Mirjana Marinković-Lepić: Grad Tuzla odavno napustio principe stručnosti, a uveo principe “rođaka i prijatelja” što se tiče javnih usluga

Mirjana Marinković-Lepić: Grad Tuzla odavno napustio principe stručnosti, a uveo principe “rođaka i prijatelja” što se tiče javnih uslugaJedna od najaktivnijih zastupnica Parlamentarne skupštine BiH iz Naše stranke Mirjana Marinković-Lepić ovogodišnja je kandidatkinja za gradonačelnicu Tuzle. Prošlo je tačno 35 godina otkad je na čelu ovog grada bila prva i jedina žena Emina Zaimović. Od tada Grad su vodili isključivo muškarci, koji su mnoge probleme građana/ki zanemarili, i zato, kako kaže Marinković-Lepić: „Došlo je vrijeme za pospremanje“. Za Interview.ba govorila je o razlozima kandidature, disfunkcionalnim javnim institucijama, zagađenom zraku u Tuzli, problemima mjesnih zajednica, odlasku mladih, ali i konkretnim rješenjima za ove probleme.

PROMJENE DONOSE ŽENE: „Ukoliko pogledate neke od najrazvijenijih zemalja svijeta, kao što su Njemačka, Norveška, Novi Zeland, one imaju jedan zajednički sadržilac: na čelu se nalazi žena. Naravno, bitno je da žene budu stručne i kompetentne i da krenu u ozbiljno pospremanje ovoga što su nadobudni nacionalisti ostavili: opustošenu i osiromašenu zemlju!“.

INTERVIEW: Otkad postoji Bosna i Hercegovina kao neovisna država, Tuzla nije imala ženu na čelu ovog grada. S obzirom na to da ste zastupnica u Parlamentu BiH, imate siguran posao, šta Vas je potaknulo da prekinete 25 godina dugu vladavinu muškaraca?

MARINKOVIĆ-LEPIĆ: Mi žene smo u globalu temeljitije od velikog broja muškaraca. Nažalost, gledajući mojim ženskim očima, Tuzla ne izgleda onako kako bih ja željela i kakvom je pamtim. Smatram da je u Tuzli u svih 40 mjesnih zajednica potrebno jedno ozbiljno pospremanje. Biti gradonačelnica je životni izazov i ogromna čast i mislim da je, konačno, vrijeme da se to i desi. Kada imate takvu šansu, zanemarite privatne finansijske uslove i rado se prihvatite posla!

INTERVIEW: Tuzla je jedan od najzagađenijih gradova Bosne i Hercegovine. Mnogo se o ovom problemu priča, a malo ima konkretnih rješenja dok prema procjenama Eko Akcije svaki sedmi građanin/ka naše države umre od zagađenog zraka. Indivudalna ložišta i termoelektrane zagađuju, zelena ekonomija nepoznanica ili samo tako prezentiraju. Kad i kako ćemo prodisati?

MARINKOVIĆ-LEPIĆ: U Tuzli se često kaže da mi zimi imamo zrak koji vidimo, to je katastrofa za treći najveći grad u državi. Dok se gradska uprava i kanton nadmudruju o nadležnostima, zrak nam je svake zime sve gori. Nažalost, jedan od razloga je gradnja radi punjenja budžeta Grada, odnosno gradnja radi gradnje, bez jasnih podataka o uticaju izgradnje visokih zgrada na okoliš (ruža vjetrova). Drugi razlog su kućna ložišta koja su ujedno i najveći pojedinačni faktor zagađenja ali i najveći izazov za rješavanje. Treći razlog je termoelektrana koja dobija zamjenske blokove, a četvrti saobraćaj. Naša administracija će biti fokusirana na individualna ložišta koja ćemo riješiti sredstvima od termoelektrane. Nakon toga, naš fokus će biti prebačen na utopljavanje zgrada i ugradnju kalorimetara kako ne bi bacali energiju. Napravit ćemo biciklističke staze da smanjimo saobraćajno zagađenje, te ćemo u saradnji sa stručnjacima zabraniti visoku gradnju tamo gdje je strujanje zraka. Ovim tempom trenutne gradske uprave u toplifikaciji grada niti moja unučad neće moći zimi disati kako treba.

INTERVIEW: Svake godine se u budžet Grada Tuzle uplate milionska sredstva od naknade za prihode ostvarene radom Termoelektrane Tuzla. U protekle tri godine uplaćeno je 21.791.763,38 KM. Koliko je od ovog novca uloženo za zaštitu okoliša i da li se racionalno troši kad nas već guši?

MARINKOVIĆ-LEPIĆ: Veoma je bitno naglasiti da je Grad Tuzla od preko 21 milion KM u zadnje tri godine samo 20 posto iskoristio za saniranje zagađenja dok su se ostala sredstva trošila u druge svrhe.

U našoj administraciji ta cifra će biti minimalno 60 posto od ovih sredstava, što bi omogućilo znatno bržu toplifikaciju, izgradnju vrelovodnih cijevi, subvencioniranje toplotnih pumpi i kotlova za pelet.

Smatram da je ovo jedini ispravan način utroška ovih sredstava koji bi omogućio čišći zrak i širenje grada bez opasnosti po stanovništvo!

INTERVIEW: Jedan od krucijalnih problema u Tuzli je i nemaran odnos javnih institucija prema građanima/kama za usluge koje plaćaju. Najbolji primjer su komunalne djelatnosti koje zahtijevaju moderniji pristup. Postoje li rješenja kako građanima da se pruže jeftinije i praktičnije usluge?

MARINKOVIĆ-LEPIĆ: Grad Tuzla je već odavno napustio principe stručnosti i kompetentnosti, a uveo principe “rođaka i prijatelja” što se tiče javnih usluga i pristupa istim. Javne usluge su osnova pristupa prema građanima koji zaslužuju da napokon krenemo o njima razmišljati u tehnološkom i pragmatičnom aspektu. Prije svega, javne usluge se moraju naplaćivati po utrošku a ne paušalno, vrijeme je da ubacimo i subvencioniramo kalorimetre i vodomjere u stanove i kuće. Vrijeme je da grad Tuzla napokon dobije funkcionalnu web stranicu kao i stranice na društvenim mrežama. Vrijeme je za moderan pristup javnih institucija i preduzeća prema Tuzlankama i Tuzlacima. Mi moramo postati primjer rada u ovoj državi!

INTERVIEW: Pandemija Korona virusa reflektirala se na sve građane/ke u Bosni i Hercegovini. Zdravstveni sistemi su se pokazali u pojedinim situacijama kao iznimno disfunkcionalni. U najavi je drugi snažniji val, koliko moramo raditi na tome da osiguramo adekvatan pristup zdravstvu svim kategorijama stanovništva, posebno onim ranjivim kao što su osobe treće životne dobi?

MARINKOVIĆ-LEPIĆ: Zdravstvena zaštita osoba treće životne dobi i drugih ranjivih skupina je dio mog programa. Medicinsko osoblje moramo dovesti teško oboljelom, slabo pokretnom i nepokretnom pacijentu. Osobe treće životne dobi zaslužuju dostojanstvenu starost i odgovarajuću brigu gradskih struktura.

Najvažniji aspekt brige je prilagođavanje primarne zdravstvene zaštite njihovim potrebama. Uloga timova porodične medicine jeste periodični obilazak starih, bolesnih i teško pokretnih pacijenata, a ta aktivnost je potpuno napuštena. Ovo je jedan od najvažnijih i najtežih problema osoba treće životne dobi, koji se mora riješiti boljom organizacijom rada, prerasporedom postojećih kadrova i ravnomjernog raspoređivanja pacijenata na sve timove porodične medicine.

Sadašnji koncept kućne njege sa jednim ljekarom je potpuno neodrživ i neefikasan. Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da je sve veći broj osoba treće životne dobi koje žive same, jer je odlazak stanovništva kontinuirana i sve zastupljenija pojava.

INTERVIEW: Mladi odlaze iz Bosne i Hercegovine, pa tako i Tuzle. Postoji li način da osnažimo mlade koji su pokrenuli svoje biznise, koji žele graditi bolju državu za život svih nas?

MARINKOVIĆ-LEPIĆ: Jedini način da se uspori odlazak mladih jeste depolitizacija svega u Tuzli. Nažalost, u današnjoj Tuzli je bitnije imati partijsku iskaznicu, nego sve desetke u indeksu. Naša administracija će se fokusirati na depolitizaciju i povećanje grantova za startup biznise, na depolitizaciju javnih poziva, a kod mogućih zapošljavanja u javnim preduzećima i ustanovama, zapošljavati kompetentne ljude, na osnovu javnih konkursa, sa jasno utvrđenim i mjerljivim kriterijima, koji će stimulisati uspjeh u školovanju, dodijeljene školske i univerzitetske nagrade, dužinu školovanja, nagrade i postignute uspjehe na međunarodnim i domaćim takmičenjima. Mladi moraju postati srž novog sistema kako bi dobili vjetar u leđa i počeli praviti državu po svojoj mjeri.

INTERVIEW: Prethodnih dana posjećivali ste mjesne zajednice na području Tuzle. Šta su Vam naveli kao ključne probleme na kojima treba raditi, da li ste im ponudili rješenja?

MARINKOVIĆ-LEPIĆ: Mjesne zajednice su stranačkim postavljanjima u potpunosti izgubile smisao. Depolitizacija mjesnih zajednica i insistiranje na neposrednom izboru članova i članica savjeta mjesnih zajednica je osnova lokalne demokratije. U većini naselja smo nailazili na slične probleme zapuštenosti zelenih površina, kratera po cestama, lošeg pristupa za osobe sa invaliditetom, raspadanje ili totalno odsustvo parkova za djecu, slaba veza sa centralnim grijanjem ili čak nepostojanje kanalizacije, čak i u mjesnim zajednicama u najužem gradskom jezgru. To su životni problemi koje stilizirani mostovi i skupi trgovi u centru grada neće riješiti. Potpuna depolitizacija i vraćanje uloge mjesnih zajednica, kao osnovne ćelije gradske uprave, gdje sve počinje i završava za građane, bit će cilj naše administracije!

INTERVIEW: Tuzla je multietnički grad. Mjesto tolerancije, suživota i razumijevanja. Kako je Vi vidite u budućnosti kao kandidatkinja za načelnicu na ovim izborima?

MARINKOVIĆ-LEPIĆ: Tuzla je svoj pravac, jedinstven u BiH, definitivno odredila kada je izabrala našeg Selima Bešlagića za načelnika! Ovdje bih vas ispravila, Tuzla nije mjesto suživota, Tuzla je mjesto života! Mjesto života i ljubavi, mjesto radnika i poštenih ljudi. Građanski stil života, koji podrazumijeva ispunjavanje svakodnevnih životnih potreba naših građana će biti u srži naše administracije. Tuzla mora biti zvijezda vodilja normalnog, ljudskog koncepta življenja.

INTERVIEW: Potrebne su nam korjenite promjene. Mogu li žene biti pokretačice godinama uspavanog sistema?

MARINKOVIĆ-LEPIĆ: DA! Pokazala sam to i radom u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gdje sam jedna od najaktivnijih poslanica, inicijatorka brojnih inicijativa i dovoljno hrabra da ukažem na nezakonitosti i stvari nazovem pravim imenom. Ukoliko pogledate neke od najrazvijenijih zemalja svijeta, kao što su Njemačka, Norveška, Novi Zeland, one imaju jedan zajednički sadržilac: na čelu se nalazi žena. Naravno, bitno je da žene budu stručne i kompetentne i da krenu u ozbiljno pospremanje ovoga što su nadobudni nacionalisti ostavili: opustošenu i osiromašenu zemlju!

PLAĆENI INTERVJU

Prethodna vijest

U BiH se pitanje zagađenja zraka svodi na to – ko će dobiti plac?

Naredna vijest

POVRATAK OTPISANE Dženana Alađuz: Seks, laži i krizni štabovi