Koronavirus se širi velikom brzinom, a čelnici Svjetske zdravstvene organizacije proglasili su pandemiju, no šta to zapravo znači.
Pandemija nije povezana sa težinom bolesti ili stopom smrtnosti, već sa geografskim širenjem. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), pandemija se proglašava kada se nova bolest, za koju populacija nije razvila imunitet, počinje ubrzano širiti svijetom.
Pandemija je proglašena posljednji put 2009. godine u slučaju virusa H1N1.
Da bi se iz epidemije prešlo u pandemiju, mora doći do drugog vala zaraze. Naprimjer, ako se turista zarazio u Kini a simptome dobio u drugoj zemlji to ne spada pod kategoriju moguće pandemije. Ali ukoliko se virus počinje širiti u nekoj zemlji između osoba koje nisu bile u Kini ili u dodiru s nekim ko je putovao u tu zemlju, radi se o matičnom širenju koje se može proglasiti pandemijom.
Kada se proglasi pandemija, to znači da će vrlo vjerovatno doći do širenja zaraze u drugim zajednicama te vlade i zdravstveni sistemi moraju biti spremni na takvo vanredno stanje.
Epidemija je, s druge strane, nagli porast slučajeva oboljenja koji može biti jedinstven za jednu zemlju ili zajednicu, prenosi Guardian.
Epidemiologinja Mary-Louise McLaws, koja je neko vrijeme radila kao savjetnica za WHO, kazala je kako kako su smjernice za proglašavanje pandemije pomalo nejasne jer zavise od modela koji se mogu razlikovati između WHO-a i drugih zdravstvenih organizacija.
– No, postoji prag koji se ne smije preći i u tom slučaju WHO ipak ima posljednju riječ. Naprimjer, SARS se pojavio 2003. godine. Mada je pogodio 26 zemalja, njegovo širenje se vrlo brzo obuzdalo te WHO nije proglasio pandemiju – kazala je McLaws.
– WHO proglašava pandemiju kako bi se simptomi zaraze shvatili ozbiljno i kako bi se mogle osigurati finansije za obuzdavanje širenja zaraze. Međutim, ponekad takva odluka može izazvati nepotrebnu paniku. Puno se pisalo o tome je li bilo potrebno H1N1, odnosno svinjsku gripu, proglasiti pandemijom jer je tada došlo do nepotrebne panike, vlade su prekomjerno trošile na antivirusne lijekove, a hitne službe su bile neopravdano preplavljene – objasnila je.
Pandemija bi također značila da zabrane putovanja više nisu efikasne i da se zdravstvene institucije trebaju pripremiti za sljedeću fazu.
– To uključuje pripremu lokalnih bolnica za veliki priliv pacijenata, skladištenje svih antivirusnih lijekova i savjetovanje građanima da izbjegavaju velika okupljanja i da ostanu kod kuće – rekao je McMillan.
Dosadašnje pandemije su H1N1 (2009.), HIV (1981.), španjolska gripa (1918.), boginje (1870) i kuga (1347.).
(Faktor.ba/Interview.ba)
