Iako je neizvjesno koliko će trajati kriza izazvana koronavirusom, ne smijemo dozvoliti kršenja ljudskih prava, upozorava Jasminka Džumhur, jedna od tri ombudsmena za ljudska pravau BiH i pojašnjava da to znači da sve osobe u BiH, pa i one koje nemaju zdravstveno osiguranje, moraju dobiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu i jednak pristup zdravstvu, da država obezbjediti mjere zaštite koje ne ugrožavaju ljudska prava, pa i podržati poslodavce i da zdravstveni sistem mora obezbjediti visoki stepen informisanosti građana, ali i da građani moraju izvršavati svoje obaveze i prema drugima i prema sebi.
SZO PORUČUJE – TEST, TEST, TEST: “Građani moraju znati da li postoje kriteriji za odabir onih koji će biti testirani i koji su to kriteriji, da li zaista imamo dovoljno testova i koliko, od koga su nabavljeni… Tu smo prilično uskraćeni za informacije”.
INTERVIEW.BA: Postoji li osnov za tužbe pacijenata mostarske bolnice koji su ugroženi neodgovornim provođenjem zaražene osobe kroz odjele i pacijenta iz Bihaća koji nije primljen u Klinički centar u Sarajevu?
DŽUMHUR: Ako govorimo da je neko omogućio zaraženoj osobi da uđe u bolnicu i ugrozi nečije zdravlje – to nije savjesno poslovanje i postoji osnov sumnje da je učinjeno krivično djelo i to treba biti predmet istrage. Ako se utvrdi da je počinjeno krivično djelo – osoba koja je bila izložena ili ugrožena ili je samo mogla biti ugrožena – treba biti obeštećena u skladu sa uslovima propisanim zakonom. Za slučaj iz Bihaća moram reći da iako nisam zdravstveni radnik smatram da je za teškog pacijenta važno osigurati što manje transporta, a ako već mora biti transportovan – da bude siguran i najefikasniji jer šta za teškog pacijenta znači vožnja 400 kilometara? Ali taj slučaj otvara jedno drugo, mnogo važnije pitanje koje se tiče stanja u zdravstvu u BiH – da li je zdravstveni sistem u cijeloj BiH osigurao da građani imaju jednak tretman i da li u svim dijelovima zemlje imamo dovoljno respiratora, testova… Da svi građani imaju isti pristup.
INTERVIEW.BA: Javljaju se i pojedinci koji su nakon povratka iz inostranstva u samoizolaciji, ali su im iz dežurnih službi rekli da njihovo stanje niko ne može pratiti jer – nemaju zdravstveno osiguranje?
DŽUMHUR: Mi imamo situaciju da su naši državljani u zemljama EU i da im ističe boravak, ali su blagovremeno, u većini slučajeva, dobili informaciju kome da se obrate i na koji način da bi legalizirali produženje boravka u tim zemljama jer se radi o zaista specifičnoj situacija. Na isti način mi ne možemo ograničiti pristup zdravstvenoj zaštiti osobama koje su u samoizolaciji i nemaju zdravstveno osiguranje jer takav odnos prema njima može ih učiniti uzročnikom katastrofe – ako izađu na ulicu oni mogu ugroziti veliki broj stanovnika i zdravstveni sistem. Prevencija je veoma važna i moja preporuka bi bila da se njima mora osigurati podrška.
INTERVIEW.BA: Kada imamo situaciju kakva je sada u BiH – neizvjesna dužina privremenosti, nedovoljno informacija, možda i nedovoljno odgovornosti, nepovjerenje – da li je moguće tražiti civilnu ili građansku kontrolu bolnica?
DŽUMHUR: Svaki segment vlasti, pa i zdravstvo, je podložno inspekcijskom nadzoru, a inspekcija je civilni nadzor, ali svi parlamenti kao osnivači bolnica mogu uspostaviti mehanizme kontrole. No ovdje je važno pitanje protoka informacija: ako ne plasirate informacije na organizovan i pouzdan način – stvarate prostor za dezinformacije, pa onda posežete za kaznama za širenje lažnih informacija, a time ugrožavate slobodu izražavanja. Ljudska prava su usko vezana i za informisanost. Kada govorimo o sferi javnosti – blagovremena i kvalitetna informacija u svakom momentu eliminiše prostor za dezinformacijama i gradi povjerenje građana u pravni sistem države. No ovdje svakako ne smije se zaboraviti činjenicu da građani imaju svoja prava, ali i odgovornosti i da jačanjem vlastite odgovornosti i prema sebi i prema drugima gradimo sigurnije društvo za svakog građanina.
INTERVIEW.BA: Šta sa selektivnim testiranjem? Pojavile su se informacije da je nakon proslave u “Igmanu” u Konjicu navodno testiran premijer FBiH, ali ne i novinari koji su bili tamo – smije li pri testiranju biti manje i više važnih?
DŽUMHUR: Mi nemamo dovoljno informacija o tome da li zdravstvene ustanove u BiH raspolažu dovoljnim količinama testova – stižu informacije da ih ima, pa onda da selektivno provode testiranje… Građani moraju znati da li postoje kriteriji za odabir onih koji će biti testirani i koji su to kriteriji, da li zaista imamo dovoljno testova i koliko, od koga su nabavljeni… Tu smo prilično uskraćeni za informacije. Podsjetiću da je preporuku direktora Svjetske zdravstvene organizacije za preveniranje širenje virusa “Testiranje, testiranje, testiranje!”. Ako se testiranje provodi ograničeno, onda se ograničeno i otkrivaju slučajevi koji se neograničeno kreću u društvu i dalje šire infekciju.
INTERVIEW.BA: Na koji način možemo govoriti o ljudskim pravima u vrijeme prirodne nesreće ili neke vrste vanrednog stanja kakvo trenutno, pod prijetnjom koronavirusom, imamo u BiH, ali i širom svijeta?
DŽUMHUR: Osnovni principi ljudskih prava se moraju poštovati u vanrednim okolnostima, kao i u ratnom stanju. Kršenje ljudskih prava se uvijek veže za djelovanje vlasti koje se može desiti aktivnim djelovanjem, poduzimanja mjera iz njene nadležnosti ili propuštanjem djelovanja u skladu sa zakonom. Trenutno imamo vanredne okolnosti koje nisu izazvane djelovanjem vlasti već se radi o prirodnoj katastrofi i nesreći u kojoj nemamo neku osobu ili instituciju koja krši prava, nego je u pitanju djelovanje prirode. U ovakvoj situaciji kršenje ljudskih prava može biti izazvano, prije svega, nedjelovanjem države u cilju smanjenja utjecaja te nesreće i smanjenja posljedica. Dakle, sada se preispituje da li je država poduzela sve potrebne mjere u cilju smanjenja utjecaja tog djelovanja prirode koje dovodi do ugrožavanja zdravlja i života ljudi kao na primjer da li je obezbjedila mjere izolacije, nabavila potrebnu medicinsku opremu, definisala mjere ograničenja koje preveniraju negativno djelovanje prirodne katastrofe…Istovremeno, svako ograničenje ljudskih prava, posebno građanskih prava, otvara pitanje da li ta ograničenja predstavljaju kršenje ljudskih prava. Provjera se uvijek radi kroz test kojim se traži odgovor na tri pitanja: da li su poduzete mjere bile neophodne u demokratskom društvu, koji se cilj tim mjerama želi postići i da li postoji proporcionalnost između poduzetih mjera i cilja zbog kojeg su mjere poduzete, odnosno da li postoje blaže mjere kojim se cilj mogao postići. U konkretnoj situaciji fokus je na pitanju odgovornosti države za preveniranje i otklanjanje posljedica koje su izazvane prirodnom nesrećom, odnosno bolešću, i da li je te ciljeve moguće postići drugim mjerama koje sadrže manje ograničenja.
INTERVIEW.BA: Kako zaštiti građane od, prije svega, divljanja cijena i manipulacije robama jer BiH ima otvoreno tržište?
DŽUMHUR: Uvijek u nesrećama postoje ljudi koji nastoje zaraditi i tu je ključna uloga države koja, kada nema ličnog morala i samokontrole pojedinaca, mora imati efikasne kontrolne mjere, a to bi bio inspekcijski nadzor s tim da taj nadzor mora provoditi veliki broj ljudi koji moraju stalno biti prisutni na terenu. No to, u ovoj konkretnoj situaciji, dovodi do toga da umjesto da se izoliramo jedni od drugih – država mora mobilisati resurse kako bi nadzirala ponašanje na tržištu i opet se vraćamo na to da je u prirodnim i drugim nesrećama ključni ljudski faktor i samodisciplina jer bi njihovo postojanje ubrzalo proces povratka u normalan život. Nije bez razloga stara izreka da je “čovjek čovjeku najveći neprijatelj“.
INTERVIEW.BA: Šta sa radnicima i njihovim pravima? Već imamo informacije o platama koje kasne, otkazima…. Mi nemamo zakon koji reguliše ta prava u vanrednim situacijama.
DŽUMHUR: Opet se vraćamo na djelovanje države. Činjenica da imamo ovako kompleksu strukturu države i rascjepkanu vlast dovodi nas u situaciju da mnogo nivoa vlasti donosi zakone i propise i imamo situaciju da iz dana u dan neko donosi određene mjere – entiteti, kantoni… Imamo različit tretman građana u BiH koja je mala zajednici i ako na to dodamo pitanje radničkih prava – država treba da djeluje mjerama koje će ublažiti ekonomske posljedice jer treba razumjeti i privrednike koji ne mogu dati plate ako nemaju, ako nisu ostvarili prihod i tu je ključna intervencija države prema njima da oni ne bi poduzimale mjere prema radnicima. No mi sada govorimo o dvije sedmice krize i još uvijek imamo vremena da djelujemo mjerama koje će ublažiti posljedice koje bi mogli trpjeti radnici. Nadležni organi moraju pripremiti i provesti set mjera prema privrednicima, naravno, uz uslova da ti privrednici poštuju prava radnika.
INTERVIEW.BA: Šta sa pojedincima koji ne poštuju mjere zaštite ili zabrane okupljanja – građani koji su van kuće bez maski i rukavica ili pojedinci koji tajno drže otvorene kafiće i slična okupljališta?
DŽUMHUR: Svako kršenje naredbi bilo kog nivoa vlasti, koje su donesene s ciljem zaštite života i zdravlja ljudi, treba biti sankcionisano, a pojedinci, zašto ne, i osramoćeni kao neprihvatljivi za društvo zbog svog ponašanja. Oni koji su preživjeli rat u BiH znaju koliko je važna organizacija i zaštitne mjere, a mjere koje moraju donijeti organi vlasti moraju biti proporcionalne onome što se njima želi ostvariti. Međutim, efikasne mjere su samo one koje imaju rezultat i zato se mora osigurati njihovo provođenje.
INTERVIEW.BA: Šta sa ljudima koji su bolesni, a nisu zaraženi, porodiljama, ljudima koji imaju moždani udar, infarkt, slome nogu… Bolnice su ograničile ulaze, ambulante takođe…
DŽUMHUR: Tu zaista postoji prostor da se unaprijedi informisanost građana i zato postoje mediji. Građani sada nemaju dovoljno informacija, nemaju jasnih uputa kako se i kome mogu obratiti oni koji imaju zdravstvene probleme koji nisu vezani za virus. Banalan primjer su ljudi koji su prethodnih dana radili pretrage i trebaju preuzeti nalaze: kako da ih preuzmu, da li ih mogu dobiti putem e-maila… Ima mnogo stvari koje treba uraditi, zdravstvo mora pripremiti te informacije: koji je put, gdje idete u kojoj situaciji, da li postoje dežurni telefoni… Mora se unaprijediti informisanost građana!
