Iako se gotovo do jučer glasno govorilo o brojnim nepravilnostima u izbornom procesu, danas je iz Centralne izborne komije BiH saopćeno da problema nema i da će građani Bosne i Hercegovine ove godine glasati na pravim demokratnim izborima. Odstupanja u brojkama izdatih ličnih karata i broja registrovanih glasača nisu problem. Nepravilnosti na koje je do sada ukazano u procesu glasanja dijaspore nisu alarmantne. Nisu sporni ni glasovi umrlih, a svjedočenja o negativnim iskustvima bivših članova biračkih odbora su zanemariva. Centralna izborna komisija sprema nove mjere, a biračka mjesta bit će adekvatno osigurana. Za Interview.ba o svemu ovome govori Suad Arnautović, član CIK BiH. Tvrdi da ćemo ove godine imati prave demokratske izbore.
JOŠ JEDAN PREDIZBORNI SPIN ILI MIR,MIR, MIR NIKO NIJE KRIV? “Ne znam zašto bi se istražni organi uključili. Podaci Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu o broju važećih ličnih karata jesu tačni, ali to nije ekvivalent za broj registriranih birača u centralnom biračkom spisku.”
INTERVIEW.BA: Iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu (IDDEEA) potvrđeno je da broj važećih ličnih karata koje su izdate u Bosni i Hercegovini osobama starijim od 18 godina ne odgovara broju birača koji bi trebali glasati na izborima 2018. godine. Šta to u konačnici znači za cjelokupan proces održavanja Općih izbora 7.oktobra 2018. godine?
ARNAUTOVIĆ: To uopšte nije problem koji bi trebao da ugrozi integritet, niti biračkog spiska, niti izbornog procesa. Radi se o svjesnoj ili nesvjesnoj manipulaciji koja je plasirana u javnost. Dakle, broj važećih ličnih karata nije ekvivalent za broj registriranih birača u centralnom biračkom spisku.
INTERVIEW.BA: U situaciju sa odstupanjem podataka u omjeru važećih dokumenata i biračkog spiska mogli bi se uključiti i istražni organi. Znači li to da bi, ukoliko budu utvrđene nepravilnosti (obzirom da je iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu navedeno da je riječ o zaista velikim odstupanjima) 7. oktobar kao dan održavanja izbora mogao biti upitan?
ARNAUTOVIĆ: To su apsolutno spinovi koji se puštaju u javnost. Centralni birački spisak je apsolutno tačan. Odgovara svim ulaznim parametrima na kojima se formira u skladu sa Izbornim zakonom BiH.
Situacije šta bi bilo kad bi bilo ne želim komentarisati. Ne znam zašto bi se istražni organi uključili. Podaci Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu o broju važećih ličnih karata jesu tačni, ali to nije ekvivalent za broj registriranih birača u centralnom biračkom spisku.
INTERVIEW.BA: Bivši članovi biračkih odbora za pojedine medije svjedočili su o prevarama na biračkim mjestima. Šta CIK radi da izbjegne nepravilnosti?
ARNAUTOVIĆ: Mi smo u skladu za zakonom poduzeli niz mjera. Neke su javno objavljene, a postoji jedan broj instrukcija koje se neće javno objavljivati. Objavljene mjere upućene su općinskim izbornim komisijama, s ciljem zaštite integriteta izbornog procesa. Postoje neke instrukcije koje se do dana izbora neće objavljivati. S tim mjerama upoznati su organi za provođenje reda.
INTERVIEW.BA: Bivši članovi biračkih odbora tvrde da, iako su spiskovi pročišćeni, veliki broj mrtvih glasa. Kakva su saznanja CIK-a o tome?
ARNAUTOVIĆ: Krivično djelo izborna prevara je propisano Krivičnim zakonom BiH, entitetskim krivičnim zakonima i zakonom Distrikta Brčko. Svaka osoba u BiH i izvan zemlje koja ima saznanja da je počinjeno neko krivično djelo je dužna da to krivično djelo prijavi.
INTERVIEW.BA: Je li ikada iko odgovarao za kršenje izbornog procesa?
ARNAUTOVIĆ: Ma ne bih to sada komentarisao!
INTERVIEW.BA: Ako već posjedujemo mehanizme zaštite i ako je obaveza prijaviti nepravilnosti, je li zabilježen slučaj da je neko na osnovu prijave odgovornog građanina sankcionisan zbog kršenja procesa, ili eventualno incidenta na mjestu birališta?
ARNAUTOVIĆ: Apsolutno da jeste. Imamo te podatke. To je objavljivano u nekoliko izbornih ciklusa, od 2010., 2012., 2014.,2016., dešavaju se te stvari. To je procesuirano i Centralna izborna komisija je donosila adekvatne odluke i propisivala kazne.
INTERVIEW.BA: Problem glasanja dijaspore čini se nikada aktuelniji? Prema pojedinim komentarima, nepravilnosti koje se očekuju u području glasanja dijaspore mogle bi biti najveće do sada i izazvati velike pometnje u konačnim izbornim rezultatima. Je li stanje alarmantno u onolikoj mjeri u kolikoj se to predstavlja javnosti?
ARNAUTOVIĆ: Ja mislim da nije. Svjedočimo primjerima zloupotrebe registracije birača za glasanje putem pošte i svaki takav slučaj je tretiran i dokumentovan. U skladu sa zakonom CIK to obrađuje i dostavlja tužilaštvu. Mi i ovim putem pozivamo sve registrirane birače da provjere svoju biračku opciju putem naše web stranice, ali i one koji glasaju putem pošte da provjere da eventualno neko nije zloupotrijebio tu prijavu.
Zloupotrebe u procesu glasanja dijaspore ne mogu ugroziti konačne rezultate izbora.
CIK ima mehanizme da ne dozvoli konvalidiranje eventualnog propusta koji je učinjen od pojedinca ili nezakonite radnje na bilo kom nivou. Mi imamo mehanizme da svaku kovertu koja dođe putem pošte provjerimo, uparimo i kompariramo sa našim drugim evidencijama. To će biti zadatak glavnog centra za brojanje koji će izvršiti provjere svake pojedinačne pristigle koverte.
INTERVIEW.BA: Prethodne Lokalne izbore obilježili su fizički sukobi na pojedinim biračkim mjestima. Nastavlja li se show ili će biti pomaka u vidu osiguranja izbornih mjesta?
ARNAUTOVIĆ: Agencije za provođenje zakona BiH su nadležne za sigurnost biračkih mjesta, odnosno onoga što nazivamo biračko mjesto, a to je krug od 50 metara od samog glasačkog mjesta, od kutija. Sve agencije su formirale odbore za sigurnost i one intenzivno i profesionalno rade svoj posao. Tako da i neke najave veterana ili nekih grupa za pravdu itd., te nadležne agencije su uzele u obzir i mislim da imaju adekvatne planove za sigurno odvijanje izbornog procesa na dan izbora.
INTERVIEW.BA: Možemo li očekivati održavanje demokratskih izbora, ali u punom smislu riječi demokratskih?
ARNAUTOVIĆ: U okviru postojećeg ustavnog i pravnog okvira i zakonodavstva Centralna izborna komisija garantira da će ovo biti, u tom smislu, fer i pošteni izbori. Ono što je izvan domena CIK-a, a to su različiti zahtjevi o različitim promjenama u domenu zakonske i ustavne okvira, do same tehničke realizacije procesa. Ako neko kaže da izbori neće biti pošteni jer nije uvedeno elektronsko glasanje, to je izvan okvira CIK-a i tu stvar posmatrati na taj način nije korektno.U okviru važećeg zakonskog i ustavnog okvira, organi za provođenje izbora će poduzeti sve da izbori budu pošteni.
Ja sam i ranije u javnosti isticao da je naš izborni zakon diskriminatoran, da je naš ustav diskriminatoran i naravno kada to kompariramo sa međunarodnim standardima u oblasti izbornog procesa, imamo ogromne manjkavosti. Ono što je zakonom propisano, bit će i realizirano.
