Do 14. augusta, zvanično je u Bosni i Hercegovini PCR test koji određuje eventualno prisustvo Covid 19 virusa u tijelu, urađen za 155.207 osoba. Ovaj broj se odnosi samo na PCR testove urađene unutar sistema javnog zdravstva, odnosno ne uključuje komercijalne testove koji se rade u nekoliko privatnih klinika u BiH.

No, ovaj broj i dalje je daleko od masovnog testiranja, što preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, i što dosta zemalja u svijetu pokušava postići. Tako je, prema zvaničnim podacima na koje se poziva analitičar ESI grupe Adi Ćerimagić, BiH tek malo ispred Kosova, Albanije i Hrvatske kada je riječ o broju testova, dok je po broju zaraženih na 100.000 stanovnika pri vrhu, kako u regiji tako i Evropi.

Preuzeto s Twittera Adija Ćerimagića

Mnogo je razloga zašto je u BiH testiran ovako mali broj ljudi. Jedan je svakako komplikovan i nefunkcionalan zdravstveni sistem, te odsustvo bilo kakvog smislenog plana kada je riječ o testiranju, ali i pružanju drugih usluga pacijentima. 

U tom sistemu, testiraju se samo oni pacijenti koji imaju liječnički preporuku da to urade. Liječnici te preporuke pak ne daju lako i razloga, pored ostaloga, što su svjesni da nema dovoljno testova u sistemu. Takvo testiranje je besplatno za pacijente, odnosno troškove snosi zavod za javno zdravstvo.

Istovremeno postoji mogućnost komercijalnog testiranja. Određeni broj privatnih klinika može raditi ove testove i izdati certifikate koji se priznaju i pri putovanju van granica BiH. No, sve do nedavno (14. augusta), cijena takvog testiranja u BiH je bila preko 200 KM, što je među najskupljim testovima barem u Europi i može se porediti sa bogatim zemljama, gdje je standard znatno veći, kao što su Švicarska ili Austrija. Cijene su određivali zavodi za javno zdravstvo na nivou entiteta, i nije jasno na osnovu čega je formirana. 

Nove cijene testova

No, ove sedmice, oba zavoda su donijela odluke prema kojima su cijene testova promjenjene i sada iznose u Federaciji 140, a u Republici Srpskoj 150 KM, što je u zemlji kakva je BiH i dalje izuzetno skupo za većinu.

Poređenja radi, komercijalni PCR test u Hrvatskoj košta 50-60 eura, koliko je i u Srbiji. U Turskoj se može testirati za oko 13 eura, u Njemačkoj za 35, a u Francuskoj za oko 50 eura s tim što dio troškova (oko 60 posto) snosi osiguranje, a u nekim slučajevima i kompletnu cijenu.

Prema dostupnim podacima, sama izrada testa košta od 10 do12 eura, zavisi od proizvođača i kvaliteta.

U početku su cijene testiranja i u većini Evrope bile znatno više, no usljed pritiska nevladinog sektora, stručnjaka i samih građana, te porasta broja oboljelih, cijene su snižavane i sada su ili lako dostupne, ali najčešće države preuzimaju trošak svjesni važnosti testiranja u borbi protiv širenja virusa Covid-19.

U međuvremenu su privatne klinike zaradile ko zna koliko naplaćujući ovako enormne cijene testova, i nastavit će zarađivati. Ono što građani Sarajeva koji su bili u privatnim klinikama i testirali se govore je da su često morali stajati u dugim redovima, bez da se poštuju propisane mjere fizičke distance među osobama koje su došle na testiranje. No, ne postoji niko ko bi ovo kontrolisao i sve je prepušteno vlasnicima klinika.

Koliko je zaista testova dostupno, koliko ih je došlo u donacijama, kojim kanalima se nabavljaju testovi za komercijalna testiranja (odlukom oba zavoda zabranjeno je koristiti donirane testove u komercijalne svrhe, ali nije jasno ko nadzire ovo) informacije su koje za sada nisu dostupne javnosti.

Prema preporukama SZO, prednost u testiranju imaju osobe koje su bile u bliskom kontaktu sa oboljelima, te osobe koje su visoko rizična grupa bilo zbog zanimanja koje obavljaju, ili jer su hronični bolesnici. Također  bi prioritet treba biti dat osobama koje zbog svog rada ili načina života dolaze u kontakt sa velikim brojem ljudi, te su tako i potencijalni prenosnici. Koliko se ova pravila poštuju kod nas, ponovo, teško je znati jer iako pandemija traje već mjesecima, javnost u BiH nije uspjela dobiti dovoljno informacija o tome koje sve mjere se poduzimaju.

Preuzeto s Twittera Adija Ćerimagića

(Interview.ba)