Mediji kao diskriminatori žena

Piše: Rubina Čengić

Helez odbrusio Vulić: Imate ljepotu Dušanke Majkić i mudrost Milorada Dodika;  Dodikova jurišnica Sanja Vulić opet blebeće; Optužnica protiv žene koja je unijela bombu na gliser; Neke žene su  hrabre, a neke glumataju; Dobar dan. Ja sam Sanja Vulić i ja ne znam gdje sam bila kad je Bog dijelio pamet…. Ovo su sam neki od naslova koji pokazuju da mediji u BiH diskriminiraju žene. Uz ovo su žene često na fotografijama koje ilustruju vremensku prognozu, broj zaraženih koronavirusom….

Slično je i s komentarima čitalaca na portalima: Priča se da je Dušanka korištena kao test subjekat povodom testiranja učinka vijagre na muškarce. Zbog nje su morali doze uduplati ili glupa ko točak a ružna ko bodljikavo prase! ili ‘ta će ova ružna žaba krastača ? ili Koga uopće zanima šta ovaj hermafrodit misli i govori? ili Lezbačo treba tebe konjims golu vući po ulicama…  pri čemu su ovi komentari odgovornost medija u čijoj sekciji se pojave – shodno praksi evropskog Suda za ljudska prava mediji nisu obavezni da ih uklone ukoliko niko to ne zatraži, ali ako zatraži –  moraju.

S ekspanzijom portala svako može o svakom da piše šta god hoće i da niko ne odgovara za napisano i objavljeno. Užasne stvari budu objavljene i mislim da to nema veze s lajkovima ili čitanošću, nego s mentalitetom i vaspitanjem, a možda nas samo pretiču neke druge stvari, neki veći problemi i ne stižemo da se bavimo i time. U svakom slučaju mislim da svako ko vidi uvredljivi ili diskriminirajući komentar – treba da ga prijavi, kaže Rajna Radosavljević,  članica Žalbene komisije Vijeća za štampu i online medije u BiH.

Sarajevski otvoreni centra u Narandžastom izvještaju koji je objavljen u julu 2021. godine bilježi niz primjera.

Kada se 21-godišnja Tuzlanka kandidovala za vijećnicu u Gradskom vijeću Tuzla, veliki broj medija je izvještavao o njoj kao o atraktivnoj Instagram blogerici koja ima veliki broj pratilac, a njen izgled komentarisali su čak i regionalni mediji koji su je nazvali političarkom s najvećim grudima. Portal source.ba je obavio intervju s ovom kandidatkinjom. U intervjuu su joj postavljena pitanja poput Hoće li Vam smetati ako ljudi za Vas budu glasali zbog izgleda, a ne zbog ideja koje imate? i Ko je za Vas najzgodnija političarka u BiH i postoji li takva? Kandidatkinja je u svojim odgovorima jasno dala do znanja da takva pitanja nisu primjerena, ali je njen izgled i dalje bio glavni fokus medija kada su izvještavali o kandidaturi, stoji u Narandžostom izvještaju u kom je naglašen i slučaj iz maja 2021. godine kada Senad Hadžifejzović, vlasnik Face TV, novinara Ozrena Kebu koji je kritikovao Hadžifejzovićev intervju s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, nazvao Ozrenkom, dakle izgovorio njegovo ime u ženskom rodu čime je koristio žene kao uporedno sredstvo za ponižavanje i poručio da je zapravo sramotno biti žena.

Autori/ce izvještaja su uočili i primjer iz  januaru 2021. godine kada zenički portal 072info objavljuje članak o vijećnici u Gradskom vijeću Zenica tendencioznog naslova Pogledajte prljavi ples vijećnice Tufekčić čime se insinuira da se radi o videu nemoralnog sadržaja, a zapravo se navodi da bi vijećnica mogla u budućnosti da se bavi plesom ukoliko odustane od politike – Vijeće za štampu i online medije u BiH je odbilo žalba uz obrazloženje da je Tufekčić javna ličnost i mora biti spremna na veći upliv javnosti u njen privatni život, stoji u izvještaju

Mediji imaju veliku odgovornost prilikom informisanja javnosti i vrlo je važno da izbjegavaju dodjeljivanje tradicionalnih uloga muškarcima i ženama prilikom kreiranja medijskog sadržaja, kao i da njihovo izvještavanja bude objektivno i fokusirano na precizno informisanje javnosti o relevantnim temama, upozoravaju kreatori/ke ovog izvještaja.

Udruženje  Novi put je, uz podršku Svjetske asociijacije kršćanskih komunikacija (WACC) uradilo analizu nekoliko štampanih i elektronskih medija i utvrdili su da je jedan od najvećih medijskih problema prikaz žena prvenstveno  u privatnom području života, domaćinstvu i porodičnim odnosima, ali i predstavljanje žene kao seksualnog objekta.

Medijski izvještaji često ne propituju rodne stereotipe koji postoje u bosanskohercegovačkom društvu ili ih podržavaju.  Primjera radi – iako je na Općim izborima 2018. izabrano 27% žena, odnosno njih 142,  predmetna analiza ih je uočila tek nešto više od 10. Također je uočeno da mediji žene često koriste kao ukras, ilustraciju, fotografiju potrebnu za temu, a da istovremeno žena uopće nema učešća u tekstu. Ma koliko bile uspješne u poslu kojim se bave, žene se u pravilu i dalje predstavljaju kao majke, supruge, biznismenke, političarke i tako dalje koje imaju podršku porodice u onome što rade dok se njihovi muški pandani u pravilu nikad ne predstavljaju u takvom kontekstu, stoji u analizi koju su uradili u Udruženju Novi put uz zaključak da su mediji u relativno velikoj mjeri svjesni svoje uloge, ali često ne predstavljaju dio rješenja i ne doprinose mijenjanju stanja.

U Vijeću za štampu i online medije u BiH  cijene da su mizoginija i govor mržnje prisutni u komentarima posjetilaca internet portala i  podsjećaju da su mediji odgovorni za komentare na svojim portalima, te napominju da  Kodeks za štampu i online medije BiH najstrožije zabranjuje diskriminaciju.

U kodeksu stoji da novinari moraju izbjeći prejudicirane i uvredljive aluzije na nečiju etničku grupu, nacionalnost, rasu, religiju, spol, seksualnu opredijeljenost, fizičku onesposobljenost ili mentalno stanje, te da će aluzije na nečiju etničku grupu, nacionalnost, rasu, religiju, spol, seksualnu opredijeljenost, fizičku onesposobljenost ili mentalno stanje bit će napravljene samo onda kad su u direktnoj vezi sa slučajem o kojem se izvještava…  Novinari će izbjegavati direktne ili indirektne komentare kojima ličnosti stavljaju u neravnopravan položaj ili ih diskriminiraju po osnovu njihovog spola, roda, spolnog identiteta, rodnog identiteta, rodnog izražavanja i/ili seksualne orijentacije, podsjećaju iz VZŠ BiH.

Kažu da u posljednje vrijeme rjeđe zaprimaju žalbe na diskriminirajuće izvještavanje o ženama, ali da to ne znači da takvo izvještavanje nije prisutno u bh-medijima.

Društvo još uvijek nije dovoljno osviješteno da reagira na kršenja ljudskih prava u medijskim izvještajima, naročito prava žena. Stoga je neophodno kontinuirano ukazivati na važnost reagiranja na neprofesionalno izvještavanje čime, ne samo da se štite prava oštećenih osoba, već i unapređuju standardi medijskog izvještavanja. Posmatrajući kroz prizmu žalbi koje je Vijeće do sada zaprimilo primjećujemo  da se o ženama najčešće piše kada su žrtve nasilja, pristupajući senzacionalistički, seksistički i grubo zadirući u njihovu privatnost, ne vodeći računa o katastrofalnim posljedicama koje takvo izvještavanje proizvodi. Prilikom izvještavanja o delikatnim temama novinari moraju pristupati s velikom obzirnošću, bez uplitanja u privatni život, osim ako su takva uplitanja neophodna u interesu javnosti. Pogođenim ličnostima se mora prići diskretno i sa suosjećanjem, vodeći računa da sekundarno ne viktimiziraju odnosno da se objavom informacija ne nanese još veća šteta, kažu u VZŠ BiH i pozivaju sve građane i građanke, a naročito organizacije civilnog društva za zaštitu prava žena, da iskoriste mogućnosti žalbene procedure odnosno da ulažu žalbe ukoliko primijete diskriminatorno izvještavanje o ženama.

Time pomažemo i medijima da korigiraju svoje izvještavanje, poručuju.

Kako bi dodatno pomogli novinarima i novinarkama,  u Udruženju Novi put su kreirali set preporuka koje mogu služiti kao podsjetnik pri izvještavanju o ženama, a posebno o temama koje uključuju rodnu ravnopravnost, spolnu diskriminaciju, te nasilje nad ženama.  Prema tim smjernicama medijsko izvještavanju o ženama treba kontinuirano ukazivati na neravnopravan položaj žena u društvu; uvrstiti žene u kreiranje medijskih sadržaja kao sagovornice, ekspertkinje u određenim oblastima; promovisati ravnopravnost spolova promovisati postojeće zakone i konvencije o zaštiti prava žena; promovisati predstavljanje žena kao aktivnih aktera u društvenom životu i njihov doprinos u svim oblastima; ukazivati na kršenje ženskih prava; promovisati aktivnu ulogu žena u izgradnji mira i pomirenja; pozitivno predstavljati politički anagažman žena te podsjećati na njihovo pravo da biraju i budu izabrane;  promovisati zapošljavanje žena, čime se doprinosi ekonomskoj stabilizaciji zemlje; izbjegavati stereotipno predstavljanje žrtava trgovine ljudima, pogotovo seksualne eksploatacije, izbjegavati stereotipno predstavljanje Romkinja, žena s invaliditetom, žena sa sela, žena starije dobi i drugih marginalizovanih žena. posvetiti pažnju preprekama i izazovima s kojima se marginalizovane žene susreću u svakodnevnom životu s ciljem poboljšanja njihovog položaja; poticati djevojke i žene na obrazovanje, posebice one iz socijalno ugroženih kategorija.

Istovremeno, medijsko izvještavanje o ženama ne treba sadržavati diskriminatorne termine; sadržavati senzacionalističke, seksističke ili stereotipne naslove; sadržavati pornografski i degradirajući sadržaj ili mizogene autorske komentare; širiti ideje o podređenosti ili nadređenosti spolova odnosno stereotipnih uloga spolova; izbjegavati primarno predstavljanje i kategorizaciju žene kroz tradicionalne uloge majke, supruge, domaćice u medijskim sadržajima; stavljati u fokus komentarisanje fizičkog izgleda, stila, odjeće i sl. žena iz javnog i političkog života, pri čemu se pridaje sekundarni značaj njihovim kompetencijama i pozicijama na kojima se nalaze; biti aktuelno samo onda kad se desi slučaj nasilja ili ubistva. fotografije, koje prikazuju krv, modrice, brutalnost; fotografije žrtava, u bilo kojem kontekstu, sa ili bez nasilnika.

Rajna Radosavljević smatra da bi svi trebali češće podnositi žalbe na medijske sadržaje koji diskriminiraju žene na bilo koji način.

Prethodna vijest

Sutra u Sarajevu Povorka ponosa – Otpor s margine: Naši životi ne mogu čekati promjene

Naredna vijest

Održana Povorka ponosa: Niko nije rođen da živi u okovima zidova