Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je, kako je prenio BHRT, krajem februara ove godine usvojio Nacrt zakona o podršci porodicama s djecom. Ciljevi ovog Nacrta su: uspostavljanje socijalno pravednijeg i finansijski održivog sistema zaštite porodica s djecom, ukidanje diskriminacija po osnovu mjesta življenja i izjednačavanje prava djece u FBiH, ublažavanje posljedica siromaštva porodica, te pomoć kroz materijalna davanja porodicama u podizanju, odgoju i zbinjavanju djece na području FBiH.
Jednostavnije rečeno, cilj je, između ostalog, da se u svih deset kantona izjednači iznos dječijeg dodatka i naknada za porodilje koje nisu u radnom odnosu. No, ako je suditi po podacima koje smo prikupili iz nadležnih kantonalnih ministarstava, do izjednačavanja ovih iznosa još uvijek došlo obzirom na činjenicu da se, naprimjer, dječiji dodatak u nekim kantonima i ne isplaćuje.
Naime, za dječiji dodatak se najveći iznos izdvaja u Kantonu Sarajevo, tačnije 49,00 KM na mjesečnom nivou, dok se u Zeničko-dobojskom kantonu izdvaja mjesečni iznos od 15,86 KM. Kada je riječ o djeci iz Unsko-sanskog i Zapadnohercegovačkog kantona, njima se do trenutka pisanja ovog teksta nije isplaćivao dječiji dodatak.
No, iznosi svakako nisu jedina razlika među kantonima. Naime, pojedini kantoni, tačnije Tuzlanski, Bosansko-podrinjski, Zeničko-dobojski, Hercegovačko-neretvanski i Kanton Sarajevo imaju i posebne kategorije djece (djeca bez jednog ili oba roditelja, djeca ometena u psihičkom ili fizičkom razvoju, djeca iz porodice u kojoj su oba ili jedan roditelj invalidi s procentom invalidnosti od 60% i više, djeca oboljelja od šećerne bolesti, karcinoma, leukemije TBC-a i celijakile, djeca korisnici stalne novčane pomoći, djeca s invaliditetom i djeca iz porodica koje imaju troje ili više djece) kojima se isplaćuje nešto veći dječiji dodatak na mjesečnom nivou. I u ovom slučaju se najviše izdvaja u Kantonu Sarajevo, tačnije, kako su nam naveli u dopisu, uvećan dječiji dodatak u iznosu od 73,50 KM. Kada je o ovim kategorijama djece riječ, najmanji dodatak je u Zeničko-dobojskom kantonu, tačnije 23,79 KM. U kantonima koji nisu prethodno navedeni ove kategorije djece nisu posebno tretirali.
Slična situacija je, kada je o razlikama riječ, i s naknadama za porodilje koje nisu u radnom odnosu. Tako se u Zeničko-dobojskom kantonu izdvaja jednokratna novčana pomoć u iznosu od 268,95 KM i pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci u iznosu od 79,30 KM. U Unsko-sanskom kantonu iznos jednokratne pomoći je 100 KM, dok porodilje u Posavskom kantonu dobijaju 300 KM šest mjeseci od rođenja djeteta. U Kantonu 10 se porodiljama isplaćuje pomoć u iznosu od 1.500 KM koji se podijeli na godinu dana, a u Kantonu Sarajevo se isplaćuje 210 KM mjesečno tokom godine dana. U Zapadno-hercegovačkom kantonu porodilje dobijaju jednokratnu naknadu od 500 KM i iznos od 250 KM tokom šest mjeseci. U Bosansko-podrinjskom kantonu porodilje dobijaju 25 posto od prosječne kantonalne plate, a u Hercegovačko-neretvanskom kantonu 40 posto od prosječne neto plate u FBiH. Iz Tuzlanskog i Srednjo-bosanskog kantona nam podatke o naknadama za porodilje koje nisu u radnom odnosu nisu dostavili.
Kada je riječ o porodiljama koje su u radnom odnosu njima se naknade isplaćuju u skladu s propisima iz oblasti socijalne i dječije zaštite, te je naknada najveća u Kantonu 10 gdje dobijaju 100 posto plate, dok u Hercegovačko-neretvanskom kantonu dobijaju 40 posto od prosječne plate.
Sve prethodne pomenute podatke, za svih deset kantona, pogledajte na infografikama u nastavku.
(Kidsinfo.ba, Interview.ba)
