Članovi Kriznog štaba Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) su polako ali sigurno krenuli s procesom ublažavanja mjera koje su uvedene kako bi se spriječilo širenje korona virusa. Tako je nedavno dozvoljen rad frizerskim i kozmetičkim salonima, a naredna faza bi, između ostalog, trebala da obuhvati potencijalno otvaranje ugostiteljskih objekata. Najavio je to član Kriznog štaba FBiH i šef Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH dr. Sanjin Musa.
– Pratimo koje mjere uvode zemlje u susjedstvu. Najvažnije je spriječiti pojavu infekcije. Svijest mora biti visoka. U prvoj fazi smo radili na otvaranju trgovina, a u narednoj fazi ćemo ići na okupljanje do deset ljudi i otvaranje ugostiteljskih objekata – rekao je on.
I dok čekamo da članovi Kriznog štaba odluče koje će to tačno mjere i ograničenja vlasnici ugostiteljskih objekata morati poštovati ukoliko žele da počnu s radom, razgovarali smo s Amirom Hadžićem, predsjednikom Udruženja hotelijera i restoratera BiH. On nam na početku otkriva da li se uopšte isplati otvarati ugostiteljske objekte ukoliko bude ograničen broj ljudi koji će boraviti u njima.
– Teško je bilo šta reći u ovoj situaciji. Ja lično ne bih otvarao dok se ne steknu potpuno normalni uslovi za rad. U ugostiteljske objekte i kafiće ljudi ne dolaze zbog kafe ili pića nego zbog druženja. Po meni bi bilo pametnije sačekati da se steknu normalni uslovi u kojima ćemo normalno funkcionisati. U suprotnom će sve ovo biti nakaradno i mislim da niko ne može ispoštovati sve one sanitetske uslove o kojima pričaju da će biti neophodni da bi ugostiteljski objekti radili – kaže on.
Hadžić ističe da je obustava rada ugostiteljskih objekata dovela do značajnih finansijskih gubitaka.
– Te gubitke ne može niko izračunati. Ugostiteljsko-turistička branša obuhvata sve od ćevabdžinica, preko kafića i picerija, pa do hotela. U BiH ima više od 20 hiljada takvih objekata. Da svaki objekat ima samo po deset zaposlenih, to je 200 hiljada ljudi, a gdje su po najmanje tri člana porodice koji žive od plate tog jednog zaposlenog. Tu su i oni koji snabijevaju i opremaju ugostiteljske objekte – objašnjava on.
Hadžić smatra da je cijeli sistem mogao biti drugačije organizovan da su, kako ističe, u kriznim štabovima zaista predstavnici struke.
– Nisu pitali struku. Tu, prije svega, mislim na zdravstvene radnike, ekonomiste i eminentne ugostitelje. Mogli smo zajednički da napravimo neki kompromis. Recimo, hotelima nije zabranjen, ali je onemogućen rad zatvaranjem granica, uvođenjem karantina, ograničavanjem broja osoba koje mogu istovremeno biti na jednom mjestu…. I onda se iz kriznog štaba čude što niko ne radi. Za koga da radimo kad niko ne dolazi? Također, vlasnicima ugostiteljskih objekata su zabranili da rade, ali su ostavili obaveze. Ako ste zabranili rad, onda preuzmite obaveze. Recite mi, zašto bi ugostitelj plaćao radniku doprinos i platu, a država mu zabranila da radi? Radnici su ostavljeni na vjetrometini. Očito je da u kriznim štabovima ne sjede predstavnici struke – kaže Hadžić i dodaje da je turizam, koji obuhvata i oblast ugostiteljstva, jedina realna privredna grana u našoj zemlji.
No, kako to predviđa naš sagovornik, upravo će turizam ove godine pretrpjeti najviše gubitaka.
– Turizam je ove godine propao, a posebno objekti koji nude smještaj. Nema šanse da će u ovoj godini imati goste. Sistem i država bi trebalo da povedu računa i da daju neke subvencije da preživimo jer mi smo ti, između ostalih, koji pune državni budžet. Malo je neozbiljno da se toliko ljudi ostavi nezbrinuto – zaključuje on.
(Interview.ba, Foto: Dnevni Avaz)
