Četiri žene u borbi protiv korona virusa

Vanredno stanje uzrokovano koronavirusom stavilo je, kada je riječ o regionalnoj medijskoj sceni, fokus na četiri žene čije izjave za javnost svakodnevno prate milioni ljudi u Bosni i Hercegovini (BiH), Srbiji i Hrvatskoj.  Riječ je o direktorici Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo (KS) i šefici kriznog štaba KS Aidi Pilav, predsjednici Republike Srpske (RS) Željki Cvijanović, zamjenici direktora Instituta za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“, doktorici Dariji Kisić Tepavčević i ravnateljici Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihajlović“, prof. dr. sc. Alemki Markotić. 

Osim što sve četiri nose, može se slobodno reći, odgovornost da javnost u svojoj zemlji obavještavaju o stanju i širenju koronavirusa, prilikom čega daju preporuke o tome kako bi se građani trebali ponašati, zajedničko im je i to što, iako neke od njih  ne žive u njoj, imaju jake veze s BiH.

– Darija Kisić-Tepavčević u Srbiju došla iz #BiH. Alemka Markotić u Hrvatsku došla iz #BiH. Šta bi Hrvatska i Srbija bez #BiH?!! – napisao je na svom Twitter profilu ugledni bh. analitičar i psiholog Srđan Puhalo.

No, s druge strane njih četiri su različite po načinu na koji ih javnost, barem ako je suditi po komentarima na društvenim mrežama,  doživljava, ali ono što je sigurno je da je riječ o ženama čije izjave za medije kreiraju percepciju građana o virusu koji je ljude na globalnom nivou stavio u izolaciju.

No, jeste li se zapitali ko su Aida, Željka, Darija i Alemka, te kako je izgledao njihov profesionalni put do uloge koju danas imaju? Donosimo vam kratke priče o njima.

Aida Pilav, direktorica Zavoda za javno zdravstvo KS i šefica kriznog štaba KS, rođena je 04.07.1963. godine u Sarajevu, gradu u kojem je završila, osnovnu i srednju školu, a zatim i Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu s prosjekom 8,78.  Od te 1986. godine Aida konstantno radi na svom usavršavanju, te je 1998. godine stekla zvanje specijaliste socijalne medicine s organizacijom i ekonomikom zdravstvene zaštite. Zvanje magistrice medicinskih nauka je na matičnom fakultetu stekla 2005. godine, a pet godina kasnije je odbranila i doktorsku disertaciju na temu „Proces tranzicije i implikacije na pravičnost u zdravlju“.  No, to svakako nije sve. Naime, Aida je 2016. godine na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu stekla zvanje magistrice menadžmenta, a ima i zvanje primarijuske. Na Fakultetu zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu Aida radi od 2010. godine, a trenutno ima zvanje redovnog profesora. U toku svog profesionalnog rada je završila niz kurseva koji su usko vezani za oblast njenog djelovanja, a učestvovala je i u brojnim međunarodnim istraživanjima. Obzirom na činjenicu da ju je tek širenje koronavirusa dovelo u intezivniji medijski fokus, o Aidinom privatnom životu se zna, ako je suditi po pisanju Faktora, samo to da je u braku s torakalnim hirurgom Alenom Pilavom koji, kao i ona, radi na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Kada je riječ o javnim nastupima Aida je prepoznatljiva po svojoj smirenosti i po tome što koristi gotovo svaku priliku da apeluje na građane da se pridržavaju propisa.

Apelujem još jednom da se izbjegavaju kućna okupljanja jer je evidentna lokalna cirkulacija virusa, više nema sumnje u to – samo je jedna od rečenica iz njenih obraćanja.

Informacija više se zna o privatnom životu Željke Cvijanović, predsjednice RS. Naime, ona sa suprugom Aleksandrom ima sinove Filipa i Stefana, a porodični život su organizovali u Banjaluci. Željka je rođena 04.03.1967 godine u Tesliću u kojem je završila osnovnu i srednju školu. Studirala je engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a diplomirala na Filozofskom fakultetu u Banjaluci. Postdiplomski studij u oblasti diplomatsko-konzularnog prava završila je na Pravnom fakultetu u Banjaluci, a zatim i specijalistički studij u ovoj oblasti. Prije nego što je započela političku karijeru, Željka je 15 godina radila kao nastavnica i profesorica engleskog jezika, a nakon toga kao prevoditeljica i asistentica u Misiji Evropske unije u našoj zemlji. Njen prvi zvanični  „dodir“ s politikom bio je kroz ulogu savjetnice Milorada Dodika koji je tada obnašao funkciju predsjednika Vlade RS, a nakon toga je zauzimala poziciju šefice kabineta predsjednika Vlade RS, te ministrice za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS, mandatarke Vlade i onu trenutnu, predsjednice RS. Funkcija koju trenutno obnaša po prvi put joj je, kada je riječ o RS, dala veća ovlaštenja u odnosu na Milorada Dodika. Željka je član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), njegovog Izvršnog i Glavnog odbora, potpredsjednica Gradskog odbora Banja Luka i međunarodni sekretar stranke. Kada je riječ o javnim nastupima Željka je neko ko je poznat po ozbiljnosti, a ističe da je u privatnom životu situacija skroz drugačija.

U svom privatnom životu, kada nema kamera, i kada sam s ljudima, vrlo sam nasmiješena. To proizilazi iz toga što volim ljude. Oni to znaju. Kamere su druga stvar. Od vas se očekuje da rješavate stvari, suočeni ste sa pitanjima i to nije situacija u kojoj treba biti stalno nasmijan. Odmah bi rekli: „Baš nju briga, vidite da se stalno osmjehuje“. U stvarnom životu sam sasvim drugačija od onoga što kamere zabilježe – rekla je ona u intervjuu za Mondo.ba.

Ako je suditi po društvenim mrežama, od ove četiri žene najviše je pažnje privukla Darija Kisić Tepavčević, zamjenica direktorice Instituta za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“, obzirom na činjenicu da se stalno vrte komentari o njenoj „nalickanosti“ i „estradnom oblačenju“. Čini se kao da brojni korisnici interneta o njoj prosuđuju na osnovu odjeće koju nosi, a ne na osnovu stručnosti koja je, kada su u pitanju muškarci, najčešće neupitna ili bar nije uslovljena time da li se pojavljuju u mantilu ili običnoj majici.  Oni koji brane dr. Kisić Tepavčević citiraju njenu biografiju u nauci i ističu da se radi o klasičnim mizoginim izlivima koje će jednog dana moći da studiraju oni koji se bave rodnom ravnopravnošću. No, ono što je sigurno je da takvi stavovi nisu bacili svjetlo na njenu stručnost obzirom na to da je ova rođena Sarajka uspješna i ugledna epidemiologinja koja je Medicinski fakultet završila 2001. godine, a u oblasti epidemiologije je specijalizirala u 30. godini života.  Darija radi i kao vanredna profesorica na Medicinskom fakultetu u Beogradu, a prlikom obraćanja građanima Srbije govori isključivo o savjetima i preporukama struke. O njenom privatnom životu se zna prilično malo. Poznata je to da je rođena 20.08.1975. godine, a sve do početka ratnih sukoba u BiH je živjela u naselju Grbavica. Išla je u Treću gimnaziju.

Izuzetno jaku vezu s našom zemljom ima i Alemka Markotić. Naime, iako je rođena u Zagrebu 07.10.1964. godine, Alemka je srednju školu završila u Zavidovićima, a diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1989. godine. Magistrirala je na području medicinske mikrobiologije i parazitologije, te doktorirala na području infektivnih bolesti. Specijalista je infektologije i kliničke imunologije. Za nju je specifično i to što stanje koje je prouzrokovalo širenje korona virusa nije prva vanredna situacija u kojoj djeluje profesionalno. Naime, ona je za vrijeme rata u BiH aktivno radila na pomaganju građanima Sarajeva.

Svaki odlazak bio je ruski rulet. Barem 15 puta sam trebala poginuti. Barem koliko sam izbrojala. To je ono što znam, a ono što ne znam, hvala Bogu ne znam – rekla je u jednom od intervjua za Jutarnji list i dodala da je prvobitno živjela u strahu, ali da je onda shvatila da se takvo stanje mora prihvatiti i živjeti dan po dan.

Kada je o Alemki riječ, zanimljivo je i to da svako jutro ustaje u šest, dok na spavanje odlazi oko jedan iza ponoći.

Živim na adrenalinu. To je moja strast i sama sam to izabrala, tako da od mene nećete čuti da se žalim – kazala je hrvatskim medijima, a to dokazuje u svakodnevnom medijskom obraćanju prilikom čega se fokusira na činjenice i konkretne savjete.

Bez obzira na podijeljena mišljenja o njihovoj stručnosti i javnim nastupima, već sada se sa sigurnošću može reči da će upravo Aida, Željka, Darija i Alemka biti žene koje će na regionalnom nivou obilježiti ovu godinu, ako ne i duži vremenski period,  a čija će uloga u borbi protiv koronavirusa, te rečenice koje su izgovorile jednoga dana biti opisane u historijskim knjigama koje će govoriti o ovom periodu. 

 

Prethodna vijest

Dvije osobe u RS prekršile mjere kućne izolacije, idu u karantine

Naredna vijest

Pripadnik OS BiH iz Livna zaražen korona virusom