Zagađenje je tu. I može se riješiti. Prije svega tako što ćemo prestati koristiti fosilna goriva i spaljivati stvari da bismo dobili energiju. Postoje metode i načini koje su dokazano primjenjivi u europskim gradovima, za sve zagađivače. Ali ta rješenja podrazumijevaju i restriktivne mjere i kazne, kaže Denis Žiško
Piše: Nina PAŠIĆ
Od jutros sigurno lakše dišete. Imate i luksuz, naročito ako ste u Sarajevu i okolini da otvorite prozore. I s nelagodom iz stanova istjerujete smog. Jer do jučer je zrak u Sarajevu bio čak 60 pusta zagađeniji od normalnih vrijednosti.
Tako je to u većini bh. gradova, naročito onih koji spavaju u kotlinama, sa svakim krajem jeseni i početkom zime. Nađemo se na vrhu neslavne ljestvice rekordnih vrijednosti zagađenja.
U maske i šalove
Pa kašljemo, jedva dišemo, ne smijemo računati na putovanje avionom, pažljivo vozimo jer je vidljivost svedena na minimum. I vlasti se sjete da proglase neke mjere, koje uglavnom ne daju nikakve rezultate.
Građani su već navikli da je najbolje u se i u svoje kljuse. Odnosno u maske i šalove. Od kuće do posla. I natrag. I to ako se baš mora.
Tri su glavna zagađivača zraka, tvrdi struka. Transport, industrija, sagorijevanje fosilnih goriva.
Iz Aarhus Centra u BiH Denis Žiško za Interview međutim kaže da to nisu nerješivi problemi.
Sve se može kad se hoće. Odnosno ako postoji politička volja, njegova je prepričana poruka.
– Zagađenje je tu. I može se riješiti. Prije svega tako što ćemo prestati koristiti fosilna goriva i spaljivati stvari da bismo dobili energiju. Postoje metode i načini koje su dokazano primjenjivi u europskim gradovima, za sve zagađivače. Ali ta rješenja podrazumjevaju i restriktivne mjere i kazne. A od toga bježe naši političari, jer oni vole populizam, ali ne vole kažnjavati svoje glasače. Zato izbjegavaju provoditi rješenja koja podrazumjevaju kazne. A bez tih mjera ne postoji način da se riješi ovaj problem – naglašava Žiško.
Nema sankcija, nema ni reda
Ponavlja po ko zna koji put, ali vlasti izgled slabo čuju, da i ilegalna /bespravna gradnja doprinosi zagađenju zraka u velikoj mjeri.
Čini se da se koristi svaki slobodan prostor u bh. gradovima, kako bi se izgradio novi objekat.
– Mi smo uveli zakone o legalizaciji bespravnih objekata. A na taj način smo dali dozvolu svima da grade šta god žele, jer će dobiti legalizaciju za sitne pare. Onog momenta kad se ugledamo na naše prve susjede, na Hrvatsku, kad se počnu rušiti ti bespravni objekti, onda će se uvesti red. Bespravna gradnja ima katastrofalan utjecaj na zagađenje zraka – navodi Žiško.
Opet smo kod sankcija. Gdje nema sankcija, nema ni reda. A gdje nema sankcija cvijeta bespravna gradnja, loži se od uglja do gumenih čizama, mjere se prave sukladno godišnjem dobu, kratkoročne, uz obavezna obećanja vlasti da će se jednom sigurno pozabaviti i ovim problemom.
– A sve smo sami sebi napravili. A naše vlasti to odobrile. Postavlja se onda pitanje, šta mi u stvari hoćemo?! Mi, kao građani moramo krenuti od sebe, a država treba da primjenjuje zakone i restriktivne mjere kao što se to radi u europskim zemljama – navodi on.
Za šta je utrošeno 70 miliona eura?
Žiško dalje pojašnjava, kako svaki zagađivač utiče na zrak zasebno, no problemi se moraju rješavati isključivo zajedno. Kontinuirano i konstantno.
Pa podsjeća kako smo od Europske unije dobili 70 miliona eura za ublažavanje posljedica energetske krize, koju mi u principu nismo ni imali.
– Ta sredstva su se trebala iskoristiti da se stvarnim socijalnim slučajevima pomogne, da se finansiraju i sufinansiraju mjere energetske efikasnosti, da bi oni smanjili potrošnju energije i na taj način dugoročno riješili problem – dodaje.
Navodi i kako Federacija BiH ima Fond za zaštitu okoliša. No, prema njegovim riječima taj Fond se koristi isključivo kao kasa državne pomoći za zagađivače.
Političari ne razumiju šta su potpisali
Uporedo s tim, podsjeća i da je BiH preuzela obavezu dekarbonizacije društva do 2050. godine, no da niti političari niti građani ne razumiju šta su potpisali. Pa ih podučava.
– To znači da ćemo morati prestati koristiti fosilna goriva u svim sektorima, uključujući i transport, sektor energetike, smanjiti emisije iz poljoprivrede. Kompletno ćemo morati promijeniti sistem funkcionisanja društva. Sve to treba da uradimo za 27 godina, a ne postoji politička volja, jer sve te mjere podrazumjevaju zabrane – kaže.
Inače, još prije 10 godina, prema procjenama svjetskih stručnjaka za zagađenje zraka i utjecaja na zdravlje, došlo se do računice da su samo zdravstveni troškovi zbog zagađenja zraka koje dolazi iz recimo Termoelektrane Tuzla 99,9 miliona eura godišnje.
Zdravljem platili izvoz struje
Troškovi uključuju liječenje, izgubljene radne dane zbog bolovanja, te sve ostale troškove vezane za zagađenje zraka koje dolazi iz TE, te utjecaj na zdravlje građana.
– Mi smo zadnjih 10 godina našim zdravljem subvencionirali milijardu eura kako bi termoelektrana mogla da izvozi električnu energiju. Mi smo jedini neto izvoznik na ovom području, a prošle godine smo izvezli 30 posto električne energije koje smo proizveli. Građani BiH su svojim zdravljem subvencionirali izvoz električne energije da bi Elektroprivreda imala profit – navodi Žiško.
A kad je već došlo na red da govorimo o posljedicama aerozagađenja na zdravlje riječ je o gotovo tragičnim podacima.
Prema nezvaničnim izvještajima zbog zagađenja zraka u BiH prerano umre oko oko 3.300 stanovnika.Uz to im se uskra uskraćuje jedno od ljudskih prava – pravo na čist zrak.
Izvještaj Svjetske banke s kraja 2020. naglašava kako je neophodno smanjiti proizvodnju električne energije iz uglja. U istom se izvještaju dodaje da je (osim smrtnosti građana i oboljenja) direktna šteta za našu zemlju, koja je rezultat zagađenja zraka između 1 i 1,8 milijardi dolara.
No, očito je vlasti ne čitaju izvještaje, te ne obraćaju pažnju na upozorenja o rekordnim zagađenjima u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Ilijašu, Visokom…
Siva zona
No, ruku na srce, upravo je ovaj teren siva zona. Nema relevantnih istraživanja o uticaju kvaliteta zraka na populaciju.
Jedan takav iz oktobra 2020. koji je rađen za stanovnike Tuzle, Lukavca i Živinica (mislioprirodi.ba) pokazala je da je revizija aktivnosti nadležnih institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine na smanjenju zagađenosti zraka utvrdila brojne nedostatke u postojećem sistemu upravljanja kvalitetom zraka.
– Identifikovala je da su nedostaci postojećeg regulatornog okvira, neadekvatno praćenje kvaliteta zraka, nezadovoljavajuće planiranje i realizacija mjera zaštite zraka, kao i neodgovarajući nadzor nad zagađivačima zraka, krivi za neefikasnost nadležnih institucija na poboljšanju kvaliteta zraka. Dosadašnja praksa rada inspekcija svih nivoa pokazala je da su kazne koje se izriču velikim zagađivačima simbolične i da nikako ne odgovaraju stepenu štete nanesene okolini. Veliki zagađivači su privilegirani kod institucija vlasti jer je prisutan debalans između ekologije i ekonomije; državne institucije po pravilu daju prednost ekonomiji nad zaštitom okoliša – navedeno je.
No, bez obzira što nema zvaničnih podataka o ugrožavanju zdravlja postoje naučne studije koje povećano zagađenje nedvosmisleno povezuju s povećanim brojem oboljenja disajnih organa, srca i krvnih sudova, probavnih i reproduktivnih organa, dijabetesom, leukemijom i drugim malignim oboljenjima.
Sanjati o EU
Liječnici za kriznih dana upozoravaju da su najugroženije trudnice, stari, djeca, osobe s respiratornim, srčanim problemima. No, u konačnici, ugroženi su svi.
Prema izvještaju nevladine organizacije CEE Bankwatch Network i Centra za istraživanje energije i čisti zrak pretpostavlja se da su štetni gasovi iz termoelektrana na Zapadnom Balkanu u posljednje tri godine usmrtili 19.000 ljudi širom Evrope.
Iona Ciuta iz CEE Bankwatch Networka je poručila da vlasti zemalja Zapadnog Balkana ne mogu, kako je izjavila, sanjati o članstvu u EU, a ignorisati pravila o zagađenju zraka. Smatra da Evropska komisija i vlade EU država moraju sankcionisati one koji uzrokuju zagađenje.
Pa ćemo opet o vlastima. Za kritičnih dana oni se uhvate „epizoda“. Pa proglašavaju „Uzbune“, „Upozorenja“… Evo što su sarajevske kantonalne vlasti savjetovale u posljednjih nekoliko dana. Na primjer, da treba izbjegavati boravak vani, a u slučaju potrebe, adekvatno se zaštititi.
Sarajevske vlasti zabranile su i saobraćanje za automobile i teretna vozila čiji motori imaju normu EURO3 i manju, naredile zaustavljane svih tehnoloških procesa koji rezultiraju emisijama prašine u zrak, tražile su i osiguranje besplatnog javnog prevoza ili subvencioniranja voznih karti tokom trajanja epizode…
Ni do kraja (ovog) mandata
Kantonalni premijer Nihad Uk ističe kako se posljednjih godina radi više procesa u cilju smanjenja štetnih emisija.
No, bez obzira na to, Uk je poručio da zrak u Sarajevu neće biti čist ni do kraja mandata ove Vlade, dakle ni za dvije godine.
Sad kad to znamo (a nije da nismo znali) valja pitati gdje je rješenje?
Eksperti preporučuju, najprije ograničiti zagađujuće čestice. A to je moguće jedino i samo usmjeravanjem na tzv. zelenu energiju, odnosno obnovljive izvorima energije.
I tu se vraćamo na početak, na dan, dva s nešto više čistog zraka. Pa onda opet iz početka. Dok ne izguramo zimu. Pa onda u isto vrijeme, pred kraj godine pišemo isto, brojimo oboljele, citiramo vlasti, koje troše novce za uzbune, upozorenja…
