Safet Mušić o ekstremizmu u BiH: Mladi nerijetko odu na put bez povratka

Iako građani Bosne i Hercegovine godinama svjedoče različitim vrstama ekstremizma, najnovija istraživanja pokazala su da 80 posto mladih u našoj državi ne razumije značenje ovog pojma, niti ga percipira kao pojavu koja može ugroziti njihovu sigurnost. Stručnjak iz oblasti sigurnosti Safet Mušić za Interview.ba kaže da su mladi ljudi u BiH konstantno izloženi ekstremnim ideologijama i to prije svega putem društvenih mreža, ali inače putem medija. Govorio je o opasnosti koje sa sobom nosi ova pojava i posljedicama, načinu zaštite mladih ljudi, zakonima, te cyber ekstremizmu, kao i ulozi nevladinog sektora u prevenciji ekstremizma.

MLADIH IZ RURALNIH SREDINA PODLOŽNIJI EKSTREMNIM IDEOLOGIJAMA: „Neka od istraživanja su pokazala da je upravo nedostatak angažmana mladih ljudi doprinio da se opredijele za prihvatanje ekstremnih ideologija“.

INTERVIEW.BA: Koliko su mladi ljudi u Bosni i Hercegovini izloženi utjecajima ekstremnih ideologija?

MUŠIĆ: Mladi ljudi u BiH su konstantno izloženi ekstremnim ideologijama i to prije svega putem društvenih mreža, ali inače putem medija. Istraživanja koja sam vodio pokazala su da su mladih ljudi u ruralnim sredinama zbog manjka društvenih događaja izloženiji prihvatanju ekstremnih ideologija, te da imaju veću mogućnost da budu radikalizovani. Imali smo primjere mladih iz BiH koji su završili na stranim ratištima u Siriji i Iraku, a jedan dio i na ratištima u Ukrajini, a neki od njih su čak i poginuli. Naša mlađa populacija izložena je utjecajima ekstremnih ideologija više nego mladi u drugim državama zato što je BiH postkonfliktno društvo koje još osjeća posljedice ratnih razaranja, kako materijalnih, tako i duhovnih.

INTERVIEW.BA: Skoro ste proveli istraživanje o podložnosti mladih utjecajima ekstremnih ideologija, koje je pokazalo da 80 posto ispitanika uopće ne razumije pojam ekstremizma, niti percipira ekstremizam kao negativnu pojavu, niti pojavu koja može ugroziti sigurnost građana. Koliko je ovaj podatak zabrinjavajući s obzirom na to da smo, kako ste već kazali, svjedočili primjerima ekstremizma?

MUŠIĆ: Zabrinjavajući je prvenstveno zato što prihvatanje ekstremnih ideja vodi do podržavanja nasilja, odnosno prihvatanja nasilja. Takvo nešto onda postaje normalno mladim ljudima u ostvarivanju ciljeva koje su sebi zadali ili koje su prihvatili od nosioca ekstremnih ideologija. Neki od načina širenja ovakvih ideologija uključuju motive kao što su „pomoć braći u vjeri“, te obećavanje vila na moru, odnosno ta materijalna strana koja služi za motivaciju. Što jasno govori da mladi pristupaju ekstremnim grupama ovisno o motivima. Neka od istraživanja su pokazala da je upravo nedostatak angažmana mladih ljudi doprinio da se opredijele za prihvatanje ekstremnih ideologija i da odu na taj put koji nerijetko znači i put bez povratka.

INTERVIEW.BA: Koje su to opasnosti ekstremizma i da li su mladi u BiH svjesni posljedica?

MUŠIĆ: Opasnosti i posljedice se sagledavaju ovisno o sredini iz koje dolaze. Radio sam jedno istraživanje gdje su bila uključena tri grada: Sarajevo, Banjaluka i Mostar. U Mostaru su mladi kazali da je po njihovom mišljenju najveća opasnost od vrste ekstremizma koji se naziva huliganizam, a koji uključuje nasilje. Imali smo dosta primjera gdje su navijačke grupe počinile ogromnu materijalnu štetu,  ali i nasilja prema nekim drugim stranim navijačkim grupama ili pojedincima. Kada je riječ o nekim drugim područjima u BiH, direktna opasnost je da mladi budu toliko radikalizovani da su spremni da se priključe terorističkim organizacijama izvan BiH. U našoj državi do sada nismo imali organizacije koje su direktno pozivale na terorizam, ali imamo registorovane organizacije koje podržavaju i održavaju ekstremne ideologije.  Opasnost je i to što su mladi u manjim jednonacionalnim sredinama „zatvoreni“ i tokom odrastanja nemaju mogućnosti da se druže s mladim iz drugih krajeva BiH. Naravno, opasnost je i učlanjivanje mladih u huliganske grupe koje vremenom postaju nasilne.

INTERVIEW.BA: Postoji li adekvatan mehanizam samozaštite koji bi mladi ljudi mogli koristiti, te kakve su odgovornosti države?

MUŠIĆ: Najbolje bi bilo da mladi dobiju te neke prve informacije o ekstremizmu i radikalizaciji makar u uzrastu srednjih škola. Radili smo projekte s nevladinim organizacijama gdje smo uvidjeli da nije baš podoban uzrast da se s mladim u osnovnim školama radi na prevenciji jedne ovakve pojave. Idealno bi bilo da se kroz školske programe u srednjim školama u sklopu društvenih predmeta govori o prevenciji tih pojava koje vode u nasilni ekstremizam.  Na nivou BiH imamo dobru Strategiju prevencije i borbe protiv terorizma koja je u skladu sa strategijom država članica EU, gdje su na svim nivoima određeni nosioci tih zadataka. Međutim, ono što je problematično jeste da se to na nižim nivoima ili ne shvata dovoljno ozbiljno ili je nedostatak sredstava, tako da se ta strategija ne implementira u potpunosti. Nama je od posebnog značaja da se ova strategija implementira na lokalnom nivou i taj dio bi trebale preuzeti kantonalne i entitetske vlasti. No, u nekim sredinama ne postoji interes lokalnih vlasti za takvo nešto. Bilo bi dobro da u policijskim institucijama i posebno u centrima za socijalni rad postoje osposobljeni kadrovi koji bi se bavili prevencijom nasilnog ekstremizma i koji bi radili najviše s mladim, ali uvijek je problem taj nedostatka ljudi i nedostatka sredstava.

INTERVIEW.BA: Koliko su zadovoljavajući zakoni u BiH koji se odnose na ekstremizam, te da li se treba više raditi na suzbijanju cyber ekstremizma?

MUŠIĆ: Cyber je nešto na čemu bi se trebalo puno više raditi. Međutim, na tom polju se najmanje radi, kako na nivou države, tako i na ostalim nivoima. Vrlo je malo istraživanja te problematike i vrlo je malo stručnjaka koji su radili istraživanja na tom polju. Važna je tema konvergencija cyber kriminala i terorizma, te online radikalizacija koja je prisutna i u BiH. U drugim državama Evrope se već radi na ovome, međutim BiH je zasad isključena iz svega toga, ali pratimo stručnjake iz EU i pokušavamo da nešto primijenimo. Jedna smo od rijetkih država u regionu, a kamoli Evropi, koja nema strategiju cyber sigurnosti. Kada govorimo o dijelu zakonske regulative, BiH je prva u region izmijenila Krivični zakon i ubacila dio koji se odnosi na terorizam, finansiranje terorizma, priključivanje terorističkim organizacijama. Naša država ima dobru zakonsku osnovu da se suprotstavlja terorizmu i nasilnom ekstremizmu, s tim da ima prostora da se ta zakonska regulativa dodatno ažurira.

INTERVIEW.BA: Opišite nam ulogu i snagu nevladinog sektora u prevenciji ekstremizma i radikalizacije, te koliko naš NGO ovu temu forsira?

MUŠIĆ: Nevladin sektor igra krucijalnu ulogu kada je u pitanju prevencija, a to su prepoznali i međunarodni faktori, kao i Ministarstvo sigurnosti BiH koje se najviše bavi ovom problematikom. Opet se tu javljaju problemi na terenu jer domaće nevladine organizacije nemaju dovoljno sredstava da se bave ovom problematikom, te su uglavnom dio nekih velikih međunarodnih organizacija. Ne znam zašto se međunarodni donatori odlučuju za međunarodne organizacije i daju im prednost. Trebao bi se napraviti neki konzorcij međunarodnih i domaćih organizacija, jer ipak organizacije poput ovih na lokalnom nivou najbolje znaju šta treba i na koji način prići mladima, ali su one na margini i ne mogu doći do izražaja od ovih velikih. Uvjerio sam se da nevladine organizacije u BiH imaju i kapaciteta i ljudi da se bave ovom problematikom, pogotovo kada su u pitanju mladi ljudi. Ima dosta uspješnih organizacija koje bi se mogle uključiti uz podršku međunarodnih organizacija i ambasada prijateljskih država u BiH koje finansiraju ove projekte, te bi mogle uspješno implementirati projekte prevencije uz nadgledanje i saradnju Ministarstva sigurnosti BiH koje se bavi ovom problematikom. 

Istraživanje o podložnosti mladih utjecajima ekstremnih ideologija:

– 16 općina, mladi od 18 do 25 godina

– 80 posto mladih smatra da ekstremizam nije nešto što bi moglo voditi u nasilje, ubistva i slično.

– 62 posto ih smatra da podržavanje ekstremnih ideologija ne mora voditi nasilnom ekstremizmu.

– Više od 85 posto mladih su kazali da informacije o nasilnom ekstremizmu i terorizmu dobijaju iz medija.

– U BiH se provodi dosta projekata prevencije nasilnog ekstremizma, ali mladi u 86 posto slučajeva misle da u njihovoj zajednici nema takvih projekata. 

– 81 posto mladih misli da bi BiH pristupanjem EU i NATO-u postala sigurnije društvo.

– Govor mržnje u BiH može biti faktor radikalizacije, dok to nije slučaj s državama regiona.

Prethodna vijest

Jadranka Kosor: Nulta tolerancije prema korupciji, bez obzira na ime, prezime i funkciju

Naredna vijest

POVRATAK OTPISANE Dženana Alađuz: Uloga ljubavnika i kumova u postdejtonskoj Bosni, a i Hercegovini