Nijemci imaju pravo održavati političke prosvjede ako se drže pravila socijalne distance u svrhu zaustavljanja širenja koronavirusa, odlučio je njemački Ustavni sud u četvrtak.
Presuda ipak nije potpuna pobjeda mladih aktivista koji su sudu predali peticiju nakon što su vlasti u njemačkom gradu Giessenu na zapadu zemlje zabranili prosvjed planiran za ovaj tjedan kako bi se odbacila pravila koja zabranjuju okupljanja više od dvije osobe.
Prodemokratski aktivisti u Giessenu, u saveznoj državi Hesseu, rekli su da se mjerama karantene krši sloboda okupljanja, što je ključni dio njemačkoga Ustava.
Slučaj su predali Ustavnom sudu nakon što su dva niža suda stala na stranu mjesnih vlasti i zadržali zabranu prosvjeda, premda su organizatori obećali poštivati pravila socijalne distance za vrijeme održavanja prosvjeda.
Međutim, zadavši udarac vlastima koje žele i dalje zadržati na snazi mjere socijalne distance, Ustavni sud rekao je da bi opća zabrana okupljanja bila neustavna i naredio im da izmjene svoju odluku.
Nema totalne zabrane
Sud je rekao da zabrinutost za zdravlje povezana s pandemijom koronavirusa nije osnova za opću zabranu prosvjeda.
“Mjesne vlasti neispravno su pretpostavile da odredba državnih vlasti u Hesseu o borbi protiv koronavirusa uključuje opću zabranu okupljanja više od dvoje ljudi koji ne žive u istome kućanstvu, čime su prekršile ustavno pravo na okupljanje”, rekao je sud.
Ustavni sud dodao je da grad Giessen i dva niža suda moraju donijeti novu odluku o tome hoće li dopustiti prosvjede pod tim okolnostima ili će ih zabraniti.
Njemačka je preživjela pandemiju bolje od ostalih europskih zemalja poput Italije, Španjolske i Francuske. U zemlji je od potvrđenih 130.450 zaraženih osoba umrlo manje od 3600.
Kancelarka Angela Merkel rekla je u srijedu da je Njemačka postigla krhki uspjeh te da će poduzeti male korake za izlazak iz karantene, počevši s djelomičnim otvaranjem trgovina sljedeći tjedan a škola 4. svibnja.
Odluka Ustavnog suda mogla bi otvoriti vrata prosvjedima na njemačkim ulicama.
Čak i prije presude u četvrtak, ljevičarske skupine obećale su održati godišnji skup i uličnu proslavu 1. svibnja u gradovima poput Berlina i Hamburga, unatoč tome što su javni događaji zabranjeni zbog pandemije.
“Mi odlučujemo hoće li se proslava Praznika rada održati u Berlinu, a ne policija, niti gradske i savezne vlasti”, izjava je jedne ljevičarske skupine koju je citirao berlinski gradski dužnosnik.
Pravila socijalne distance našla su se na udaru i ekstremno desne Alternative za Njemačku, koja je pozvala vladu da izmijeni odluku o zatvorenim crkvama tijekom Uskrsa.
(N1/Interview.ba)
