Više stotina građana blokiralo je cestu prema rijeci Neretvici kod Konjica, protiveći se početku gradnje dvije od 15 mini hidrocentrala, planiranih za gradnju na dužini od 34 kilometra toka rijeke. Tijelima i vozilima mještani uz podršku eko aktivista iz cijele BiH, zaustavili su početak gradnje i mašine su vraćene. Inače, opštinsko vijeće Konjic početkom godine osporilo je gradnju hidrocentrala na Neretvici, međutim, mještani kažu, investitori namjeravaju nezakonito nastaviti s radovima.
“Pusti me da tečem”, slogan je pod kojim mještani Buturović Polja od općinskih vlasti Konjic traže obustavljanje projekta gradnje 15 mini hidrocentrala na gornjem toku rijeke Neretvice. Zahvaljujući bogatstvu ove rijeke odvija se život u dolini Neretvice. Poljoprivredna imanja i pravo na pitku vodu gradnjom hidrocentrala postali bi prošlost, a život nikada ne bi bio isti poručuju mještani.
“Uzmemo li u obzir činjenicu da žitelji ovog kraja uglavnom žive od poljoprivrede, a ova rijeka je svakako jedan vid regulatora ekoloških i svih drugih faktora, ne bismo imali uslove kakve imamo dosad i ono što smo navikli, koristi ne bismo imali nikakve”, kazao je Ibrahim Turak.
Od gradnje mini hidrocentrala bi imali samo štetu, saglasni su. Potpuno isušivanje riječnog korita između ostalog uništilo bi stanište zaštićene vrste bijelog raka u Neretvici, poručuju iz Eko akcije. Struja proizvedena na ovaj način Bosni i Hercegovini ne treba, kažu.
“Količina struje koju proizvede male hidrelektrane je vrlo mala, svega 3 posto od ukupno proizvedene električne energije u BiH proizvele su MHE, a mi smo osam puta više od toga izvezli. Potencijal vjetra i sunca je dva i po puta veći, nego naša sadašnja potrošnja el.energije. 48 miliona maraka je otišlo uglavnom vlasnicima MHE za poticaje, i to je vrsta poticaja kakvu samo oni imaju”, pojasnio je Anes Podić, Eko akcija.
Sporna je i sama procedura dodjele koncesija za gradnju 15 mini hidrocentrala, koje je općina Konjic 2009. godine potpisala sa Elektroprivredom BiH, kažu mještani i dodaju, prevareni smo, a općinske vlasti i dalje ignorišu njihove peticije i upozorenja.
“Tada je pričana posve druga priča, da će rijeka teći da će biti biološki minimum, da neće smetati, da će se na svakoj centrali zaposliti pet, šest, osam, deset ljudi, međutim za tih 12 godina mi smo vidjeli kakvo je stanje na terenu”, kazao je Sead Hakalović, Udruženje za zaštitu rijeke Neretvice.
Da je čitav projekat sporan jasno je i nakon odustajanja Evropske banke od kreditnog finansiranja izgradnje hidrocentrala upravo zbog endemskih vrsta koje se nalaze u ovom području, stav je Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine.
“Ovo nije problem jedne rijeke ovo je problem čitave države i svih rijeka u BiH. I ovo se mora podhitno zaustaviti proglašavanjem moratorijuma za izgradnju hidroelektrana i obustavom i ukidanjem podsticaja za male hidroelektrane i preusmjeravanje po novom modelu na vjetro i solarnu energiju”, smatra Viktor Bjelić, Koalicija za zaštitu rijeka BiH.
Do tada, mještani kažu, branit će Neretvicu, ako treba i svojim životima.
(Fena,N1/Interview.ba)
