Martin Tais: Sarajevo ne može izdržati ovoliki priliv stanovništva, gradnje i ložišta na čvrsta goriva

Sarajevo se već godinama bori sa zagađenjem vazduha, dok u posljednje vrijeme mogu se čuti sve glasnije kritike javnosti protiv izgradnje visokih stambenih objekata. Građani Sarajeva su tokom druženja sa premijerom Kantona Sarajevo (KS) Edinom Fortom, održanog u okviru projekta „Čitaj više, misli više“ Heinrich Boll Stiftung organizacije u julu ove godine, konstatovali da se sve više grade visoke zgrade, dok je sve manje zelenila, te su pitali premijera „kada će Sarajevo postati zeleni grad“. Odgovor na ovo pitanje potražili smo od stručnjaka za kvalitet zraka i klimatologa Martina Taisa, koji je za Interview.ba pojasnio kako visoki stambeni objekti onemogućavaju strujanje vazduha u planinskoj kotlini, poput sarajevske, te na koji način bi brže ceste i korištenje plina mogli doprinijeti da se otkloni jedan od najvećih ekoloških problema u Sarajevu.

PRIRODA UVIJEK POBJEĐUJE: Prirodne uslove ne poštujemo, protiv prirode se ne treba boriti jer ona uvijek pobjeđuje. 

INTERVIEW.BA: Težimo da postanemo ‘zeleni grad’, ali da li građani uopšte imaju razvijenu ekološku svijest i kulturu da bi živjeli u jednom takvom gradu?

TAIS: Da, građani imaju svijest i bune se, ali kada ovlaštenja date opštinama, gradu i kantonu, svako tu može uraditi na svoj načinu uraditi ono što ne valja. Hastahana je bila problem i građani su bili protiv izgradnje. Zašto dozvoljavate da se umjesto parka u kojem se djeca igraju, grade asfaltne površine i garaže? Ljudi se bune i nisu za to, ali pobjeđuju oni koji u opštinama dignu ruku da dozvole da se to gradi.

INTERVIEW.BA: Da li visoke zgrade zaista zaustavljaju protok svježeg vazduha u ovom Sarajevu i na koji način?

TAIS: Istina je. Sigurno je problem svaka visoka zgrada koja se od Marijin Dvora do Baščaršije pravi jer zaustavlja kretanje čistog zraka. U Sarajevu imamo prirodne uslove jer je grad napravljen na planini od 500 metara, mi smo planinski grad i ovo je jedna kotlina planinska, nazovimo je tako, koja ima svoja ograničenja. Naime,  ima i inverzni sloj koji se ponaša kao oklop i sve što zagadimo, kao u situacijama zimi koje su česte kod nas, ostaje u kotlini. Problem koji moramo riješiti je smanjenje zagađenja. Suština je da u takvim situacijama imamo dnevne i noćne vjetrove. Dolinom Miljacke duvaju hladni vjetrovi, negdje od šest navečer do sedam ujutru, koji se spuštaju velikim brzinama. Hladni zrak struji velikim brzinama, do četiri metra u sekundi, to vam je 15, 20 km na sat, a da nema prepreka, bio bi u stanju da očisti cijeli grad kroz osam kilometara, tokom noći. Međutim, prepreke u vidu velikih stambenih objekata to sprječavaju. Zato ne treba dozvoliti visoku gradnju na kojoj sada neki urbanisti i opštine instistiraju. Sarajevo treba graditi na širem prostoru, a ne u centralnim dijelovima, tu moramo biti pažljivi. Na primjer, sve što zagadimo u toku dana, vraćaju zapadni i jugozapadni vjetrovi. Zato imate situaciju da je, recimo ujutru Bentbaša deset puta manje zagađena od Otoke, dok je poslijepodne obrnuta situacija jer se vjetrovi vraćaju, pa je Bentbaša zagađenija i do pet, šest puta.Prirodne uslove ne poštujemo, protiv prirode se ne treba boriti jer ona uvijek pobjeđuje. 

INTERVIEW.BA: Mnogi stručnjaci navode i prestanak korištenja čvrstih goriva za grijanje kao obaveznu stvar koja se mora uraditi u svrhu smanjenja zagađenja u ovom gradu?

TAIS: Ja sam to naveo, vodio sam grupu za kvalitet zraka (op.a Kantonalni plan zaštite okoliša KS) gdje je bilo dvadesetak stručnjaka i tamo je navedeno da se ugalj u KS-u mora postepeno izbaciti jer se sve više zagađuje. Sada u Sarajevu imate 100.000 naselja i stambenih objekata koji koriste čvrsta goriva, bio to ugalj, drva ili ostale stvari. Ne možemo ljudima zabraniti da se griju, ali im moramo obezbijediti neki stimulans zimi kako bi se plin više koristio. On je i rješenje za smanjenje zagađenja jer se do sada pokazao najboljim u tom aspektu. A zašto ovo pričam? Sarajevo je 70-tih godina po sumpor-dioksidu bilo zagađenije nego danas. Tadašnji gradonačenik Emerik Blum uložio je par stotina miliona dolara kako bi se uveo plin, te smo tako strašno smanjili sumpor-dioksid u zraku i čađ. Međutim, sve se to postepeno vraća, sada raste broj automobila, imamo ih oko 150.000 i zagađuju zrak. Potrebno je urediti i ceste kroz grad. Na primjer, u zimskom periodu nam je potrebno sat i po vremena putovanja autom od Ilidže do Baščaršije, a da imamo brže ceste, to bi trajalo 15 minuta  te bismo imali smanjeno zagađenje pet, šest puta.

INTERVIEW.BA: Mnogi građani ne mogu priuštiti prestanak loženja čvrstih goriva zbog socio-ekonomskih razloga. Postoje li neke alternative i kako riješiti ovaj realan problem?

TAIS: Ugalj nema alternativu. Sarajevska kantonalna vlada je ove godine uvela subvecioniranje cijene plina, a rade dosta i kako bi se on počeo više koristiti  i to je dobra stvar. Na primjer, struja bi mogla biti jeftinija zimi, nek se pronađu sredstva za to jer ovolika gradnja, priliv stanovništva i ložišta na čvrsta goriva Sarajevo ne može izdržati. Ja sam uvijek govorio da će ljudi zimi bježati iz Sarajeva zbog zagađenja. S obzirom da sam bio lider tima koji je izvršio proračune za prvi i drugi Nacionalni izvještaj Bosne i Hercegovine u skladu sa okvirnom Konvencijom Ujedinjenih nacija, znam dobro koji su problemi u BiH sa zagađenjem. Sarajevo je specifično jer ima najjaču kotlinu. Drugi gradovi imaju nisku temperamentnu inverziju, pa zagađenje kraće traje. Mi smo izbacili zaista industriju iz Sarajeva, ali ne možemo da živimo od zagađenog vazduha.

INTERVIEW.BA: S obzirom na dosadašne mjere i korake, da li će Sarajevo i ove godine biti među najzagađenijim svjetskim gradovima?

TAIS: Glavni bh. grad se desetinama godina zagađuje zbog ovakve gradnje. Aktuelna Vlada KS-a je poslušala i razgovarala sa stručnjacima, radi se na utopljavanju zgrada, što je pozitivno jer smanjuje zagađenje. To su dobre mjere, ali nisu dugoročne jer pod njima spadaju uspostavljanje Sarajeva bez uglja i materijala koji zagađuju. Prirodne uslove ne možemo mijenjati, ali možemo navike. Naši ljudi lože cipele, gume, a ne možemo im zabraniti da se griju. Moramo zato obezbijediti uslove da, na primjer, zimi ugalj i plin imaju istu vrijednost, zatim da se građani stimulišu, da struja bude jeftinija u jednom periodu. Jednostavno, mora se smanjiti zagađenje. Sve ostalo samo dobro zvuči,ali nisu dugoročna rješenja.

Prethodna vijest

Mirza Halilčević: Na Prvu bh. povorku ponosa izlazim s mamom

Naredna vijest

Damir Džumhur: Protiv Federera presudile su neiskorištene break šanse