Bosna i Hercegovina bez uvoza i izvoza, odnosno u slučaju totalne blokade, ne bi vlastitom proizvodnjom mogla osigurati niz vitalnih proizvoda za svoje stanovništvo, niti bi to bilo ekonomski racionalno, smatraju ekonomski analitičari u našoj državi. A ovu tezu potkrepljuju i podaci da je tokom prošle godine u BiH uvezeno čak 209,8 miliona KM proizvoda na bazi žitarica i brašna, dok je izvezeno tek oko 61 milion KM istih proizvoda.
– Mi smo u pravom smislu mala, otvorena ekonomija i u velikoj mjeri ovisni o nizu uvoznih kategorija proizvoda i samih proizvoda, od energije, prirodnog plina i nafte, hrane, lijekova i niza drugih potrepština, koje su od vitalnog značaja za život neke zajednice – pojašnjava ekonomski stručnjak Anto Domazet.
Kaže da oslanjanje na vlastitu proizvodnju nije opcija nas jer se pod tim podrazumijeva ekonomija obima velikog tržišta, a mi ga nemamo i mnogo je razumnije, u jednoj međunarodnoj podjeli rada, snadbijevati se iz uvoza sa takvim proizvodima.
– To podrazumijeva da ćemo razvijati proizvodnju koju možemo da prodajemo na međunarodnom tržištu i da tako osiguravamo ravnototežu, odnosno održivost vanjskotrgovinskog bilansa – objasnio je.
Na pitanje da li je, zbog pandemije koronavirusa, moguća blokada uvoza i izvoza, odgovara:
– Teoretski se blokada može desiti, ali mislim da praktično nećemo doći do toga, najviše jer na osnovu zahtjeva tržišta, vrlo brzo se adaptira proizvodnja na povećane potrebe i onda se povećava i ponuda za međunarodno tržište –.
Navodi kao primjer nestašicu zaštitnih maski u svijetu, kada je u roku od nekoliko dana pokrenuta proizvodnja istih u nekoliko zemalja, te sada na tržištu postoji dovoljna ponuda ovih proizvoda.
Savjet za građane je sadnja vlastitog povrća
Predstavnica Udruženja potrošača iz Tuzle Gordana Bulić za Interview.ba kaže da je teško procijeniti, ne samo mogućnost bh. kapaciteta u proizvodnji, već i građana za kupovinu određenih proizvoda jer su mnogi potrošili sačuvani novac, te imaju problem zbog kupovine.
– U vlastitom komšiluku imam slučajeve gdje su obje osobe ostale bez posla, radili su u trgovini ili u ugostiteljskim objektima, dobili su otkaz ili mirovanje radnog staža do septembra, te su sada zabrinuti kako doći do novca – pojašnjava.
Dodaje da je i isplata penzija upitna, kao i sam način na koji će biti podijeljene i koliko će penzioneri čekati na nju.
A na pitanje o mogućnostima naše proizvodnje, odgovara:
– Nismo neki veliki proizvođači hrane. Proljeće je i tek se sada sije, te se u ovom momentu ne može očekivati ništa, rano je za prve kulture, poput mladog luka i salate. Proizvodi i na koje smo navikli proizvoditi još nisu pristigli, da ne kažem da nismo imali puno toga, uglavnom se uvozilo –.
Kada je riječ o cijenama, kaže da je i samo Udruženje apelovalo da ostanu iste kao od 5. marta, ali da moramo biti svjesni i troškova prevoza koji su sada jako skupi.
– Kamioni danima stoje na granici i sve to doprinosi tome da cijena nije ista, ali zbog mira i socijalne sigurnosti i uz pomoć vlade, ostajemo pri tome da se cijene ne smiju mijenjati – dodaje.
Kaže da je „utješno jer mlinska industrija koji su najbolji snadbjevači još uvijek se oglašavaju da imaju dovoljno pšenice i ne bi trebali biti u kriznoj situaciji“.
Bulić kaže da se sada ne može ništa učiniti kako bi preko noći imali svoje žitarice ili povrće.
Ipak, savjetuje građanima da, ukoliko imaju bilo kakve uslove, zasade za sebe voće ili povrće.
– Čak i ako uspješno prebrodimo prvi talas od 21 dana ili dva i po mjeseca koronavirusa i samoizolacije, pa dočekamo toplo vrijeme kada virus ne može biti aktivan, pitanje je šta se može očekivati u septembru ili oktobru – napominje ona.
U BiH je tokom prošle godine uvezeno voća i povrća u vrijednosti od 316,8 miliona KM, dok je izvezeno u vrijednosti od 167 miliona KM.
Također, uvezli smo proizvoda na bazi žitarica i brašna u vrijednosti od 209,8 miliona KM, a izvezli oko 61,1 milion KM.
(Ines Sandžaktarević, Interview.ba)
