Edin Gadžo je mladi političar i član Youth Vision Group koji ima san da živi u savremenoj državi svih građana, a prvi korak ka ostvarivanju tog sna je, kako je kazao Gadžo, upravo članstvo u ovoj grupi mladih ljudi koji žele bolju Bosnu i Hercegovinu. U okviru projekta „Budi inspiracija“ Gadžo sa svojim kolegama tokom 2019. godine organizira niz okruglih stolova u više bh. gradova, prilikom kojih prezentiraju i s mladim ljudima diskutuju o idejama i komentarima za izradu dokumenta „Vizija mladih za budućnost BiH“. Ovaj mladi političar za Interview.ba govorio je o sve većem odlasku mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, prioritetima mladih, važnosti suočavanja s prošloću i pomirenju u regionu, kao i o tome šta on kao političar radi na pružanju perspektivnosti mladim u BiH.
STVARI TREBA ZVATI PRAVIM IMENOM: “Naši roditelji su prošli rat i oni su previše lični u tome, previše su subjektivni i možda nekad u neznanju, a nekad i namjerno, ovisno o roditeljima, prenesu nama mladima tenzije. Ipak, ja sam uvijek težio ka tome da vidim svoju sliku, da saznam i o dešavanjima u Srebrenici, ali i o zločinu na Kazanima. To nije izjednačavanje žrtve i agresora, to je izjednačavanje onoga da je zločin jednostavno zločin ko god ga je počinio i na kojoj god strani bio, a svako ko ih je počinio treba da odgovara.
INTERVIEW.BA: U medijima često čujemo informaciju o sve većem odlasku mladih iz Bosne i Hercegovine zbog bezperspektivnosti. Da li mladi u ovoj državi imaju neku viziju ili je, s druge strane, vide tek nekoliko koraka od bosanskohercegovačke granice?
GADŽO: Upravo ovakva dešavanja gdje se mladi ljudi, koji se nikad nisu svađali, okupljaju i gdje predstavljaju svoje ideje govori o tome da oni imaju viziju o boljoj Bosni i Hercegovini, da vide budućnost ovdje, te da stvari gledaju na drugi, a ne na način kojim možda gledaju njihovi roditelji, odnosno starije generacije. Međutim, svjedoci smo da ima onih ljudi koji često napuštaju našu domovinu zbog toga što dođu pred zid i ne mogu dalje. S druge strane, u ljude koji budućnost vide upravo ovdje i koji imaju neku viziju kako Bosna i Hercegovina treba da izgleda definitivno spada i grupa mladih vizionara, kako ja volim reći sanjara.
INTERVIEW.BA: U decembru prošle godine ste s ostalim članovima Youth Vision Group počeli raditi na kreiranju dokumenta “Vizija mladih za budućnost BiH”. Koji su prema Vašem mišljenju prioriteti mladih i koje su to adekvatne mjere i strategije njihovog rješavanja?
GADŽO: U decembru smo se dogovorili da izradu dokumenta podijelimo na četiri dijela, odnosno podgrupe. Prvi dio se bavi ekonomskim prosperitetom koji je veoma bitan za svaku državu, a koji je kod nas, kao i većina stvari, u veoma nezavidnom položaju. Drugi dio je opšta sigurnost u državi, treći je socijalna politika i četvrti dio je obrazovni sistem. Za svaku od ovih grupa nudimo rješenja, a određena već imamo. S obzirom na to da ja pripadam grupi mladih ljudi koji se bave sigurnošću u državi, ja o tome mogu govoriti. Ovu podgrupu smo dalje podijelili na tri dijela, a to su sigurnost u saobraćaju, opšta i ekološka sigurnost, te smo se time konkretno bavili. Što se tiče ekološke sigurnosti naš glavni cilj je izlobirati zakon o zabraniloženja na ugalj u gradovima u cjelosti jer je po svim statistikama i analizama koje su radile strane agencije u BiH, ugalj najveći zagađivač. Potencijalno rješenje bi bilo grijanje alternativnim, odnosno ekološki čistim gorivom. S tim zakonom bi se išlo i u istovremeno razvijanje mreže centralnog grijanja kako bi svi veći gradovi koji imaju problem sa zagađenjem zraka imali pristup plinu. Ovim zakonom bi se tretirala i subvencija socijalnim kategorijama. S obzirom na to da ne možemo svima zabraniti da lože ugalj, za one koji hoće da nastave takvo grijanje postojale bi alternative, odnosno plaćanje određenog iznosatakse.Uz prikupljene takse i pomoć države vršilo bi se sufinansiranje. U Kantonu Sarajevo je tako neštonedavno već počelo. Aktuelni ministar i Vlada u Kantonu Sarajevo počela je sa subvencijom, s tim da su oni, po mom mišljenju, počeli obrnut proces jer su dali novac za grijanje, a većina tih ljudi će novac opet potrošiti za ugalj, tako da se ništa ne može postići. Što se tiče saobraćaja, želimo da idemo ka tome da imamo Centar za upravljanje prometom koji će poboljšati sigurnost u Sarajevu i protok samog saobraćaja, a samim tim smanjiti zagađenje koja proizvode vozila. Što se tiče opšte sigurnosti, svjedoci smo da je u Beogradu nedavno je jedna kompanija u saradnji s Ministarstvom prometa i komunikacije Republike Srbije pokrila od 70 do 80 posto grada videonadzorom i time smanjila stopu kriminaliteta. Nešto slično i mi predlažemo, pa tako za početak da se kritična mjesta u Sarajevu pokriju videonadzorom, kako bi se smanjila stopa kriminaliteta i kako bi se olakšao rad pravosudnim institucijama, sigurnosnim agencijama i slično.
INTERVIEW.BA: Vaša grupa tokom 2019. godine organizira niz okruglih stolova u više bh.gradova kao priliku za diskusiju s mladim ljudima iz BiH o idejama za nastavak izrade dokumenta “Vizija mladih za budućnost BiH”. Kakva je reakcija mladih na Vaš poziv?
GADŽO: Održaćemo ukupno deset okruglih stolova s namjerom da osjetimo neki feedback od studenata, ali i od starijih ljudi, u biti od bilo koga ko dođe na naš okrugli sto jer je to javan događaj. Oni nam mogu dati svoju sugestiju i prijedlog koji ćemo razraditi i uvrstiti je u naš krajnji dokument. Važno je napomenuti da je ovaj dokument još uvijek u nekoj draft verziji. Imamo određene mjere, idemo ka procesu razrađivanja i za to nam služe ovi okrugli stolovi. Ipak, u Bosni i Hercegovini kad jedan problem zakopate i pokušate ga riješiti povučete neki 102. problem o kojem niste ni razmišljali. Kad krenemo u proces realizacije, odnosno traženja lokacije za Centar za upravljanje prometa u Kantonu Sarajevo, vidjet ćete da smo mi jedini koji ga nemamo. Međutim, kad smo počeli istraživati zašto nemamo ovakav centar, došli smo do spoznaje da se već desetaki godina prebacuje nadležnost s grada na Kanton, s Kantona na općine itd. Ipak, mislim da ćemo mi do kraja ovih okruglih stolova imati adekvatno definisano kako, šta, gdje i ko treba da pronađe lokaciju i finansira izgradnju Centra za upravljanje prometa u Kantonu Sarajevo.
INTERVIEW.BA: Kad govorimo o projektu “Budi inspiracija” često čujemo termine „pomirenje“ i „suočavanje mladih s prošlošću“. Koliko je važno da mladi prođu ova dva procesa kako bi nastavili suživot u BiH, ali i ostali u njoj?
GADŽO: Krucijalno je da mladi razgovaraju o ovoj temi, da pokušaju razumjeti obje strane, iako većina tih mladih ljudi nisu ni zapamtili ratna dešavanja i sve što oni znaju o ratu jeste ono što suim rekli njihovi roditelji, što su saznali u neformalnom obrazovanju, pa nešto i u formalnom. Međutim, smatram da je veoma bitno da mi mladi ljudi koji se u suštini nikad nismo svađali i ratovali, da pričamo irazgovaramo, jer ako mi ne budemo razgovarali onda ćemo onima koji se nikad nisu pomirili jer to nisu htjeli, služiti kao neko topovsko meso, kao municija za njihove ratove kako bi ostvarili neke svoje lične ciljeve. Naši roditelji su prošli rat i oni su previše lični u tome, previše su subjektivni i možda nekad u neznanju, a nekad i namjerno, ovisno o roditeljima, prenesu nama mladima tenzije. Ipak, ja sam uvijek težio ka tome da vidim svoju sliku, da saznam i o dešavanjima u Srebrenici, ali i o zločinu na Kazanima. To nije izjednačavanje žrtve i agresora, to je izjednačavanje onoga da je zločin jednostavno zločin, ko god ga je počinio i na kojoj god strani bio, a svako ko ih je počinio treba da odgovara.
INTERVIEW.BA: Mladi ste političar, šta vi radite da pružite perspektivnost mladim u ovoj državi, s obzirom na to da oni više ne odlaze samo zbog nezaposlenosti već i zbog općenito loše atmosfere, a šta rade Vaše kolege? Kako bi trebali postupiti, a kako postupaju?
GADŽO: Mladim ljudima je općenito teško u politici. Ja dolazim u ime Demokratske fronte, ali u bilo kojoj političkoj partiji je jako teško izboriti se za određeni položaj i izlobirati nešto. Da bi se vaš glas čuo, morate biti kvalitetni, veoma produktivni i morate vjerovati u to što radite. Lideri političkih partija, istina je, kroje krovnu politiku iz političkih ili nekih drugih razloga, ali nikada, bar po mom mišljenju, ne mora značiti da je politika koju vodi moj lider, stopostotno moja politika i da se moram sto posto slagati s nekim njegovim stavovimai obrnuto. Što se tiče Demokratske fronte, imamo otvoren odnos da svakoiznese svoj stav i da se nađe neko konstruktivno rješenje koje je u tom trenutku najbolje i za političku partiju i za društvo, ali i za neki problem o kome raspravljamo. Što se tiče odlaska mladih, političari ne razmišljaju mnogo o tom problemu, a kamoli da nešto rade. Oni samo koriste te riječi da mladi odlaze, ali konkretnog rješenja nema. Zato sam ja tu, da ponudim neko rješenje i viziju, i da mogu reći da sam pokušao. Možda neću uspjeti, ali sam bar pokušao i bit ću mirne savjesti da sam dao svoj doprinos svemu tome, amislim da se stariji i iskusni političari bave nekim svojim ličnim interesima.
Ovaj tekst je urađen u okviru projekta “Bosna i Hercegovina: Animiranje mladih za pomirenje – Budi inspiracija”koji se sprovodi uz podršku USAID BiH a implementira ga Nacionalni demokratski institute BiH (NDI BiH) uz podršku YIHR BiH i Fondacije INFOHOUSE. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost redakcije.
