”Mladi su se opredijelili za BiH, zemlju za sve nas”, riječi su Lejle Šupuk članice Youth Vision grupe. Šupuk je u okviru projekta „Mobilizing Youth for Reconciliation – Be the Inspiration” (Animiranje mladih za pomirenje – Budi inspiracija) koji je podržan od strane Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID BiH), a implementira ga Nacionalni Demokratski Institut (NDI BiH) u saradnji s Inicijativom mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR BiH) i Fondacijom INFOHOUSE (IH), zajedno sa 28 mladih oosba iz cijele BiH, učestvovala u izradi dokumenta „Vizija mladih o budućnosti BiH”. Za Interview.ba je govorila o dijelu dokumenta koji se odnosi na obrazovanje te promjenama koje trenutni sistem obrazovanja mora dobiti.
OBRAZOVNI SISTEM U BiH TRAŽI HITNE PROMJENE: To je problem koji traži što hitnija rješenja i uključenost svih aktera u obrazovnom sistemu.
INTERVIEW.BA: Razgovarali ste s mladima širom Bosne i Hercegovine. Koje su probleme kao ključne definisali kada je u pitanju obrazovanje u našoj državi?
ŠUPUK: U toku ovog projekta, ali i u svakodnevnim susretima, neizbježna tema su mladi ljudi, njihov položaj u bosanskohercegovačkom društvu, ali i obrazovanje koje nam se nudi u Bosni i Hercegovini. Neki od problema na koje mladi ljudi nailaze u obrazovnom sistemu jesu svakako neusklađenost upisne politike sa tržištem rada, koje za posljedicu ima veliki broj mladih na biroima, a kobna posljedica jeste i sam odlazak iz zemlje. Također ključni problem su zastarjeli nastavni planovi i programi koji nisu prilagođeni današnjim vremenskim tokovima i standardima koji se žive u svijetu pa i u BiH. To je problem koji traži što hitnija rješenja i uključenost svih aktera u obrazovnom sistemu. Pored ovih, problem koji je određen je i praksa, odnosno njeno još uvijek, nedefinisanje u konkretnim zakonskim okvirima, te osvrtanje mladih kao direktnih aktera obrazovnog sistema na njegovo funkcionisanje, odnosno potenciranje evaluacija, kao povratne informacije o procesima obrazovanja na svim njegovim nivoima.
INTERVIEW.BA: Kako dokument Vizija mladih u budućnosti BiH može riješiti probleme koje su mladi ljudi precizirali?
ŠUPUK: Svaki od ovih problema smo u dokumentu jasno definisali. Uradili smo detaljna istraživanja, analize kako bismo mogli pronaći adekvatna rješenja. Bitno je napomenuti, da se izradi ovog dokumenta pristupilo krajnje ozbiljno, a ohrabrujuća činjenica je da na njemu rade, mladi, obrazovani, edukovani i sposobni kadrovi koji svojim znanjem mogu ponuditi odgovore. Kada dokument bude završen on će biti kompletan, odnosno neće trebati nikakvu doradu i biće spreman za direktnu implementaciju kao izmjena ili dorada već postojećih zakona ili priprema novih. Moći će biti iskorišten kao platforma za izradu javnih politika, a sve u svrhu progresa i usavršavanja obrazovanja u BiH.
INTERVIEW.BA: Koliko je sistem obrazovanja u Bosni i Hercegovini komplikovan, te kako to utječe na donošenje određenih odluka na državnom, ali i nižim nivoima, a koje su od značaja za učenike i studente?
ŠUPUK: Formacija vlasti u BiH dovoljno govori kako komplikovan može biti i obrazovni sistem. Svjesni smo kako funkcioniše donošenje zakona u našoj zemlji i smatram da političari koji direktno utiču na njihovo izglasavanje moraju kao prioritet staviti interese svih građana BiH, te raditi na njihovom unapređenju, do te mjere da svi segementi društva, pa i obrazovni sistem normalno funkcionišu. Svaka kočnica u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, koči direktno i obrazovni sistem. Mora se raditi na osiguranju većih finansijskih sredstava za potrebe obrazovanja, kako bi naši studenti bili u rangu sa ostalim studentima regiona i svijeta. Neke stvari se moraju zakonski riješiti jer će provedba zakona osigurati da sve krene naprijed. Ovom tematikom smo se također pozabavili i uvrstili u dokument ”Vizija mladih o budućnosti BiH”.
INTERVIEW.BA: Dobijamo obrazovan kadar, ali ti ljudi se nalaze na birou. Kako uskladiti ono što traži tržište sa sistemom obrazovanja?
ŠUPUK: Riječ je o jednom od ključnih problema koji je prepoznat u obrazovnom sistemu i koji iza sebe ostavlja poražavajuće posljedice. Ovaj problem je detaljno analiziran, objašnjen i pronađeno je adekvatno rješenje. Identificiranje suficitarnih i deficitarnih zanimanja, te njihovo prezentovanje u svrhu utjecaja na upisnu politiku i upisne kvote, jedno je od rješenja. Dok bi idealno rješenje bilo uvođenje striktnih i rigidnih upisnih kvota koje se odnose na sve obrazovne ustanove u BiH, a bazirane su na ekspertnoj analizi potreba tržišta rada uz punu saradnju biroa za zapošljavanje i korištenje njihovih evidencija.
INTERVIEW.BA: Nakon nekoliko okruglih stolova širom BiH, koji je ostavio najveći utisak na Vas? Koju je poruku iznjedrio?
ŠUPUK: Jedna od ohrabrujućih stvari jeste zainteresovanost mladih za naše okrugle stolove i njihova direktna uključenost kroz pitanja i sugestije. Takav direktni uvid u stanje na terenu, u 10 bosanskohercegovačkih gradova, dao je adekvatne informacije kako možemo pristupiti izradi dokumenta. Bitno je napomenuti, a što me jako raduje jeste da se kod mladih u BiH, pored formalnog obrazovanja koje stiču u institucijama, budi i težnja ka edukacijama koje doprinose našem usavršavanju i stvaraju od nas kompletne individue koje će već sutra moći preuzeti brigu o BiH. Svakako da smo na ovim okruglim stolovima svi imali priliku upravo za dodatnu edukaciju. Zaključak jeste da su se mladi opredijelili za Bosnu i Hercegovinu, kao zemlju svih nas i spremnost za njenu izgradnju i viziju BiH za budućnost, a to je i sam cilj projekta.
Ovaj tekst je urađen u okviru projekta “Bosna i Hercegovina: Animiranje mladih za pomirenje – Budi inspiracija” koji se sprovodi uz podršku USAID BiH, a implementira ga Nacionalni demokratski institut BiH (NDI BiH) uz podršku YIHR BiH i Fondacije INFOHOUSE. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost redakcije.
