U Sarajevu je danas, kao i prethodnih dana zabilježen nešto zagađeniji zrak. Prema posljednjim rezultatima Air Quality Indexa trenutna zagađenost zraka u Sarajevu iznosi 168 mg/m3, dok je zagađenost zraka u Amsterdamu 3 mg/m3. Nadležne institucije već godinama nemaju dugoročno rješenje za ovaj problem, a zrak je svake godine sve zagađeniji. Za Interview.ba Martin Tais, specijalista za kvalitet zraka i klimatske promjene, rekao je kako su građani donekle krivi, jer koriste čvrsta goriva, koja su jedan od glavnih zagađivača zraka. Osim toga, govorio je o tome kako riješiti problem zagađenog zraka u Sarajevu s obzirom na geografski položaj ovog grada, šta treba raditi vlast, a šta građani, te kako veliko zagađenje utječe na zdravlje građana.
IZBACITI UGALJ IZ UPOTREBE: „Izbacivanje uglja se mora postepeno raditi, jer ne možemo tek tako ljudima zabraniti ovu vrstu ogrijeva. To se ne bi trebalo raditi visokim cijenama, nego jednostavno stimulacijom.”
INTERVIEW.BA: Gledajući geografski položaj Sarajava, kako je moguće riješiti problem zagađenog zraka?
TAIS: Sarajevo je jedna planinska kotlina i kao takav ima svoja prirodna ograničenja. Metaforički rečeno to je jedan lonac s poklopcem u kojem smo mi zagađivači. Zrak zagađuju automobili i kućna ložišta koja su sve veći problem zbog loženja čvrstog goriva, odnosno uglja. Rješenje je svakako smanjiti emisiju zagađujućih čestica, ali to se ne može riješiti za dan-dva, ili godinu-dvije. Potrebno je na godišnjem nivou donositi plan šta raditi i kako izbaciti ugalj, odnosno loženje čvrstog goriva. Potrebno je poboljšati i saobraćajnu strukturu, prelaziti na obnovljive izvore energije, raditi utopljavanje zgrada, i tako postepeno riješiti ovaj problem.
INTERVIEW.BA: Ako je izbacivanje uglja iz upotrebe i poboljšanje saobraćajane strukture rješenje problema zagađenog zraka, šta konkretno treba uraditi vlast, a šta građani?
TAIS: Vodio sam kantonalni plan zaštite okoliša prije godinu dana u Sarajevu i tamo smo napisali da ugalj definitivno mora biti izbačen iz upotrebe. Međutim, izacivanje uglja se mora postepeno raditi, jer ne možemo tek tako ljudima zabraniti ovu vrstu ogrijeva. To se ne bi trebalo raditi visokim cijenama, nego stimulacijama jednostavno. Oni koji imaju individualna ložišta moraju voditi računa da ne lože gume i plastiku. Građani se preporučuje da ne izlaze vani kada je ekstremno zagađenje, jer je sigurnije da ostanu kući. Bitno je obezbijediti bolju cirkulaciju vozila. Imamo mnogo automobila u Sarajevu, 150 000, u prosjeku starih 18 godina, i oni mnogo zagađuju okolinu. Više sam za stimulaciju u vidu nekih pogodnosti građanima, kako bi prešli sa uglja na plin, jer je to najbolje rješenje.
“Kvalitet zraka u BiH” je besplatna mobilna aplikacija koja će vam dati najnovije informacije o kvalitetu zraka u sljedećim gradovima BiH: Tuzli Lukavcu, Zenici, Sarajevu, Prijedoru, Jajcu, Brodu, Goraždu, Ugljeviku, Sapnu i Živinicama (u pripremi). Aplikacija vam može pomoći da zaštitite vaše zdravlje. Svakog sata dobit ćete novu informaciju o trenutnom kvalitetu zraka u mjestu u kojem se nalazite, kao i odgovarajuće instrukcije kako da se ponašate kako bi što je više moguće smanjili štetni utjecaj zagađenog zraka na vaše zdravlje.Da bi instalirali aplikaciju, pratite ovaj link
Kvalitet zraka u BiH (Android); Kvalitet zraka u BiH (iPhone/iPad)
INTERVIEW.BA: U BiH ljudi umiru od posljedica visokog zagađenja, kako to komentarišete?
TAIS: Sinoć je u Zenici sumpordioksid iznosio 600-700 mikrograma po metro kubnom, a prašina je bila nešto manja. Sve to predstavlja veliki problem za građane. U prašini ostaju teški metali, a disanjem u organizam unosimo strana tijela koja su štetna, tako da sigurno postoje i slučajevi sa smrtnim ishodom.
INTERVIEW.BA: Da li su rezultati mjerenja kvalitete zraka u potpunosti tačni?
TAIS: Rezultati mjerenja zraka su apsolutno tačni, kontrolišu se po 17025 standardu, dakle u skladu sa evropskim standardima.
INTERVIEW.BA: Šta očekujete od nove Vlade KS kada je u pitanju rješavanje ovog problema?
TAIS: Ako želimo da živimo u ovom gradu mi moramo voditi računa o budućnosti. Ako nam je danas ovako sutra će nam biti još gore. Trebaju se napraviti dugoročni planovi i tek tad možemo reći da smo nešto napravili. Sedamdesetih godina smo imali i veće zagađenje, međutim, tadašnji direktor Energoinvesta je uzeo kredit od 300 miliona dolara i riješili smo problem uvođenjem plina. Vlada KS treba godišnje izdvojiti milione KM kako bi se riješio ovaj problem. Rad Vlade KS o ovom pitanju treba provjeravati iz godine u godinu, te pratiti njihova ostvarenja.
