Čelnici vladajućih stranaka iz Federacije BiH sinoć su održali pet sati dug sastanak. Kao ni prethodni, ni ovaj nije koristio domaćim liderima da približe stavove u vezi s Izbornim zakonom BiH. Nije pomogla činjenica da će izbori biti raspisani za četiri dana, kao ni činjenica da je sastanak održan pod budnim okom međunarodne zajednice. Kao i nebrojeno puta do sada, bh. lideri dio odgovornosti prebacit će na druge, pa je jedini dogovor nakon maratonskog sastanka da će u cijelu priču uključiti Venecijansku komisiju. Koja može dati samo mišljenje, a ne rješenje cjelokupne situacije. O svemu tome, za Interview.ba govorila je politička analitičarka Ivana Marić.
TREBA LI NAM MIŠLJENJE VENECIJANSKE KOMISIJE?! „Ne treba nama mišljenje nekog izvana. Ima dovoljno pravnika i u strankama i van stranke, koji savjetuju da bi znali koji prijedlozi jesu u skladu s Konvencijom o ljudskim pravima, a koji nisu. Ne implementiramo odluke Suda za ljudska prva, Ustavnog suda BiH, koje bi morale biti obavezujuće, zašto bi onda političari usvojili mišljenje Venecijanske komisije?“
INTERVIEW.BA: Posljednji sastanak čelnika stranaka Parlamenta BiH, koji je održan sinoć, prošao je bez dogovora izmjena Izbornog zakona uz provedbe presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Da li je dogovor bh. političara isto što i čekajući Godoa?
MARIĆ: Oni očito da ne žele da se dogovore, ali ih međunarodna zajednica prisiljava da dolaze na sastanke. Da postoji neki interes o ostvarivanju dogovora to bi bilo urađeno u Parlamentu BiH. Ne bi postavljali ultimativne zahtjeve, već zahtjeve za diskusiju, gdje bi otvoreno razgovarali o svojim prijedlozima. Ovako je HDZ BiH postavio svoj zahtjev i ne želi uopće razgovarati o njemu, već želi da druge stranke bez pogovora prihvate taj prijedlog. Oni lobiraju i u BiH i izvan ove države da se to uradi. Ne postoji interes da se postigne dogovor, već traže od drugih da prihvate njihov prijedlog.
INTERVIEW.BA: Na sastanku je zaključeno da će biti angažovana Venecijanska komisija o ključnom pitanju sastanka. S obzirom na to da Venecijanska komisija nije tijelo koje donosi obavezujuće odluke, da li je to samo dodatno produbljivanje agonije ili će nam mišljenje stručnjaka ove komisije zaista pomoći, kakva su očekivanja?
MARIĆ: Čekanje mišljenja Venecijanske komisije je samo kupovina vremena. Tako žele predstaviti kao da im je zaista stalo da nešto urade, a u suštini nije. Znamo već da se u BiH često koristi taj metod kada ne želite riješiti neki problem da osnujete komisiju, a u ovom slučaju tražite mišljenje komisije. Ne treba nama mišljenje nekog izvana. Ima dovoljno pravnika i u strankama i van stranke, koji savjetuju da bi znali koji prijedlozi jesu u skladu s Konvencijom o ljudskim pravima, a koji nisu. Na ovaj način žele dodatno predstaviti kao da rade na tome, a u suštini ništa se ne mijenja. Kada dobijemo to mišljenje nećemo ga usvojiti. Ne implementiramo odluke Suda za ljudska prva, Ustavnog suda BiH, koje bi morale biti obavezujuće, zašto bi onda političari usvojili mišljenje Venecijanske komisije? Može se desiti da će se ona strana u čiji prilog bude išlo mišljenje ove komisije pozivati na usvajanje i ukazivati zašto je to bitno, dok će druga strana to ignorisati. To smo mnogo puta doživjeli ovdje. Krenuvši od onih koji se zalažu da se trebaju poštivati odluke Ustavnog suda, a znamo da odluka ovog suda u slučaju Mostara toliko godina nije implementirana.
INTERVIEW.BA: Predstavnici HDZ BiH, osim pitanja delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, žele da se riješi i problem izbora članova Predsjedništva BiH. Ostali prisutni sinoć o tome nisu željeli ni raspravljati. Koliko su zahtjevi HDZ BiH ostvarivi i opravdani?
MARIĆ: Očito je da neće biti dogovora o izboru članova za Predsjedništvo BiH, jer izbori će biti raspisani 8. maja. Mogle bi političke stranke čak i u ovih nekoliko dana sve izglasati da postoji konsenzus. Međutim, ne postoji, jer to je samo u interesu HDZ-a dok svima ostalim odgovaraju i ova pravila koja sada važe. Dogovor je teško postići pošto s jedne strane brišu diskriminacije, dok se druge uvode. Mi imamo komplikovan sistem i teško je zadovoljiti nekoga zato što mi u državi imamo manje i više vrijedne Hrvate, Srbe i Bošnjake. Lako bi se postigao dogovor da su predstavnici u Predsjedništvu BiH po jedan predstavnik Srbin, Hrvat i Bošnjak. Vidjeli smo da sve stranke ne prihvataju i ne cijene sve predstavnike jednog naroda, već samo one koji pripadaju njihovoj opciji, a da ne kažem njihovoj stranci.
INTERVIEW.BA: Da li će Bosna i Hercegovina ukoliko ne dođe do promjena Izbornog zakona doživjeti scenarij Mostara?
MARIĆ: Moglo bi se i to desiti. Međutim, vidimo da građani Mostara jako lijepo žive, čak i s tim. Ne bune se, nema protesta, zato što evo skoro deset godina nisu birali gradonačelnika, pa vjerujem da bi se to moglo implementirati i na entitet, pa i na nivou države. Što se tiče građana to bi moglo da se desi. Međutim, morali bi naći partnera u vidu visokog predstavnika koji bi morao proglasiti budžet, kao što to rade za Mostar.
Ukoliko bi napravili takvu krizu da se ne formira vlast, ne bi se mogao formirati ni Parlament BiH. Ja bih voljela da se taj scenarij desi, jer onda su političke stranke u problemima. Neće biti isplate penzija, plata državnim korisnicima, koji su na budžetu, učiteljima, nastavnicima, profesorima itd. To bi sigurno dovelo do buđenja građana. Toga su svjesni političari tako da će oni pronaći način da formiraju vlast. Ako ne, onda će vjerovatno imati svoje tumačenje, da ostanu u takoreći starom sazivu.
INTERVIEW.BA: Da li to odgovara političarima? Naročito scenario u kojem se izborni rezultati ne mogu implementirati?
MARIĆ: Ne bih se složila da neće doći do implementacije rezultata. Što god su oni sada glasniji znači da imaju manje argumenata za svoje stavove. Ustavni sud jeste obrisao dijelove koji određuju to da se iz svakog kantona kandiduje po jedan kandidat Hrvat, Bošnjak i Srbin. Međutim, mi istu takvu normu imamo u Ustavu Federacije BiH. Tako da bi se u krajnjem slučaju mogli pozvati na tu normu, jer ovo je pitanje Federacije, a ne i Republike Srpske gdje ne postoje nikakvi problemi za održavanje izbora.
Doći će sigurno do implementacije, jer političke stranke ne mogu tako da se igraju s cijelom državom, kao što to rade u Mostaru. Bila bi to velika sramota za državu ukoliko bismo tolike novce potrošili na izbore, a onda da ne implementiramo odluku, to jeste da uskratimo građanima da ih zastupaju ljudi koje su izabrali, a ne oni koji su ih dosad razočarali. Mislim da će se izbori održati i implementirati rezultati. Mi smo čak i ranije kada nismo imali problema čekali na formiranje vlasti po godinu i više.
INTERVIEW.BA: CIK je najavio da će raspisati izbore 8. maja. Može li se desiti da ne raspišu izbore ukoliko se ne riješi pitanje Izbornog zakona BiH? Kolika je mogućnost da će izbori biti prolongirani?
MARIĆ: Ne može se to desiti. CIK nema ovlasti za prolongiranje izbora, oni moraju raspisati izbore najkasnije 150 dana pred izbore. Nijedna odluka Ustavnog suda ne osporava održavanje izbora. U Republici Srpskoj nema nikakvih problema, tako da ne vidim razlog zašto bi se odgađalo usvajanje rješenja. Imali su dovoljno vremena da nađu rješenje, ali očito ne žele. Prolongiranje ne bi pomoglo. CIK mora raspisati izbore i oni se moraju održati! Nema čak ni Parlament BiH mogućnosti da odredi da se ovi izbori spoje, možda neki naredni, ali tako kratkoročne odredbe ne postoje za prolongiranje izbora, osobito ovih općih.
