Kantonalno javno komunalno preduzeće Toplane Sarajevo, iako ih je Konkurencijsko vijeće BiH 2018. godine kaznilo za naplaćivanje fiksnog dijela računa u visini od 40 posto za korisnike isključene sa sistema grijanje, i dalje pred sudom vodi postupke protiv dužnika koje je tužilo prije stupanja na snagu rješenja Konkurencijskog vijeća BiH.
Naime, uz obrazloženje da naplatom tih 40 posto „zloupotrebljavaju dominantan položaj na tržištu isporuke toplotne energije koji se odnosi na naplatu fiksnih troškova korisnika isključenih iz toplifikacijskog sistema“, te da „ograničavaju tržište na štetu potrošača“, Konkurencijsko vijeće BiH je kaznilo KJKP Toplane Sarajevo sa 54.000 KM, a Vladu KS, koja potvrđuje Tarifni sistem tog Preduzeća, sa 150.000 KM.
Dragan Radenković, doktor pravnih nauka iz Sarajeva, smatra da je nedopustivo da Toplane nastave sudske sporove protiv građana.
– Građani koji su plaćali taj fiksni dio bi trebali, na osnovu presude Ustavnog suda BiH iz decembra 2017. godine i Rješenja KV BiH, tužiti Toplane i tražiti povrat novca – kaže on i naglašava da je i sam, prije rješenja KV BiH, 2017. i 2018. godine, a uz obrazloženje da se radi o nesavjesnom radu u službi, Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu podnosio krivične prijave protiv tada resornog ministra Senada Hasanspahića, tadašnjeg direktora KJP Toplane Admira Džubura i tadašnjeg predsjednika Vlade KS Elmedina Konakovića.
Procijenio je da je KJKP Toplane Sarajevo, prije rješenja Konkurencijskog vijeća BiH, dugi niz godina od građana godišnje „uzimalo“ oko 600.000 KM i da takvim ponašanjem kreiraju desetine hiljada nepotrebnih sudskih sporova, te da krše Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o obligacionim odnosima.
U KJKP Toplane Sarajevo smatraju da su uradili sve u skladu sa zakonima.
– Odmah smo platili kaznu, Vlada KS je usvojila novi Tarifni sistem, obustavili smo naplatu tog fiksnog dijela, ali smo pokrenuli upravni spor pred Sudom BiH jer smatramo da Konkurencijsko vijeće BiH nije u pravu, a sudski postupci protiv dužnika pokrenuti kod Opštinskog suda prije rješenja KV BiH su nastavljeni jer su sporovi započeli kada je akt koji su prekršili bio na snazi. Sve to je uradila stara uprava koja je bila uPreduzeću do početka juna 2019 – kaže Ženja Ljubuškić, glasnogovornik KJP Toplane Sarajevo.
Pojašnjava da su sa sistema korisnici isključeni zbog duga ili na vlastiti zahtjev i da su neki do njih dobrovoljno plaćali taj sporni dio od 40 posto računa. Ilustracije radi, u 2017 godini je za 2.402 isključena korisnika po tom osnovu fakturisano oko jedan milion KM, a naplaćeno 560 hiljada KM, kaže Ljubuškić.
Radenković je od Kantonalnog tužilaštva oba puta dobio odgovor da „učinjeno nije krivično djelo“, da su Uredba i Tarifni sistem pravno obavezujući, te da „njihova primjena ne može biti kršenje zakona“, pa se Radenković obratio i Tužilaštvu FBiH.
– Prosto je nevjerovatno da i postupajuća i glavna tužiteljica u kantonu Sarajevo i tužioci u Tužilaštvu FBiH ne vide gdje je problem i da niži akti krše zakone, ali i da ne znaju za presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na ovu problematiku – kaže Radenković.
Naime, Ustavni sud BiH je, po apelaciji Eme Hodžić, poništio presudu Vrhovnog suda FBiH koji je potvrdio presude nižih sudova koji su po njenoj tužbi protiv Toplana, od kojih je tražila da je isključe s mreže, presuđivali u korist Toplana Sarajevo koje su tvrdile da je nemoguće nekog korisnika isključiti iz mreže. Jedan od svjedoka pred jednim od sudova je između ostalog rekao da zna da su neki korisnici isključeni zbog duga uz plaćanje 40 posto računa na ime naknade za grijanje. Tako je Ustavni sud BiH presudio da je prekršeno apelanicino pravo na imovinu iz Ustava BiH i Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, a da su sudovi „proizvoljno primjenjivali relevantne propise zbog čega se ne može zaključiti da je miješanje u apelanicino pravo na imovinu bilo zakonito“, te ukinuo presudu Vrhovnog suda FBiH, vratio mu predmet sa zahtjevom da po hitnom postupku donese novu odluku u skladu sa Ustavom BiH i Protokolom broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Iz Saveza udruženja potrošača BiH Gordana Bulić upozorava da ovo nije baš jednostavno pitanje.
– Toplota se širi od izvora ka hladnijim mjestima i ne možete je zaustaviti kao, recimo, vodu, pa stoga nije sasvim jasno da li neko ko je isključen sa mreže grijanja baš ne koristi toplotnu energiju jer ona isijava iz zidova, poda… zavisno od položaja stana. I u Tuzli isključeni korisnici plaćaju fiksni dio od 30 posto računa. Mislim da je to pitanje za inžinjere termodinamike, ali i da bi oni koji žele biti trajno isključeni iztoplifikacijske mreže trebali da se presele iz zgrada u kuće – kaže Bulić.
Ombudsmani BiH, na pitanje da li je prihvatljivo da se na Opštinskom sudu protiv građana vode sporovi po osnovu akta koji je stavljen van snage nakon što je spor započeo, kažu da to i nije pitanje ljudskih prava, nego ugovornog odnosa.
– Odluke Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine se ne mogu mijenjati i njih, takve kakve jesu, svi moraju poštovati. Nadležni sud pred kojim se vode ti postupci će donijeti konačnu presudu – kažu ombudsmeni u pisanim odgovorima za interview.ba.
I nekoliko sarajevskih advokata koji pomažu „žrtvama“ Toplana smatraju da je „sada sve na Opštinskom sudu“, da se „boje da Sud neće građanima oprostiti dugove i na taj način oštetiti Toplane“, ali se ipak nadaju da će Sud znatiprimijeniti odluku Ustavnog suda BiH po apelaciji Eme Hodžić.
Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
