Vehid Šehić: Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata PFBiH neće proći

Gorući problem u Bosni i Hercegovini još uvijek čeka rješenje. Dok jedni tvrde kako su problemi koji su nastali oko Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH isključivo političke igre i predizborna kampanja uoči Općih izbora 2018. godine, drugi ipak strahuju da bi moglo doći do potpune blokade prilikom formiranja vlasti. Delegati Doma naroda Parlamenta Federacije BiH trebali bi danas da razmatraju Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH, koji su predložili SDA, SBB, SDP, DF i NS. Za Interview.ba bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić rekao je kako ovaj prijedlog na sjednici Parlamenta FBiH koja će biti održana danas neće proći.

ŠTA AKO KLUB HRVATA POKRENE PITANJE NACIONALNOG INTERESA? „Po proceduri kada se pokrene pitanje vitalnog nacionalnog interesa odlučuje Ustavni sud. On će odlučiti da li postoji narušavanje vitalnog nacionalnog interesa ili ne, a to samo prolongira konačnu implementaciju odluke Ustavnog suda. Ono što zabrinjava jeste da ne postoji iskrene želja da se implementira ta odluka zbog velikog nepovjerenja među akterima političkog života, ili onima koji odlučuju o našim životima. Kada imate nepovjerenje, prijedlog drugog se odmah odbija, nepokušavajući da se dođe do kompromisnog rješenja koje će zadovoljiti i samu odluku Ustavnog suda“.

INTERVIEW.BA: Parlament FBiH danas bi trebao razmatrati Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH. Kolike se šanse da dođe do usvajanja ovog prijedloga?

ŠEHIĆ: Šanse su veoma male s obzirom na način odlučivanja u Federalnom parlamentu, jer bilo koji zakon mora proći u istom tekstu u oba doma. Znamo već stav stranaka s hrvatskim predznakom, koje ne podržavaju ovaj zakon i to je jedan od razloga zašto taj zakon neće proći. Drugi razlozi su komplikovanost našeg političkog sistema i mogućnost raznih blokada, kojih smo svjedoci i na državnom nivou, ali i na federalnom nivou. Postoji odluka, odnosno apelacija Ustavnog suda BiH koja je naložila Parlamentu BiH da riješi problem ovog zakon i tačno postoji problem između političkih stranaka koje čine poziciju na federalnom nivou, mada se u principu ne zna šta je pozicija, a šta opozicija jer se to stalno nešto prekomponuje, tako da je moje mišljenje da taj prijedlog zakon neće proći.

INTERVIEW.BA: Iz HNS-a tvrde da su stranke koje su dale ovaj prijedlog (SDA, SBB, SDP BiH, DF i NS) stavljajući entitet iznad države, entitetski parlament iznad državnog parlamenta i zakon na entitetskom nivou iznad državnog zakona izveli entitetski udar na državu, ugrozili ustavno-pravni poredak BiH te prekršili Ustav BiH i Dejtonski sporazum. Kako komentarišete ove izjave iz HDZ-a i HNS-a?

ŠEHIĆ: Mogu govoriti samo o HDZ-u i strankama koje su okupljene oko HDZ-a. HNS je nevladina organizacija i ne može predlagati bilo kakve izmjene zakona. Postoji Izborni zakon BiH, kao što postoji i Izborni zakon Republike Srpske, nažalost ili na sreću ne postoji Izborni zakon Federacije Bosne i Hercegovine. Trebamo se kloniti prejakih riječi da je ovdje učinjen državni udar. Zašto nije bio državni udar kada je Republika Srpske podnijela ovaj izborni zakon? Ovdje govorimo o političkim igrama, predizborna kampanja je davno krenula. Ne bih se složio da je to entitetski udar na državu. To može biti regulisano Izbornim zakonom na nivou Federacije BiH, da li je to ispravno ili ne? Nije ništa nelegalno, nelegitimno, ali to dokazuje različite poglede i na budućnost BiH, na nadležnosti parlamenata u BiH. Ovo su više političke igre koje su usmjerene na izbore koji će se održati u oktobru ove godine, nego entitetski udar na državu.

INTERVIEW.BA: Ako pogledamo sporni Zakon o izbornim jedinicama i broju mandata, da li on predstavlja isključivu dominaciju Bošnjaka u Federaciji BiH, te da li je to razlog zašto „bošnjačke stranke ne žele promjenu ovog zakona“?

ŠEHIĆ: Svake četiri godine parlamenti su dužni da procjenjuju i naprave analize izbornih jedinica kako bi se utvrdilo da li isto ili približno isto vrijedi svaki glas građanina, birača u BiH. Ne treba miješati Zakon o izbornim jedinicama s Izbornim zakonom BiH. Prema mom mišljenju sporno je da li se može donijeti zakon o načinu popune Doma naroda Parlamenta FBiH, ako je to već regulisano Izbornim zakonom BiH. Istina, te odredbe je Ustavni sud stavio van snage. Moje mišljenje je da to treba da usvoji Parlament BiH, a Zakon o izbornim jedinicama FBiH može donijeti Federalni parlament, jer on je i jedini nadležan da utvrđuje broj poslanika iz svake izborne jedinice kada je u pitanju Federalni parlament, kao što bi i državni parlament trebao da utvrđuje broj birača u svakoj izbornoj jedinici, kako u RS, tako i u FBiH. Međutim, ovo se nikad nije desilo otkako je donesen Izborni zakon BiH.

INTERVIEW.BA: Da li su Bošnjaci prema ovom spornom zakonu mogu izabrati kompletnu izvršnu vlast u FBiH, kao i oba člana Predsjedništva BiH iz FBiH bez udjela drugih konstitutivnih naroda?

ŠEHIĆ: Ne. Može doći do blokade konstruisanja vlasti ako se ne implementira odluka Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića, koja se odnosi na popunu Doma naroda Federalnog parlamenta, a to se automatski odnosi i na blokadu na državnom nivou. Ne volim govoriti Bošnjaci, Srbi i Hrvati, jer smo svi s 18 godina samo građani BiH koji imamo pravo glasa. Ovdje se uporno pokušava stavljati u prvi plan Bošnjaci, Srbi i Hrvati i to je za mene problem, pošto sam ja za građansku BiH. Ja svoj suverenitet i pravo da biram i eventualno budem biran crpim iz Ustava BiH, koji kaže da svaki građanin BiH s napunjenih 18 godina ima aktivno i pasivno pravo, ne kao Bošnjak, ne kao Hrvat, ne kao Srbin, već kao građanin.

INTERVIEW.BA: Šta će se desiti ako Klub Hrvata pokrene pitanje vitalnog nacionalnog interesa?

ŠEHIĆ: Po proceduri kada se pokrene pitanje vitalnog nacionalnog interesa odlučuje Ustavni sud. On će odlučiti da li postoji narušavanje nacionalnog interesa ili ne, a to samo prolongira konačnu implementaciju odluke Ustavnog suda. Ono što zabrinjava jeste da ne postoji iskrene želja da se implementira ta odluka zbog velikog nepovjerenja među akterima političkog života, ili onima koji odlučuju o našim životima. Kada imate nepovjerenje, prijedlog drugog se odmah odbija, nepokušavajući da se dođe do kompromisnog rješenja koje će zadovoljiti i samu odluku Ustavnog suda.

INTERVIEW.BA: „Hrvati biraju sami svoje predstavnike“ je cilj kojem teži Hrvati. Da li je to moguće ostvariti u Federaciji BiH?

ŠEHIĆ: Ustav Federacije BiH jasno kaže da će iz svakog kantona biti najmanje po jedan delegat u Domu naroda ako je izabran u kantonalnu skupštinu. Da bi vi nešto mijenjali u izbornom zakonu morali bi mijenjati i Ustav FBiH kada je to u pitanju. Imamo sada težnju da svako bira svoje. Međutim, imate da građani u kantonima glasaju za poslanike kantonalnih skupština i koji ako su izabrani onda se delegiraju po posebnoj proceduri – najmanje po jedan delegat iz sva tri naroda. Nije to tako jednostavno, a naročito ako nema političke volje i političke odgovornosti. Ovdje se vrlo često govori o legitimnosti predstavljanja. Imaju svi istu matricu jer u ovom trenutku HDZ BiH i stranke oko HDZ-a BiH osporavaju legitimnost određenih delegata, evo u Domu naroda Federalnog parlamenta jer su izabrani u kantonima gdje nema dovoljno Hrvata i onda je upitna njihova legitimnost. S druge strane ponašaju se i druge stranke isto tako. Da li se priznaje legitimnost ministara u Vladi Republike Srpske iz reda Bošnjačkog naroda? Da li SNSD priznaje legitimnost ministara u Vladi FBiH? Šta znači legitimnost? Napravite analizu Doma naroda Parlamenta BiH pa ćete vidjeti da mnogi delegati tamo nemaju legitimitet, a njih predlažu političke stranke koje su ušle u Predstavnički dom Parlamenta BiH. Ako pogledate koliko su oni dobili povjerenje građana, jer su bili kandidati na nekim listama u svojim izbornim jedinicama za kantonalnu skupštinu ili Federalni parlament, vidjet ćete da oni nikakvu legitimnost nemaju.

INTERVIEW.BA: Da li je prijedlog SDA, SBB, SDP i DF rješenje, s obzirom na to da je sporna rečenica „svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ iz člana 10.12 Izbornog zakona BiH a koja se odnosi na broj delegata u Parlamentu FBiH, modifikovana i odnosi se na popis iz 1991. godine, a Hrvati žele da se ona u potpunosti izbriše, te da se posmatra popis iz 2013. godine?

ŠEHIĆ: Treba gledati Ustav FBiH, jer je taj dio oko izbora delegata u Domu naroda Federalnog parlamenta prenesen u Izborni zakon BiH iz Ustava FBiH. Što znači da treba mijenjati Ustav FBiH. Zato treba sačekati odluku Ustavnog suda po apelaciji Borjane Krišto, koja je tražila da se izmjene i da se stave van snage odredbe Ustava Federacije BiH.

Prethodna vijest

ISTINOM U GLAVU Dragan Bursać: Vonj srBske akademske džamahirije!

Naredna vijest

POVRATAK OTPISANE Dženana Alađuz: Ljubav se zove…imenom tvojim