže da MIP svoj Pravilnik o unutrašnjoj sistematizaciji nije uskladio s odlukama Vijeća ministara BiH i da je moguće da komisija jedne godine neku prijavu ocjeni onako, a druge godine ovako. O nezakonitostima u zapošljavanju u MIP-u BiH godinama govore revizori, zaposlenici, Transparency international u BiH, a zastupnici u Parlamentu BiH kažu da je jedina osoba odgovorna za zakonsko poslovanje Ministartsva – ministar/ica!
Piše: Rubina Čengić
Imena osoba koje će biti zaposlene na pet pozicija u Ministarstvu vanjskih poslova u Vijeću ministara BiH za koje je konkurs bio raspisan krajem septembra 2020. bila su poznata prije nego je konkursna procedura okončana – pojedini mediji su objavili imena, a MIP ih je potvrdio u pisanim odgovorima na pitanja iz interview.ba.
Na pitanje kako je moguće da mediji prije zaključenja konkursne procedure znaju ko će biti primljen i da li je riječ o namještenom konkursu, koincidencija ili nečem trećem, direktor Agencije za državnu službu u BiH Neven Akšamija kaže da to nije pitanje za njega.
“Mogu samo garantovati da nije koincidencija. Ranije je bilo sličnih medijskih sadržaja koji nisu bili istiniti, ali ovo nije taj slučaj. Ne znam detalje jer sam u to doba bio na bolovanju, ali su mi rekli da su svi primljeni već radili u Ministarstvu. Ne znam detalje, ali sada je možda neko završio fakultet, pa konkurisao na višu poziciju, neki su bili na ugovor i slično… Ako neko već radi u Ministarstvu činjenica je da u komisiji dvojica njegovih kolega odlučuju o njemu i to mogu biti ljudi koji se poznaju ili čak i ne poznaju”, kaže Akšamija i naglašava da misli da je poštenije birati kandidata kog gura sistem neko nekoga koga gura stranka ili familija jer to može da znači da se taj kandidat u sistemu pokazao kao dobar. Na pitanje da li je moguće da neko članovima komisije iz Ministarstva daje imena poželjnih kandidata kaže da ne zna.
“To nije pitanje za mene, ja to ne znam i ne mogu znati”, kaže Akšamija.
Kao najuspješniji kandidati odabrani su Nataša Anić Josipović za mjesto treći sekretar u Odsjeku za Zapadnu Evropu u Sektoru za bilateralne odnose, Ramiz Radonja za trećeg sekretara u Odsjeku za Srednju i Istočnu Evropu u Sektoru za bilateralne odnose, Ivana Pejović za prvog sekretar u Odsjeku za Aziju i Afriku u Sektoru za bilateralne odnose, Bojan Matović za prvog sekretara u Odsjeku za imunitete i privilegije u Odjeljenju za diplomatski protokol i Izmir Talić za savjetnika u Kancelariji za diplomatsku obuku.
“Stalno zaposleni su (bili – op.aut.) Bojan Matović i Ramiz Radonja na mjestima zaposlenika u MVP BiH sa srednjom stručnom spremom dok su preostali (bili – op.aut.) angažovani po osnovu Ugovora o radu u Kabinetu ministrice i u Kabinetu zamjenika ministrice”, kažu iz MIP-a BiH na pitanje da li su odabrani kandidati ranije imali neki oblik angažmana u Ministarstvu, ali ne odgovaraju i na pitanje kako objašnjavaju da su baš oni odabrani među drugim kandidatima, koje osobine ili znanja su im dali prednost.
“Kako i zašto su odabrani navedeni kandidati između drugih kandidata je pitanje za Komisiju za izbor državnih službenika u MVP BiH imenovanu od strane Agencije za državnu službu BiH i koja je bila u sastavu Sihana Čekić Čaušević, Sanja Stevanović, Ivana Šanje, Zlatka Balković i Biljana Ivanović”, stoji u pisanim odgovorima iz MIP-a.
No iz Agencije kažu da su dva člana Komisije iz Ministarstva – većina.
“U Komisiji sjede dva člana iz Ministarstva i tri eksperta koje određuje Agencija, a to znači da su ovi iz Ministarstva većina, ali kod razmatranja prijava to ne mora biti odlučujuće jer se oni mogu grupisati na drugi način, neka komisija može insistirati da bude popustljivija, neka stroga”, kaže Akšamija.
Komisija za vrednovanje kandidata se formira tako što organ, odnosno Ministarstvo koje raspisalo konkurs dva imena koja bira ministar dostavlja Agenciji i to bi trebali biti ljudi koji imaju odgovarajuću stručnu spremu i iskustvo koje bi trebalo biti blisko poziciji za koju je raspisan konkurs i u struci kandidata, a Agencija sa spiska eksperata bira tri člana koji bi takođe trebali da se bave sličnim poslovima.
“Agencija ne može uticati na dva člana iz reda organa, a kada je rađeno na izmjenama zakona i traženo da tri člana budu iz organa, a dva iz reda eksperata mi smo rekli da je to za nas prihvatljivo, da je tako je bilo i ranije i da je tada odgovornost na instituciji, ali drugi član komisije za izradu izmjena zakona, a to je bio zamjenik ministra, je rekao da je to neprihvatljivo jer je mnogo tješnja veza državnog službenika s institucijom nego eksperta s Agencijom. Mislim da je to tačno jer mi imao 400 eksperata koji nisu naši ljudi, nego su odabrani putem konkursa i mi ne možemo uticati na njih”, pojašnjava Akšamija i naglašava da svako ko je nezadovoljna odlukom komisije ima Odbor za žalbe i sud.
Jedna osoba koja je konkurisala (ime i prezime je poznato redakciji), tvrdi da je sada odbijena u prvom koraku procedure jer ne zadovoljava uslove konkursa dok je na konkursu iz 2018, koji je bio identičan ovom iz septembra 2020, njena prijava prihvaćena i ušla je u proceduru ocjenjivanja.
“Kao posebne uslove tražili su radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima u određenom trajanju i 2018 su mi priznali radno iskustvo stečeno van MIP-a, a ove godine je to bilo neprihvatljivo”, pojašnjava ova osoba.
Na pitanje da li je u konkursu navedeno da prednost imaju osobe koje su rail eili koje su zaposlene u MIP-u, u ovom organu vlasti se pozivaju na Pravilnik o sistematizaciji.
“U konkursu su navedeni opis poslova i uslovi koji su utvrđeni Pravilnikom o sistematizaciji Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine”, kažu iz MIP-a.
No Akšamija pojašnjava da je problem proizveo MIP-a jer nisu ispoštovali odluke Vijeća ministara BiH iz 2013 i nisu ugradili radno iskustvo u struci u Pravilnik, pa zbog toga probleme imaju i Agencija i komisije i kandidati.
“Osnovni problem je što se u svom pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji institucija traži radno iskustvo u struci i svako radno iskustvo na poslovima visoke stručne spreme nakon završene visoke stručne spreme, koje je imalo slično poslovima u javnoj upravi, bi bilo radno iskustvo u struci, ali MIP ima stari pravilnik od prije ovih odluka s vrlo nejasnim pojmom na istim ili sličnim poslovima. Možda za pozicije u IT-sektoru nije tako, ali za sve što ima veze sa diplomatijom – sekretari, savjetnici i slično – vrijedi to pravilo. Agencija je to liberalizovala jer je ranije više organa imalo istu formulaciju, pa smo prihvatali slične poslove s tim da uz taj kriterij nije jednostavno ocijeniti nečiju prijavu s aspekta istih ili sličnih poslova, pa se zaista može desiti da jedne godine nečija prijava nije prihvaćena jer je neko istumačio ovako, a prije tri godine neka druga komisija odlučila drugačije”, pojašnjava Akšamija i naglašava da sigurno niti jedan član komisije nije bio isti 2018 i 2020.
O ovom Pravilniku više godina unatrag govore i iz Ureda za reviziju institucija BiH ocjenjujući Ministarstvo ocjenom s rezervom naglašavajući, između ostalog, sporna zapošljavanja neusklađenost Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji s odlukama Vijeća ministara BiH.
“Ponovo preporučujemo Ministarstvu da popunu upražnjenih radnih mjesta (pozicija) vrši shodno regulativi vezanoj za proces zapošljavanja u institucijama BiH, a da korištenje mogućnosti privremenog obavljanja poslova drugog radnog mjesta vrši u izuzetnim slučajevima u kratkom roku”, stoji u izvještaju o poslovanju u 2019oj koji je objavljenu 2020-oj.
Revizori navode da Ministarstvo tokom 2019. godine nije dosljedno primjenjivalo odredbe Zakona o državnoj službi u institucijama BiH koje se odnose na probni rad i ocjenu rada državnih službenika; da i dalje u kontinuitetu vrši zapošljavanje osoba na određeno vrijeme u kombinaciji s ugovorima u djelu .
“U 2019. godini je nastavljena praksa upućivanja zaposlenih na ispomoć u DKP -ove bez provođenja određenih analiza, pa čak i bez zahtjeva DKP -ova o ukazanim potrebama za ispomoć.… Greške u evidencijama zaposlenih dijelom su uzrokovane neažurnošću u evidentiranju nastalih kadrovskih promjena koje se javljaju zbog čestih internih premještaja u samom Ministarstvu. Podaci o kretanjima zaposlenih se iskazuju na osnovu donesenih rješenja kojim je regulisan njihov radnopravni status što u određenim slučajevima ne odgovora stvarnom stanju stvari u Ministarstvu. Za primjer navodimo da rješenje za odlazak u DKP i datum stupanja na dužnost u DKP nisu u određenim slučajevima usaglašeni. Smatramo da je zbog velike fluktuacije zaposlenih potrebno osigurati ažurno evidentiranje promjena radnopravnog statusa zaposlenih tako da se stvore uslovi da Ministarstvo može u svakom trenutku imati tačan broj zaposlenih sa statusom svake zaposlene osobe”, upozoravaju revizori uz napomenu da je Ministarstvo dužno interne premještaje provoditi uz dosljednu primjenu Zakona o državnoj službi u institucijama BiH pri čemu kod razmatranja odluke o internom premještaju, unapređenju ili eksternom premještaju Ministarstvo ima obavezu voditi računa o pravnim i finansijskim posljedicama takvih radnji kao i o utjecaju istih na transparentnost u zapošljavanju.
U Parlamentu BiH u Ustavno-pravnoj komisiji Zastupničkog doma kažu da ne znaju za nepravilnosti u zapošljavanju u MIP-u.
“Nije nam se niko žalio, nemamo saznanja o tome, ne znam ko su ti ljudi, u kojoj formi su radili u MIP-u, da li su imali neki ugovor ili slično, ali mi kao zastupnici možemo reagovati poslaničkim pitanjem ili zahtjevom prema revizorima da naprave ciljanu reviziju, a ako ima nepravilnosti ili krivičnog djela nesavjesnog poslovanja – to je isključiva odgovornost ministrice, ona odgovara za zakonitost rada Ministarstva, pogotovo u segment zapošljavanja”, kaže Alma Čolo, predsjednica ove Komisije i zastupnica SDA.
No prema tvrdnjama zaposlenih u MIP-u, nezakonito zapošljavanje u ovom Ministarstvu je česta pojava – skoro cijeli mandate prošlog ministra Igora Crnadka je bio obilježen informacijama o tome i reakcijama resornog sindikata, a Ramiz Radonja ima i sudsku presudu da je oštećen u proceduri na jednom od konkursa na koji se prijavio, ali on ne želi da govori za medije jer ima loše iskustvo s novinarime. Druga imena i budući angažmani kojima operišu zaposleni su da se navodno savjetnica Dženeta Halilović sprema za misiju u Bernu, Jasmina Sarajlić ide u London, a na njeno mjesto dolazi sin ambasadora Nermina Mešinovica Armin koji je, kako kažu, iz pisarnice napredovao u kabinetu ministrice na mjesto savjetnik za Vijeće ministara BiH; da su Almir Hasanović, Biljana Marilović i Hazim Ražanica unaprijeđeni na pozicije ministara savjetnika i Šaban Forić navodno na poziciju prvog sekretara u Odsjeku za naučno-kulturnu saradnju iako radi u kabinetu ministrice odakle bi, opet prema nezvaničnim informacijama, trebalo da ide na mjesto konzula u Njemačkoj; da je za savjetnika angažovan i Šeta Šuajb, ratni kadar SDA kom se do nedavno gubio svaki trag, a da je Ahmed Halilović, kao pomoćnik ministra za bilateralu, imenovan na još jednu dužnost.
“Nema teorije da neko bude primljen s ulice – prvo ih dovedu u instituciju, pa zaposle na ugovore o djelu ili kao savjetnike u kabinetima, a onda preko ADS-a i budu primljeni. Ogroman broj njih ide u DKP-e, i gdje treba i gdje ne treba, mi u šali pričamo da su i za djecu obezbjedili mjesta po Evropi, a to su stotine hiljada KM i sve legalno, putem konkursa, a rukovodioci organa u komisije za odabir najboljih kandidata stavljaju svoje ljude ili poslušnike”, kaže jedan dugogodišnji uposlenik MIP-a i naglašava da je nedavno među mnogim primljenim i Džidžović Šukrija koji je tokom rata u BiH bio fotograf, a nedavno se vratio iz Amerike gdje je, navodno, dobio penziju.
“Džidžović je angažovan po osnovu ugovora o radu na poslovima referent za komunikacije i informatiku”, pišu iz MIP-a u odgovorima za interview.ba.
Pišu i da je u MVP BiH trenutno stalno zaposlenih 467 osoba, i u sjedište i u DKP- mreži (iako je pitanje bilo koliko osoba je zaposleno u sjedištu u Sarajevu), šest lica je angažovano po osnovu ugovora o radu dok je 19 lica angažovano po osnovu ugovora o djelu.
“Trenutno imenovani savjetnici u Kabinetu ministrice Turković su: Izmir Talić, Jasmin Hasić, Samir Karić i Đina Mujkić”, pišu iz MIP-a, ali ne navode i ime Denisa Hadžovića koji je šef kabineta i ujedno i savjetnik.
U Transparency International u BiH kažu da ovaj konkurs nisu pratili i da nemaju prijava za nezakonitost, ali…
“Prema našim analizama stiče se utisak da je to stalna pojava u tom Ministarstvu jer njih i ured za reviziju godinama upozorava na nepravilnosti prilikom zapošljavanja i imenovanja”, kažu u TI BiH.
Za znatiželjne evo i informacije koju su pojedini mediji objavili prije nego je konkursna procedura bila završena: na mjesto stručnog savjetnika u MVP-u BiH će biti primljen Izmir Talić, jedan od najbližih saradnika Bisere Turković; na drugo radno mjesto bit će navodno primljena Ivana Pejović koju je Turković dovela iz ambasade BH u Kataru gdje je prije imenovanja na dužnost ministrice bila ambasadorica BiH, a Pejović je u Ambasadi BiH u Kataru bila angažovana kao tehnički sekretar …Ministrica Turković namjerava ponovo poslati Ivanu Pejović u bh. ambasadu u Kataru kako bi zagorčala život ambasadoru u Dohi Harisu Lukovcu. Pejović je udata za državljanina Sudana i s njim ima troje djece tako da će se ići na spajanje porodice…Jedno radno mjesto rezervisano je i za Natašu Anić koja je trenutno tehnički sekretar u kabinetu zamjenika ministra vanjskih poslova BiH Josipa Brkića (HDZ BiH). Već se zna da će pored njih biti primljeni Ramiz Radonja i Bojan Mašić koji je radio u pisarnici…
