Mersiha Lisica: Kriza je i u UAE, ne nasjedajte na slatke ponude za posao

Sarajevska advokatica Mersiha Lisica više od deset godina živi u Emiratima, gdje radi u svojoj branši. Često sreće ljude “iz regije” ili sa “prostora Jugoslavije”  koji imaju probleme u vezi sa radnim pravima i sa neplaćenim kreditnim obavezama, stog moli ljude s naših prostora da ne nasjedaju na sumnjive poslovne ponude od velikih poznatih kompanija sa veoma visokom plaćom i drugim uslovima koji se nude. Za Interview.ba govori o tome kako se odlučila na rad u Emiratima, problemima s kojim se tamo susreću naši državljani, te pravnom sistemu ove države.

IZAZOV JE ŽIVJETI U UAE: Doseljenici sa naših prostora dolaskom ovamo sanjaju san onih koji se za naš pojam rasipaju novcem i dopuštaju sebi ležernost i nešto što mi sebi ne bismo smjeli dozvoliti. Upravo to dovede naše ljude do toga da se malo više pruže finansijski od onog što njihova mjesečna primanja dozvoljavaju: skupi izlasci, skupa brendirana garderoba, tulumarenje po skupim jahtama, ulaznice za skupe koncerte, skupocjeni nakit, skupa auta, skupi objedi u restoranima… Mnogi se zanesu i zaborave da kod kuće imaju porodicu i da im se sve to može jednog dana obiti o glavu. 

INTERVIEW.BA: Kako je uopšte došlo do toga da živite u Emiratima i počnete raditi u advokaturi?

LISICA: Više od 10 godina živim u Emiratima. Prvi put sam ovdje došla 2007. godine i odmah shvatila da je ovo zemlja sa mnogo mogućnosti da se pokaže znanje i da ono od poslodavca bude primljeno s poštovanjem. U BiH sam imala siguran posao i pristojnu zaradu, ali mladalački duh i želja za  izazovima su me doveli do odluke  da sve to napustim i započnem potpuno drugačiji život u okruženju sa drugačijom tradicijom i kulturom. Moj prvi posao u UAE je bio u kompanij za promet nekretninama i mnogi su mi govorili da je nemoguće da  ovdje dobijem posao u struci sa svojom diplomom Pravnog fakulteta iz Sarajeva. No, nisam odustajala jer sam uvijek vjerovala da sam rođena da budem pravnica. Nakon dvije godine u Abu Dhabiju sam dobila posao pravne savjetnice u uglednom advokatskom uredu, a moja sarajevska diploma je priznata. Tu sam usavršila znanje o pravnom sistemu u UAE što mi je pomoglo i da radim istraživanja za svoj magistarski rad na temu „Komparacija zakonske regulative o zloupotrebi opojnih droga u BiH i UAE“, koji je na Pravfnom fakultetu Univerzitetu u Sarajevu ocijenjen najvećom ocjenom i posebno pohvaljen kao prvi istraživački rad sa osvrtom na analiziranje sudskih presuda iz jedne od arapskih zemalja. Od tada je krenuo moj put ka usavršavanju jednog po jednog polja UAE zakonodavstva.

INTERVIEW.BA: Radite li sa ljudima iz BiH i ako da – na kojim pitanjima najčešće?

LISICA: Nažalost ja sam možda jedina pravna savjetnica sa prostora bivše Jugoslavije koja ima dugogodišnje iskustvo u advokatskim uredima u UAE, tako da je moj rad, pored svih drugih nacionalnosti kojih ovdje, a ima ih više od 200, obuhvatio i rad sa ekspatriotima iz cijele Jugoslavije: Srbije, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Slovenije, pa naravno i BiH. Naši građani koji borave i rade u UAE najvećim dijelom imaju probleme iz domena Zakona o radu, te probleme sa neisplaćivanjem kreditnih pozajmica bankama i finansijskim kućama. Ima tu i drugih slučajeva, poput odštete u slučaju saobraćajnih nezgoda. Krivična djela krađe i prevare ili teža krivična djela gotovo da nisu zastupljena među doseljenicima sa naših prostora. Drago mi je da su naši ljudi svjesni da su kazne za krivična djela u UAE veoma stroge i da se pridržavaju i poštuju limite jer kada dođete u neku novu sredinu koja se razlikuje od one na koju ste navikli – obično je teško navići se. U UAE je potpuno drugačije – svi znamo šta je zabranjeno, držimo se toga i upozoravamo naše ljude koji dolaze da to isto čine. Ljudski je poštovati religiju, tradiciju i zakone zemlje koja ti je pružila dobrodošlicu.

INTERVIEW.BA: Radna prava i pozajmice – zašto se dešavaju ti problemi?

LISICA: Posljednjih nekoliko godina vidan je trend dolaska naših mladih «trubuhom za kruhom» i u UAE. Mnogi poslove traže na razne načine, ali najvećim dijelom putem interneta koji opet otvara ogroman prostor za probleme i prevare. Ministarstvo za ljudske resurse i emiratizaciju u UAE je više puta obavještavalo rezidente da ne nasjedaju na sumnjive poslovne ponude od velikih poznatih kompanija, ponude sa veoma visokom plaćom i drugim uslovima koje se nude. Ljudi sa naših prostora koji već borave u UAE znaju za to i svaku novu poslovnu ponudu dobro provjere. Problem nastaje kada naši ljudi koji posao traže iz BiH, putem interneta, dobiju nevjerovatne ponude plaća koje se rijetko mogu sresti u UAE u posljednih nekoliko godina –  prihvate uslove i uplaćuju iznose za izradu ulazne vize, karte i dodatnih troškova na račune takozvane agencija za zapošljavanje. Nakon što ta ”agencija” primi novac na račun ili putem Western Uniona – prestaje se javljati pošiljaocu i oni ostaju prevareni i bez novca i bez posla. Takve prevare se mogu naći u cijelom svijetu, ali trend rasta ovakvih prevara se u UAE počeo dešavati kada je porastao broj ljudi koji traže posao, a ponuda poslova se smanjila. Prema ovdašnjem Zakonu o radu problemi nastaju i  kada uposlenik dobije otkaz jer poslodavac odbija da ispuni svoje obaveze u skladu sa Zakonom. Nakon toga zaposlenik pokreće postupak za naplatu potraživanja i to zna biti veoma dugo, i do pola godine, i donosi problem osobi koja do tada nije uposlena i čeka presudu suda.  Zato molim mlade koji namjeravaju doći u UAE da dobro provjere ponude i kompanije koje su im dostavile ponude, da kasnije ne bi imali probleme, te da se informišu više o Zakonu o radu UAE.

INTERVIEW.BA: Kakav je uopšte pravni sistem u Emiratima?

LISICA: Pravni sistem u Emiratima je u osnovi  šerijatski. Međutim, razvojem modernog društva i privrede, šerijatske zakone je zamijenili svjetovno pravo, odnosno  pravo koje donosi država. Šerijat je zadržan u potpunosti u Porodičnom zakonu. Nakon dugogodišnjeg rada u UAE mogu reći da su zakoni veoma dobro smišljeni za moderno društvo i njihova primjena putem interneta, te uvođenje sistema „one day court“ čine da UAE bude jedna od vodećih zemalja koja u konačnici ima veoma brzo rješavanje sudskih postupaka. Vi možete mnoge dokumente ili postupke pokrenuti online, da ne bi gubili dragocjeno vrijeme u šalter salama, i time su  gužve smanjene za 50 posto. I najvažnije – zakon je ovdje isti za sve! Tu su sudije lokalni ili emiratski državljani, ali i pravnici iz raznih arapskih zemalja kao sto su Egipat, Tunis, Alžir, Sudan… Oni primjenjuju zakon i ako ima nekakvih odstupanja – to nije zbog zakona, već zbog njihovog načina primjene. Naime,  mogu se potkrasti razne greške, slučajne ili namjerne, ali uglavnom kod primjene nema razlike između emiratskih državljana i doseljenika. Vi u zatvorima možete vidjeti veoma veliki broj UAE-državljana koji su osumnjičeni za neka krivična djela ili su osuđeni za njih, čak i članovi porodica vladajućih šeika ukoliko se ogluše o zakonsku regulativu bivaju zatvarani i odslužuju kaznu zatvora. Mnogima to izgleda nezamislivo, ali je tačno.

INTERVIEW.BA: Vidjela sam na internetu vaš tekst o kreditima – možete li malo objasniti kazneni sistem za dug prema bankama?

LISICA: U posljednjih pet godina tendencija rasta broja dužnika prema bankama je ogromna samim tim što je opala tržišna potražnja skupe radne snage i veliki broj dobro plaćenih stručnjaka je ostao bez posla. Gotovo svaka druga porodica ili pojedinac u UAE nije mogao da odoli dobrim uslovima kreditiranja smatrajući UAE sigurnim tržištem rada i samim tim predviđajući sigurnu osnovu za podizanje kredita. Sfera interesovanja poslodavaca se promijenila i jeftina radna snaga je sve više tražena. Kada ostanu bez posla i nisu u mogućnosti da plaćaju mjesečne rate kredita, dužnici se nalaze u velikom problemu. Do sada je banka tolerisala da klijent ne plati pet rata; nakon toga slijedi otvaranje slučaja u policiji, kada banka položi garantni ček u iznosu kredita koji je klijent prilikom podizanja  bio obavezan da potpiše i položi u banci. U tih pet mjeseci kašnjenja dužnik se susreće sa velikim brojem poziva agenata koji rade za banku i koji ga opominju da plati ratu, najavljujući odnošenje garantnog čeka u policiju. Sada se u mnogim bankama taj period tolerancije spustio na tri mjeseca kašnjenja. Podnošenjem garantnog čeka u policiji započinje procedura utuživanja dužnika, kao krivično djelo izdavanja čeka bez pokrića. Policija će dužnika pokušati da kontaktira na telefon koji je priložen u podnesku banke kako bi ga nagovorila da izmiri obaveze. Vrlo često se dogodi da banka stavi pogrešan broj telefona i kontakt adresu kako policija dužnika ne bi mogla upozoriti na postojanje podneska jer u tom slučaju predmet odmah ide u nadležno tužilaštvo. Tada dužnik biva proglašen „traženim“, te postoji mogućnost da bude zaustavljen na aerodromu prilikom putovanja, pri rutinskoj kontroli saobraćajne policije ili ukoliko koristi neki od bedževa za prolaz, a izdati su od državnih institucija. Također, dužnik može biti uočen na nekim mjestima u institucijama gdje se koriste facedetection kamere. Često sudovi, ako je dužnik nedostupan, donose sudsku presudu u odsustvu, a to pretežno biva kazna zatvora – za dug od 20 000 AED (9300KM). Praksa je da se dosudi kazna zatvora od mjesec do mjesec i po dana s tim da se mjesec dana računa za 23 dana. Nekada se dužniku, kada se odazove sudu, dozvoljava odbrana sa slobode s tim da mu uzmu pasoš.  Novost u UAE krivičnom postupku, a u vezi sa finansijskim dugovanjima, jeste određivanje novčane kazne u zamjenu za zatvorsku kaznu. To je veoma dobra okolnost za ljude koji mnogo putuju i „ban“, odnosno zabrana putovanja mu remeti kontinuitet obavljana poslovnih obaveza.

INTERVIEW.BA: Koliko uopšte može da traje taj postupak? 

LISICA: Sudstvo u UAE je veoma efikasno i ekspeditivno u rješavanju krivičnih slučajeva. Nekada ova procedura traje samo dva do tri dana i nakon toga bez problema možete da nastavite normalno da živite i radite u UAE skinuvši zabrane koje vam bivaju postavljene kada postanete „traženi“. U Dubaiju, prema novim promjenama Zakona o krivičnom postupku, tražena osoba može svoj problem da riješi u roku od jednog sata ukoliko je to osoba koja nije povratnik u vršenju istih krivičnih djela i ukoliko iznos dugovanja ne prelazi 100.000AED (46.511KM). Banke ili finansijske kuće mogu ovu proceduru započeti samo ukoliko imaju vaš garantni ček koji ste potpisali prilikom uzimanja kredita. Važno je napomenuti da je u cilju svake osobe da što prije riješi ovakvo stanje, jer procedura može biti jako stresna u momentu dešavanja. Međutim, ako logično pogledamo proceduru, ona ide najviše u korist dužnika i države koja želi smanjiti broj zatvorenika i smanjiti troškove njihovog boravka u zatvoru. Također, prilikom uplate novčane kazne koju sudija dosudi, odbija se svaki dan proveden u pritvoru gdje se jedan dan zaračunava kao 100AED (46.51KM). Ovdje se smata da osobe koje su već zapale u probleme prvenstveno trebaju psihološku podršku pošto se ljudi zbog nepoznavanja zakona i zakonske procedure u UAE najvećim dijelom uspaniče i kuju planove kako da odu iz UAE, proklinju dan kada su se odlučili na uzimanje kredita ili tome slično. To se dešava posebno osobama koje su u ovim kriznim danima ostale bez posla i već više od godinu dana ne mogu naći posao kako bi počeli vraćati dugove. Njihova reakcija je opravdana, jer se nalaze u zemlji u kojoj rijetko ko ima svoga bližnjeg i samim tim potporu u teškim momentima. Postavljaju pitanje od koga naći novac da se dug vrati, pokušavaju da pozajme, ali danas je teško naći nekog ko će dati veću pozajmicu za vraćanje duga, jer nije siguran da će taj novac dobiti natrag. U ovoj situaciji ja molim dužnike da ne posežu za novim kreditima, posebno kod sumnjivih finansijskih kuća koje imaju veoma čudne uslove ugovora, kao na primjer ako u roku od tri mjeseca ne vratite pozajmljeni novac, nakon toga plaćate dupli iznos pozajmice. Ovakvim kreditiranjem dužnik se uvlači u još veće „dužničko ropstvo“, te time ne rješava svoj prvobitni problem. Savjet je da se suzdrže, presaberu, udahnu duboko i krenu u rješavanje svog slučaja, sami ili uz pomoć advokata. Provesti nekoliko dana u pritvoru nije lijepo iskustvo, ali nije ništa strašno spram muke koju sami mučite razmišljajući šta da radite. Za početak treba pokušati pregovarati sa bankom, ukoliko je dužnik voljan dobiti clearance od banke i izbjeći naprijed objašnjenu proceduru.

INTERVIEW.BA: Izgleda kao da su ljudi neoprezni ili naivni?

LISICA: Veliki je izazov živjeti u zemlji poput UAE. Doseljenici sa naših prostora dolaskom ovamo sanjaju san onih koji se za naš pojam rasipaju novcem i dopuštaju sebi ležernost i nešto što mi sebi ne bismo smjeli dozvoliti. Upravo to dovede naše ljude do toga da se malo više pruže finansijski od onog što njihova mjesečna primanja dozvoljavaju: skupi izlasci, skupa brendirana garderoba, tulumarenje po skupim jahtama, ulaznice za skupe koncerte, skupocjeni nakit, skupa auta, skupi objedi u restoranima… Mnogi se zanesu i zaborave da kod kuće imaju porodicu i da im se sve to može jednog dana obiti o glavu. Koriste kreditne kartice koje im slatkorječivi agenti bukvalno „uvale“ bez imalo muke obećavajući da neće imati nikakvih problema ako nekada i preskoče uplatiti minimalni mjesečni iznos. Dižu kredite za kojekakve nepromišljene investicije, pri tom misleći da nisu u svojoj zemlji i da lako mogu otići iz UAE u slučaju da ne mogu platiti rate. Naravno da ima ljudi koji su smisleno podigli kredit kako bi riješili stambena pitanja u svojoj zemlji, ali se to, igrom slučaja, obrne kada izgube posao. Upravo je to najveći problem koji se već od početka finansijske krize 2016. godine proteže u UAE, ne samo sa ljudima iz naših krajeva. Veliki je broj uposlenika koji su izgubili posao, čak i u do sada najsigurnijim državnim kompanijama gdje su otpušteni kao „cut cost“ ili rezanje troškova, Zakonodavstvo u UAE i banke usavršavaju načine naplate svoga potraživanja i od onih koji su uspjeli izbjeći ostanak u Emiratima, a dužni su. Znači, bijeg nije rješenje, kako to mnogi misle.

INTERVIEW.BA: Koliko naših ljudi ima u UAE, čime se bave, kako žive?

LISICA: U Ujedinjenim Arapskim Emiratima je iz godine u godinu sve više doseljenika iz Bosne i Hercegovine i Balkana uopšte. Međutim, struktura se drastično promijenila u posljednje tri godine. Prije su većinom u UAE boravili i radili naši visokoobrazovani stručnjaci iz različitih profesija sa porodicama i bili su veoma dobro poštovani i plaćani.  Najviše ih je bilo iz Energoinvesta gdje sam i ja radila prije dolaska u UAE. Sada se mnogo šta promijenilo, te pretežno dolaze na rad osobe bez porodica na veoma nisko plaćene pozicije, u nadi da će im to biti odskočna daska za nekakve bolje mogućnosti i veću zaradu. Neki uspiju da se probiju na tržištu, nekima to ne pođe za rukom. Iskreno – žao mi je što moram da iznesem ovakvu konstataciju, ali mladi prihvataju ponude sa kojima je u UAE veoma teško preživjeti. Vrlo često mi padnu na pamet i pitam se kakvu magiju koriste da bi istrpjeli do kraja mjeseca.  S druge strane, imamo još uvijek stručnjaka, pretežno doktora, koji su visoko cijenjeni i doprinose svojim radom i istraživanjima razvoju medicine u UAE. Među njima mogu s pravom navesti dr. Suada Trebinjca, dobitnika većeg broja priznanja dodijeljenih od vladajućih državnika. Naša dijaspora u UAE sve više raste i ponosni smo što možemo naći naše ljude na različitim pozicijama i tu su uvijek da pridju u susret ukoliko nekom nešto zatreba. U UAE je prelijepo živjeti jer je sigurnosni sistem države mnogo bolji i sređeniji nego u ex-Yu zemljama. Inovacije i uređenost su na svakom nivou društva. Zato treba uživati u ovoj državi koliko god se može, ali u granicama svojih mogućnosti.

Prethodna vijest

POVRATAK OTPISANE Dženana Alađuz: Instinkti su proradili

Naredna vijest

Ulični umjetnik Faruk Čeliković: Poruke mržnje na zidovima poput reklama mijenjaju svijest