U februaru 2020. su mali dioničari na tematskim internet-forumima poput invest.ba uočili vanrednu aukciju dionicama Zatvorenog investicijskog fonda Naprijed d.d. Sarajevo po cijeni od 16,9 KM po dionici za ukupan iznos od 3,45 miliona KM iako je cijena dionica tog Fonda sedmicama ranije mirovala na 1,03 KM.
– To je čisti kriminal i pranje novca. Nevjerovatno! I mediji potpuno prešućuju da je na redovnom tržištu zadnja cijena 1,03 KM i da postoji prodajni nalog po 1,04 KM, a da paralelno ide ova trgovina po 17 puta većoj cijeni. Sve je u dogovoru – Komisija ne reaguje, Tužilaštvo ne funkcioniše, sudstvo korumpirano, policija to ne razumije, lopovi se množe …– pišu forumaši – mali dioničari.
Od deset slučajno odabranih ljudi različitih zanimanja, stepena obrazovanja i imovinskog stanja – njih devet posjeduje dionice u fondovima i mahom su ih kupili za certifikate koje su dobili za staru deviznu štednju ili kao platu za različite poslove obavljane tokom rata u BiH ili su ih naslijedili od roditelja, ali od njih devet – šest ne zna u kojim fondovima su im dionice, a preostalo troje znaju u kojim fondovima, ali ništa više o stanju svoje imovine ili fondova koji njima raspolažu! I dok u BiH oko 500.000 ljudi posjeduje dionice u nekom od fondova (http://www.komvp.gov.ba/site/index.php/test8 i http://www.rvp.ba/ListaEmitenata), a pojedini brokeri i dioničari upozoravaju da „dogovorenim trgovinama na berzi pojedinci ili grupe obezbjeđuju zaradu na štetu malih dioničara“, prema dostupnim informacijama Tužilaštvo kantona Sarajevo od augusta 2019. godine vodi istragu protiv grupe ljude koje sumnjiči za nezakonito trgovanje dionicama na sarajevskoj berzi SASE „teško“ i do sto miliona KM.
– U skladu sa Zakonom predviđenom zaštitom krivične istrage trenutno ne možemo dati više informacija iz navedenog predmeta – kažu u Tužilaštvu KS kao odgovor na novinarski upit, no nezvanično saznajemo da je u toku istaga „protiv više osoba za organizovani kriminal i manipulacije tržištem vrijednosnih papira“.
Ove manipulacije podrazumijevaju dogovoreno trgovanje dionicama ili vrijednosnim papirima na način da se novcem iz (zatvorenih) investicijskih fondova kupuju dionice određenih dioničkih društava (u vlasništvu određenih pojedinaca ili grupa) s tim da prije same kupovine vrijednost dionica bude podugnuta na vještački način ili kupovina bude obavljena po cijeni koja nema veze sa tržišnom vrijednošću preduzeća.
–Tržišna vrijednost dionica ne postoji jer se sve trgovine odvijaju između povezanih lica kojima je nalogodavac vlasnik dionica koje trebaju biti prodate fondovima – kaže Halil Čengić, jedan od malih dioničara u par preduzeća koji godinama prati kretanja na berzi SASE i ukazuje na nezakonitosti.
– Iz javno dostupnih podataka se lako može vidjeti da je, recimo, nominalna cijena dionica Unionplastike koja sada štampa glasačke listiće za lokalne izbore bila 10 KM, knjigovodstvena 0,0139 KM, a da je ZIF Big kupio 79.000 dionica tog preduzeća po cijeni od oko 48 KM što je plaćeno više od 3.000.000 KM za šta u vrijeme te transakcije nije bilo nikakvog opravdanja – kaže Čengić. Pojašnjava da je „formiranje višestruko nerealno visokih cijena dionica trgovinom unutar povezanih lica adekvatno izdavanju mjenica bez pokrića u platnom sistemu“.
– Kupovina dionica na sarajevskoj berzi u ime i za račun invasticijskih fondova iskorištena je prvenstveno za njihovu pljačku: za novac dobijen prodajom likvidnih dionica kao što su BH Telekom, Elektroprivreda Sarajevo, Bosnalijek, Fabrika duhana Sarajevo ili nekog od društava koja su bila predmet preuzimanja ili kupovine – društva za upravljanje fondovima kupovala su dionice preduzeća u vlasništvu učesnika ove skupine ili su na neki način sa njima povezani za vrijednosti višestruko veće od stvarne utvrđene na bilo koji vjerodostojan način. Ova skupina je na taj način formirala potpuno paralelni platni sistem za međusobna plaćanja i pranje novca uz naplatu tih dionica od fondova, a bez pokrića. Na taj način praktično je izvršen upad u legalni platni sistem iz kojeg se svakodnevno izvlače sredstva koja su vlasništvo dioničara investicijskih fondova – kaže Čengić.
Primjera radi – ZIF Big je prije izvjesnog vremena prodao «sigurne» dionice BH Telekoma i kupio preduzeće „Energonova“ čija vrijednost je teško uporediva sa vrijednošću BH Telecoma ili je pak IF Bosfin prodao Igman Konjic…. Ove trgovine se odvijaju preko skrbničkih računa kojima je teško pratiti trag, pa je teško utvrditi ko je kupac, osim po nalogu tužilaštava. Za to vrijeme mali dioničari na forumima uočavaju da, primjera radi, Slovenački fondovi određene dionice prodaju po 2,5 KM dok ih vrlo brzo potom firma iz Kipra kupije po 6,3 KM i tako dalje i tako dalje….
Do uspostave berze i trgovanja dionicama u BiH je došlo kroz proces privatizacije. Veliki broj stanovnika BiH je u tom procesu za staru deviznu štednju i neisplaćene plate za razne poslove toko rata dobio „certifikate“ ili vrijednosne papire kojima je vlast koja ih je i izdavala odredila vrijednost koje su vlasnici kasnije uložili ili upisali ili predali u fondove čime su praktično postajali dioničari u preduzećima koje su fondovi kupovali u procesu privatizacije, a među njima i udjele u BH Telekomu, Elektroprivredi…. čije udjele je vlast prodavala da bi „certifikati“ dobili stvarnu vrijednost. Zakonom o privatizaciji je definisano šta se sve može kupovati, modnosno plaćati „certifikatima“. Fondovima upravljaju preduzeća koja se zovu društva za upravljanje fondovima koji svoje usluge naplaćuju iz sredstava fondova, a kao posrednici u kupoprodaji dionica pojavljuju se brokeri koji opet rade za određenu proviziju koju naplaćuju od društava, vlasnika dionica ili kupaca. Berza je neka vrsta „pijace“ na kojoj se obavlja ponuda i potražnja koje su regulisane zakonima. Evidenciju vlasništva nad vrijednosnim papirima vodi Registar vrijednosnih papira u FBiH, a zakonitosti trgovanja nadzire Komisija za vrijednosne papire FBiH koja može na različite načine sankcionisati učesnike u ovom procesu. Prema dostupnim podacima – na tržištu ima zbunjujućih pojava kao naprimjer to da je ZIF Naprijed jedan od deset najvećih vlasnika ZIF MI Group, a Mi Group i Naprijed među najvećim vlasnicima Big-a, a Big ima najveći udio u vlasništvu u ZIF Naprijed.
Čengić tvrdi da ZIF-ove Big i MI Grup, osim ovog povezanog vlasništva, povezuje to što kupuju dionice istog investitora – porodice Selimović!
– U skoro svim društvima u nekadašnjem vlasništvu ovih investitora sada su većinski vlasnici fondovi koje na neki način kontrolišu ovi investitori! Samo u transakcijama vezanim za Sarajevsku pivaru i štampariju Unionplastika iz ova dva fonda je izvučeno više od 30.000.000 KM – tvrdi Čengić i podsjeća da je 2016. i 2017. godine cijena dionica Sarajevske pivare d.d. na berzi podignuta sa 2,7 KM na 26 KM i da ih je po 23 KM kupio ZIF MI Group – 117.960 dionica koje je platio oko 2.729.476 KM.
– Povećanje nominalne cijene dionice SRPV sa 15 na 23 KM odobrila je Komisija za vrijednosne papire FBiH kako bi vlasnici Sarajevske pivare kroz emisiju manjeg broja dionica došli do što većeg kapitala… U prospektu emisije je stajalo da će sredstva prikupljena emisijom dionica biti upotrijebljena za razvoj IT-sektora Pivare, ali sva sredstva su odmah po uplati pokupljena sa računa za dugove iz ranijeg poslovanja. Na isti način su nestala sva sredstva koja su za tu emisiju dionica uplatili i ostali fondovi. Niko drugi nije ni učestvovao u emisiji osim fondova koje očito kontrolišu vlasnici Sarajevske Pivare – sumnja Čengić i naglašava da na berzi nema prometa dionica Sarajevske pivare što, prema njegovom mišljenju, govori da one nisu zanimljive običnim kupcima.
Najveći vlasnici Sarajevske pivare su Hilmo Selimović koji je ranije bio jedini vlasnik, te fondovi MI Group, Big i Naprijed, a članovi nadzornog odbora su Hilmo i Mujo Selimović, te Mujesira Borišić koja je kćerka Hilme Selimovića. U Unioninvestplastici koja je u početku bila vlasništvo porodice Selimović, pak, su Mujo Selimović i Mujesira Borišić članovi Nadzornog odbora iako zvanično nemaju nikave veze sa vlasništvom.
U Komisiji za vrijednosne papire FBiH u pisanim odgovorima na pitanja portala interview.ba Hasan Ćelam odgovara da su proteklih godina izvšili značajan broj nadzora prometa i prijenosa vrijednosnih papira i o utvrđenim nepravilnostima izvjestili SIPA-u i nadležna kantonalna tužilaštva, ali i sami izdavali prekršajne naloge, izricali javne opomene profesionalnim posrednicima…
– Obustavili smo dozvolu za obavljanje brokerskih poslova u prometu vrjednosnih papira u trajanju od 30 dana VGT Broker-u d.o.o. Visoko zbog neizvršavanja obaveza; izrekli javne opomene društvima VGT Broker d.o.o. Visoko i Fima International d.o.o. Sarajevo, te AW broker-u d.o.o. Sarajevo; oduzeli dozvole Društvu za upravljanje fondovima Kapital Invest d.o.o. Cazin i izrekli zabranu raspolaganje imovinom zatvorenih investicionih fondova Herbos fond d.d. Mostar i Fortuna fond d.d. Cazin s nalogom bankama depozitarima da do zaključivanja ugovora o upravljanju sa novim društvom obavljaju poslove upravljanja imovinom fondova; oduzeli dozvole DUF-u Eurohaus Invest d.o.o. Sarajevo za upravljanje otvorenim investicionim fondom Eurohaus Balanced s nalogom banci depozitaru da donese odluku i provede likvidaciju fonda uz izdavanje prekršajnog naloga protiv odgovorne osobe u pravnoj osobi; izdali prekršajne naloge DUF-u Kapital Invest d.o.o Mostar koje upravlja ZIF-om Herbos Fond d.d. Mostar, DUF-u Market Investment Group d.o.o. Sarajevo koje upravlja ZIF-om MI-Group d.d. Sarajevo i odgovornim osobama u pravnom licu za trgovinu vrijednosnim papirima; izrekli javnu opomenu DUF-u SME Invest d.o.o. Mostar, te prema DUF-ima izdali naloge za otklanjanje nepravilnosti – piše Ćelam.
No Komisija već više od dvije godine kao da ne postoji jer nema dovoljna broj članova za odlučivanje – neki su otišli u penziju, a neki promijenili posao, sam Ćelam je odavnop trebao biti penzionisan.
– Ovlaštene osobe Komisije su u toku 2020. godine obavile preko deset nadzora u skladu sa odredbama Pravilnika o načinu obavljanja nadzor na tržištu vrijednosnih papira. Informacije o provedenom nadzoru su dostavljene Komisiji na odlučivanje, ali nisu razmatrane jer Komisija nema kvorum i ne može pravovaljano donositi odluke – piše Ćelam.
Mali dioničari smatraju da je «na berzi potpuni haos i bezakonje bez ikakve kontrole, a cijene koje se pokazuju na berzi odavno nemaju veze sa stvarnošću»
– Ništa se neće desiti jer niti ima regulatora niti ima države, a pare dioničara ZIF-ova Big, MI Group i drugih su kod vlasnika i osnovača firmi Ozon, Energonova, Unioninvestplastika i sličnih uspješnica – pišu po forumima koji su praktično jedini prostor gdje mogu govoriti o svojoj imovini, barem oni koje ona zanima.
U Parlamentu FBiH koji je nadležan za imenovanje članova KVP FBiH više od dvije godine polemišu o imenovanju članova.
– Unutar parlamentarne većine nema dogovora o imenovanju, a predloženi kandidati su za nas neprihvatljivi jer nisu eksperti i ne zadovoljavaju nacionalnu strukturu što znači da je prijedlog neustavan – kaže Damir Mašić iz SDP BiH.
Iako veliki broj vlasnika dionica ne zna ni u kom fondu je njihova imovina, brokeri naglašavaju da pojedine dionice donose dividendu mnogo veću od kamata koje banke daju za štednju.
– Dividenda BH Telekoma je 53 pfeninga na dionicu koja košta oko 8,5 KM što jer više od 6 posto, ali tržište vrijednosnim papirima je sasvim uništeno, niko više ne želi da trguje jer nema nikakvu sigurnost. Bespredmetni su pozivi primjerice profesora Ekonomskog fakulteta u Sarajevu da se trguje dionicama jer je to plodonosnije od držanja novca u bankama – ljudi se ne osjećaju sigurno da bh-tržištu vrijednosnim papirima – cijeni jedan od brokera koji je želio ostati anoniman. Zaključuje da ovakvi odnosi na tržištu vrijednosnih papira osiromašuju i državu i male dioničare.
U Komisiji za vrijednosne papire ne misle da je tržište osiromašeno.
– Berza je organizirano i regulirano finansijsko tržište na kojem se trguje vrijednosnim papirima. Trgovina je zasnovana na principu ponude i potražnje, te se na osnovu toga određuju cijene vrijednosnih papira. Pored datog fundamentalnog odnosa, stanje na tržištu općanito, a posebno na tržištu vrijednosnih papira uslovljeno je i drugim odnosima i pojavama poput opšte
politike i ekonomske situacije u državi i svijetu, stepenu razvijenosti privrede, kapacitiranosti domaćih investitora, atraktivnosti domaćeg tržišta stranim investitorima, uspješnosti poslovanja privrednih subjekata i slično. Shodno datim odnosima, u uslovima stabilne političke i ekonomske situacije, privrednog rasta i u uslovima u kojima na tržšištu postoje investitori sa značajnim viškom finansijskih sredstava očekivano dolazi do povećanja potražnje, a time i,
sasvim izvjesno, do rasta cijena na tržištu. Analogno tome, isto vrijedi i za suprotno. Obzirom da tržište samo po sebi nije dovoljan korektiv, uloga regulatora je bez sumnje nužna i značajna – kaže Ćeman.
Izvršni direktor sarajevske berze SASE Almir Mirica pojašnjava da berza na više načinak ontrolieš rad svojih uposlenika, a „ukoliko se analizom podataka utvrdi da je (pretpostavljeno) kršenje izvršeno od strane trećeg lica, dakle ne od člana Berze ili njenih usposlenika, slučaj se sa svom dokumentacijom i analizom prosljeđuje Komisiji za vrijednosne papire FBiH, vrhovnom regulatoru na tržištu kapitala”.
– Berza je dioničko društvo u privatnom vlasništvu bez eksplicitnih javnih ovlaštenja i može istraživati i sanckionisati isključivo poštivanje propisa od strane članova Berze budući da su se oni, prijemom u članstvo Berze, obavezali na poštivanje Pravila i drugih akata Berze. Mi ne posjedujemo ingerencije da ispitujemo, saslušavamo ili sankcionišemo investitore koji trguju na berzanskom tržištu – kaže Mirica.
Halil Čengić smatra da učinak KVP FBiH nije adekvatan, da ne prate transakcije među fondovima i najavljuje da će mali dioničari, ukoliko regulatori i tužilaštva ne urade ništa da zaštite njihovu imovinu, biti prinuđeni da sami podižu pojedinačne tužbe protiv pojedinih učesnika na tržištu kapitala.
Do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor od MI Grupe na pitanje kako donose odluke koje dionice kupuju, koje prodaju i kako određuju šta je fer cijena – uprava je na službenom putu, a direktor na godišnjem odmoru.
