Dok Kanton Sarajevo čeka novu – staru vlast zagađenje zraka, gurnuto iza problema koronavirusa, prijeti zdravlju stanovnika. Hoće li se obistiniti tvrdnje da ni vlast ni opozicija ne mare za svoje glasače i njihovo zdravlje.
Piše: Senka KURT
U Kantonu Sarajevo, čini se sve stoji, samo se mijenjaju vlasti.
Nakon općih izbora 2018. vlast su preuzele stranke šestorke (SDP, Naša stranka, Narod i pravda, SBB, DF, Nezavisna bh. lista) pa su godinu i koji mjesec kasnije iz šestorke izašli SBB i DF i sa SDS napravile novu koaliciju.
Prije koji mjesec uzburkana politička situacija u Kantonu Sarajevo postaje još vrelija, pa će za koji dan na vlast doći četvorka. Opet SDP, Naša stranka, Narod i pravda, Nezavisna bh. lista i još dvije tri ruke što su izašle iz do jučer vladajućih stranaka.
Zvuči komplicirano na papiru, a u stvarnosti je još i gore. No, glasači u Kantonu Sarajevo, koji su 15. novembra na lokalnim izborima u sarajevskim općinama glasali uglavnom za četvorku ne misle baš tako. Vjeruju da će stranke okupljene oko četvorke nastaviti ambiciozne planove, koje su najavljivali još u decembru 2018. kad su prvi put preuzeli vlast.
Forto: Ljudi gube nadu
Tadašnji, a vjerovatno i budući premijer kantona Sarajevo Edin Forto u uvodnom ekspozeu u decembru 2018. predstavio je 300 mjera, definiranih po ministarstvima, koje su trebale (a valjda to i danas vrijedi) “vratiti nadu građanima da će napraviti iskorak u načinu vođenja politike”.
– Ljudi gube nadu. Naš zadatak je da probudimo tračak nade da će se nešto promjeniti – rekao je tada Forto dodajući da se zbog nebrige niza vlada, politika jednostavno zgadila građanima te da ljudi vjeruju kako je struka “izašla iz politike”.
Politika se, istina, jeste zgadila građanima, ali zagađenje u kojem već decenijama žive građani kantona Sarajevo problem je koji su, ruku na srce, samo na papiru i velikim riječima rješavale sve dosadašnje vlasti. Naročito kad počne sezona grijanja, loženja, magli i smogova, kada Sarajevo redovno zauzima prvo neslavno mjesto na ljestvici najzagađenijih gradova na svijetu.
Fortina je vlada tada poručivala da se zagađenost zraka može smanjiti u saradnji s lokalnom zajednicom na način da se ljudi potaknu da se griju na drugačiji način ili na kvalitetnije peći. No, već i tada je ocijenio da se ne nada uspješnoj saradnji s nekim načelnicima zbog kojih su lokalne sredine izgubile javni interes kada je riječ o dozvolama za gradnju.
– Nismo sigurno vidjeli vladu koja će više biti okrenuta privatnicima. Ali privatni i javni interes moraju biti izbalansirani. Ne može privatni interes utjecati na to da se zanemaruje urbanizam, a što su radili neki načelnici – kazao je Forto.
Bilo je to, podsjećamo, u vrijeme kad su sarajevskim općinama vladali uglavnom kadrovi Stranke demokratske akcije. Nakon posljednjih izbora situacija je u mnogome izmijenjena. U Starom gradu na vlasti je ostao načelnik NBL-a Ibrahim Hadžibajrić, Centar je preuzeo kadar Fortine Naše stranke Srđan Mandić, Novim Sarajevom iduće četiri godine rukovodit će Hasan Tanović, nezavisni kandidat četvorke, a Ilidžom kandidat NIP-a Nermin Muzur.
Od načelnika, za koje je Forto pretpostavljao da mogu biti kamen spoticanja u provedbi mjera protiv zagađenja i sređivanja stanja u urbanizmu ostao je tek SDA-ov Semir Efendić, dugogodišnji prvi čovjek općine Novi grad.
No, vratimo se obećanjima iz Fortinog ekspozea iz 2018. Obećao je tada da će Ministarstvo prostornog uređenja raditi da se do kraja mandata “izmjeri bolji zrak u KS” dok će se Ministarstvo komunalne privrede KS posvetiti rješavanju krize upravljanja. Kraj mandata nisu dočekali, ali imaju novu šansu.
Nova pravila, stari problemi
U međuvremenu je došla još jedna zima. Pa je tako tog decembra Sarajevo, prema podacima mrežnih stanica sustava Air Visual, koje u realnom vremenu prikuplja podatke s mjernih stanica širom svijeta, predvodilo listu gradova svijeta s najvećom razinom onečišćenja zraka.
Prema podacima od 7. decembra 2018. indeks kvalitete zraka u Sarajevu bio je 336. Zajedno s glavnim gradom Kirgistana Biškekom, u kojemu je izmjeren indeks 301, bili su to jedini glavni gradovi na svijetu, u kojima je kvaliteta zraka rangirana kao “opasna po zdravlje”.
U slučaju Sarajeva izmjerena je koncentracija od 286 mikrograma sitnih čestica po prostornom metru. Riječ je o česticama promjera 2,5 mikrograma, koje se smatraju najopasnijim za zdravlje jer prodiru duboko u pluća.
Tadašnji ministar prostornog uređenja Damir Filipović (SDP) upozorio je da se veliko poboljšanje kvaliteta zraka ne može očekivati u narednih deset godina, te upozorio da ne iznosi osobno nego mišljenje struke.
Za razliku od svoga prethodnika Čedomira Lukića i njegovih “eksperata”, koji su tvrdili da za nečisti zrak kriva jedna lokalna ćevabdžinica, Filipović je isticao da se “pitanje kvalitete zraka može riješiti samo ako se uspostavi isti strateški pristup po vertikali i horizontali. Ma šta to značilo!.
No, treba reći da su tadašnja Fortina Vlada i Filipovićevo ministarstvo napravili niz dugoročnih i kratkoročnih mjera.
Najprije, kako bi amortizirala poskupljenja plina tadašnja je Vlada uvela subvencije cijene ovog energenta sa osam miliona KM u 2019. Izdvojeno je 400 hiljada KM za nove gasne priključke, a sve kako bi se građani umjesto na ugalj grijali na plin.
Potpisan je i Sporazum s KJKP Parkom o pošumljavanju degradiranih parkovskih površina, birajući sorte koje vrše apsorpciju PM čestica. Povećan je broj javnih objekata na kojima se radi utopljavanje, sa nekadašnjih sedam, a te 2019. planirano 48 objekata.
I ministarstvo saobraćaja tadašnje Vlade počelo je obnavljati javni prijevoz i nabavljati ekološki prihvatljiva vozila, počelo se s izradom studije o utjecaju visoke gradnja na ventilacione koridore…
Ova je Vlada također skrenula pažnju svojim kolegama s federalnog nivoa da obrati pažnju na izdavanje okolinskih dozvola, kao što su dozvole za livnice i topionice koje su izdate od strane ministarstva u Ilijašu.
– Tema okoliša ne može biti politička priča, ne trebaju se skupljati politički poeni, niti se treba pogodovati bilo kome osim građanima prilikom donošenja upravnih akata, tu moramo biti ko jedno, bez obzira iz koje političke opcije dolazili ili kojoj općini pripadali – poručivao je Filipović.
No, bez obzira na sve što je planirano stanje nije bilo puno bolje. Potvrdio je to za Interview.ba nedavno i Anes Podić iz nevladine organizacije Eko akcija.
I on, ali i drugi aktivisti, te stručnjaci ističu kako rješavanje problema zagađenog zraka mora postati prioritet politike.
– Na žalost, naši političari se svađaju oko placeva, ko će više zauzeti javnih preduzeća… Nikada se ne bavi problemima građana. Sad imamo izbore, pa ko god ima priliku da razgovara sa kandidatima, a ima ih nekoliko desetina hiljada, moramo im svakodnevno postavljati im pitanja – šta su uradili. Do sada – ništa. A ovo je problem koji je rješiv. Sarajevo je bilo na putu da ga riješi. To su uradili mnogi, siromašniji gradovi svijeta – ističe Podić.
Podić je naveo kako Kanton Sarajevo ima studije, gomile informacija šta je navodno urađeno, ali građani od toga imaju jako malo koristi. Pa je naveo i konkretan primjer, koji se odnosi na ograničenje korištenja uglja, u smislu da je zabranjena prodaja i korištenje uglja koji ima ukupni sadržaj gorivog sumpora manje od jedan posto. Međutim, kazne su predviđene samo za pravna, a ne i za fizička lica.
Mi bi kao da radimo, a oni nam kao ne daju
A kad smo kod kazni, prema informacijama Uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo o izvršenim nadzorima, a koje su dostavljene na zahtjev Interview.ba, istaknuto je da poslove inspekcijskog nadzora nad propisima o zaštiti i poboljšanju obavljaju slovom i brojem dva inspektora.
– U cilju efikasnosti, a na osnovu ranijeg ranijeg iskustva i prakse, inspekcijski nadzori se prioritetno vrše na mjestima i kod subjekata koji bitno utiču ili mogu uticati na povećanje zagađenja, a prije svega kod subjekata koji su u prethodnoj sezoni ili ranije evidentirani kao prekršioci Odluke i/ili Plana. Prioriteti u radu se usklađuju sa dostavljenim zahtjevima i podacima sa terena. U skladu sa potrebama i mogućnostima, KUIP-e organizuje rad nadležnih inspekcija u smjenama kao i tokom vikenda. KUIP-e je o provedbi Plana redovno dostavljao mjesečne, a po potrebi i vanredne informacije resornom Ministarstvu i Vladi – navedeno je iz Uprave za inspekcijske poslove.
Ovoj dvojici inspektora povremeno se pridružuje i inspektor zaštite okoliša.
Zimi je više kontrola, pa iz Uprave, priznaju da je i dinamika nadzora sporija.
Kad je riječ o kontrolama, oni se odnose na prodaju, upotrebu, prevoz uglja, kontrolu gradilišta, javnog prijevoza, te operatera iz Registra emisija iz pogona za sagorijevanje.
Od septembra 2019. do marta 2020., što su posljednji podaci Uprava za inspekcijske poslove izdala je 12 prekršajnih naloga, u vrijednosti od 12.000 KM. Istovremeno je izdato 20 rješenja i 269 upozorenja.
Iz Uprave ističu da nemaju dovoljan broj inspektora za zaštitu okoliša, da propisi nisu jasno definirani.
– Nije predviđena kazna za fizička već samo za pravna lica zbog prekršaja iz člana 17. Odluke o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u KS (kontrola prevoza i prodaje uglja – dodaju iz Uprave za inspekcijske poslove.
Inače, novčane kazne za prekršitelje Odluke o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u KS za pravna lica iznose do 5.000 KM, a za odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice do 1.000 KM.
Tamo gdje je stala prva Fortina Vlada nastavila je na neki način ona nova, čiji je ministar za urbanizam i zaštitu okoliša arhitekta Faruk Kapidžić (kadar SDA) upravo u razgovoru za Interview.ba prije mjesec i pol otkrio šta se zapravo krije u priči oko nemogućnosti rješavanja problema zagađenosti zraka u KS.
Kad otklonimo grijanje na ugalj i veliki broj automobila na sarajevskim ulicama, veliki problem predstavlja i gradnja visokih zgrada mimo reda i pravila struke, a koja onemogućava protok vazduha kroz grad. Javna svađa između ministra Kapidžića i tadašnjeg, a i sadašnjeg načelnika općine Novi grad Semira Efendića oko prekrajanja regulacionog plana i gradnje grandioznog nebodera sa 39 spratova, eskalirala je u međustranački sukob.
Efendić je javno opužio ministra Kapidžića da ucrtava zamišljene ventilacione koridore i daje preporuke iz neutemeljene Studije. Riječ je zapravo o Studiji, koja je naručena krajem 2018. godine, a koja definira dva glavna zračna koridora (M. Dvor – Stupska petlja i riječni tok Miljacke), te sporedne koridore: Južna i Sjeverna longitudinala, te Alipašina ulica.
Ministar Kapidžić, mnogo htio, mnogo započeo
U cilju zaštite koridora predloženo je spriječavanje gradnje novih zgrada u zoni od 20 metara od oblale rijeke Miljacke i ruba glavne saobraćajnice s obje strane koridora. Studija zatim ograničava visine zgrada na 20 m (P+6 spratova) u zoni od 200 metara s obje strane glavnih ventilacionih koridora. To, ukratko znači, zabranu/spriječavanje gradnje duž koridora Alipašina ulica – Skenderija, na Južnom koridoru, ali i s obje strane ventilacionog koridora Alipašino 1 i 2.
Ministar Kapidžić vjeruje u Studiju i poručuje općinama (pa i Efendiću, posebno) da će morati izmijeniti 14 urbanističkih planova, tj. uskladiti ih sa Studijom, koja je još naručena u vrijeme njegovog prethodnika Filipovića.
– Ovdje nije riječ samo o visokim zgradama nego kompletnom pristupu urbanizmu. Meni je Studija dobro došla da se kompletan urbanizam popravi za bolji ambijant življenja. Studija, koju je finansirala Vlada Japana, a koja je identična onoj koju imaju samo 4 grada u Evropi – London, Barselona, Helsinki i Sarajevo, je pokazala gdje se dešava strujanje u kritičnim danima jesen i zima. Po tome su izvučene karte i dati koridori. Bitno je da strujanje vazduha koji se pojavljuje iznad 20 metara bude jako i neometano da bi ovo ispod 20 metara koje osjetimo dobio dinamiku – napominje ministar.
Kaže da se toga treba striktno držati “jer smo počeli da gubimo slobodan prostor koji nam treba da dišemo i živimo normalno“.
Još nam je tada (razgovor vođen krajem oktobra) rekao da će ipak Kongresna dvorana u Novom gradu biti sagrađena.
– Aljoša Čampara je izašao iz SDA, bit će oborena Vlada KS i Efendić će pobijediti na izborima. Dakle, bit će građeno kako je zamislio. To je viša politika, ovdje je veliki građevinski lobi uticao na sve nas u ovoj vladi. Ja nisam popustio. Naše društvo je došlo do toga da kad kažem ne može biti velika zgrada svi su rekli da sam hrabar. A ja kažem da je hrabar koji je napravio tu zgradurinu, da to smije uraditi, da ne ode u zatvor – kazao je Kapidžić.
Razgovor smo završili s njegovim uvjerenjem da će, kad je u pitanju, nelegalna gradnja visokih zgrada sve biti još gore.
– Ovdje niti jednoj politici, pozicionoj niti opozicionoj nije do boljeg života građana – poručio je.
Nova vlada, nova nafaka
Da nije tako obećava Lejla Brčić (Naša stranka). U prvoj je Fortinoj Vladi bila ministrica pravde, pa će to biti i sada.
Ona napominje da još iz prethodnog mandata, a u konsultacijama sa strukom i nova Vlada ima planirane aktivnosti, koje su dugoročnog karaktera, a koje bi u konačnici rezultirale smanjenjem zagađenja.
– To su kvalitetan javni prijevoz, utopljavanje privatnih kuća, kako bi bila smanjena potreba za energijom, kvalitetnije individualne peći u kućama, kako bi emisija štetnih čestica bila smanjena. Za ove tri mjere spremni smo uložiti značajna sredstva i zadužiti se – kazala nam je Brčić.
Riječ je dakle o novim zaduženjima za nabavku javnog prijevoza, te osiguranja subvencija za utopljavanje, odnosno nabavku individualnih peći.
– Tek kad imamo bolji javni prijevoz možemo ići sa restriktivnim mjerama u saobraćaju kako bi potaknuli više građana da na posao i svakodnevne obaveze ne idu automobilom već javnim prijevozom. Restrikcije i sankcije ne mogu dati efekta dok se građanima ne omogući alternativa. Neutemeljeno je očekivati masovnije korištenje javnog prijevoza dok je u ovakvom stanju i u velikoj mjeri nepouzdan. Jednako tako, nema nikakvog efekta prijetiti građanima sankcijama zbog upotrebe loživa, koji su zagađivači, ukoliko kroz subvencije ne omogućimo prelazak na alternativne, ekološki prihvatljive modele zagrijavanja – kazala je Brčić.
Nova Vlada tek treba biti formirana. Još nije poznato ko će preuzeti resor zaštite okoliša. Nagađa se tek da će dosadašnje ministarstvo biti podijeljeno na prostorno uređenje s jedne i građenje s druge strane. Negdje između ostat će zaštita okoliša.
Do tada preostaje da građani Kantona Sarajevo prate upute. Kad počinje, a kad prestaje epizoda “upozorenja”.
