„Ovo je naša zemlja“ rekao je za Interview.ba Martin Raguž iz HDZ 1990 odgovarajući na pitanje da li on živi u islamskoj državi. Govorio je o svojim planovima za ovu, izbornu godinu, o Komšiću i Čoviću ali i o evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine.
KLATNO IZMEĐU KOMŠIĆA I ČOVIĆA: „Kroz ova dva ciklusa već se može uočiti jedan smjer koji sam ja personificirao, koji je sigurno negdje između ta dva klatna.(…)To je ozbiljan problem, jer to ne odgovara tim udaljenim polovima. A ova zemlja ne trpi toliku vrstu razdvojenosti i nefunkcionalnosti, nego zahtijeva jedan srednji put, koji sam ja, da sad ne budem skroman, u najvećoj mjeri i osmislio kroz taj slogan Ovo je naša zemlja.“
INTERVIEW.BA: Gospodine Raguž, živite li u islamskoj državi?
RAGUŽ: Moje poimanje Bosne i Hercegovine je artikulirano u onaj ključni slogan mojih kampanja „Ovo je naša zemlja.“ Znači zemlja svih nas, u kojoj treba podvući crtu pod ratove i konfrontacije i gdje trebamo izgraditi unutarnju strukturu koja će harmonizirati nacionalne identitete, ne ih konfrontirati, i napraviti jednu vrstu ravnoteže između etničkog i individualnog, odnosno nacionalnog i građanskog. I danas sam na toj poziciji. Naravno, realan sam čovjek i ne mogu gurati glavu pod tepih i ne vidjeti određene promjene i turbulencije koje se dešavaju u BiH, ali ih ne mogu nikako dovoditi u ravan ugrozbe jednog demokratskog puta kojim BiH ide uz sve poteškoće koje ima. Ne isključujem, dakle, da postoje određene tendencije, ali ne mislim da iko odgovoran može uopće zamisliti da bi BiH u konačnici mogla završiti u nekim ekstremnim političkim konceptima. Ja ne želim u to vjerovati i ne želim to pitanje unositi u politički prostor.
INTERVIEW.BA:Početak ove izborne godine obilježile su priče o naoružavanju, paravojnim formacijama, zloupotrebama karnevala… Kako Vi gledate na ove pojave?
RAGUŽ:Apsolutno ste u pravu. Ja u BiH vidim najmanje dva paralelna procesa, jedan dnevno-politički,prilično kontaminiran dosadašnjim političkim djelovanjem i obrascima koji su uvijek optužujući prema onom drugom, a bježanjem od vlastite odgovornosti i čišćenja u vlastitom dvorištu. Sa puno licemjerja i manipulacija oko tih važnih pitanja i zaklanjanja iza tih nacionalnih dimenzija.
Ustvari, ogoljeno vladanje resursima, potpuna politička kontrola svih segmenata u stranačkom i uskointeresnom smislu.
To je najveći problem BiH, kao i nespremnost da se osposobe sve institucije, zakonodavna, izvršna i pogotovo pravosudna vlast, da se nose s tim izazovima kontaminiranosti korupcije, organiziranog kriminala, kao što rekoste, naoružavanja, militarizacije. To je vladanje na strahu, a ne na argumentima i rezultatu. Isto tako vjerujem i u ovaj drugi, paralelni proces, gdje su ljudi uvjereni da ne smijemo preći tu kritičku točku i gdje moramo preuzeti odgovornost za sigurnost na ovom prostoru.
U ovom trenutku mislim da je jasno ko želi stabilnost, a ko želi držati taj prostor nastabilnim, zbog nekih drugih preslagivanja, na puno većim razinama i vrijeme je da se ovdje raskine sa tim.
I to da se napravi jedan potpuni otklon od ljudi i opcija koje žele sijati strah, mržnju, olovnim riječima dovoditi u pitanje budućnost ove zemlje, negirati zločine, ne poštivati žrtve, ne vjerovati u mogućnost zajedničkog organiziranja države u korist svih.
INTERVIEW.BA: Prije tri godine sa kolegama iz parlamentarnih stranaka u BiH potpisali ste Izjavu za opredijeljenost BiH na putu ka Evropskoj uniji. Da li je išta od onog optimizma do sada ostalo?
RAGUŽ: Iz ove perspektive, tri godine od stavljanja potpisa moram reći da, nažalost, ni blizu nisu ispunjena očekivanja, pa ni obećanja koja smo dali prilikom te Izjave. Pokazuje se da se na ovom prostoru još uvijek snažno prelamaju i vanjski, ali i unutarnji interesi koji su vrlo često u sukobu sa tim strateškim interesima same zemlje i svih njenih naroda i građana. Ali bez obzira na to mi moramo realno ocijeniti koji su sve objektivni razlozi, zašto je tako kada je BiH u pitanju. Obzirom da je ovo izborna godina, snage istinski, proevropski orijentirane moraju snažnije nametnuti svoj ritam u javnom prostoru i diskursu, na neki način da postave jednu alternativu politikama koje manipuliraju s datumima, koji obećavaju a ne realiziraju, a onda kad se primakne vrijeme da se položi račun, a to su izbori, izbjegavaju tu vrstu odgovornosti i pojačavaju te matrice i obrasce koji im, nažalost, na neki način donose opstanak na vlasti, bez rezultata i odgovornosti, a u suštini produbljuju krizu i izvjesno osporavaju taj evropski put. Korist može biti ako se puno kvalitetnije, jasnije, energičnije etabliraju te snage koje su spremne ući u jedan politički obračun sa tim dosadašnjim obrascima.
INTERVIEW.BA: Kakve su te snage danas? Mogu li se u ovoj izbornoj godini oduprijeti tim obrascima o kojim govorite?
RAGUŽ: Suština je da mi još uvijek nemamo jasno definiran politički spektar koji bi u jedno 4-5 točaka jasno detektiranih i definiranih, prije samih izbora, a ne nakon izbora, bio spreman bez kalkuliranja ići tim smjerom. To je ono što u ovom trenutku nedostaje, ne kažem da se neće desiti, ali mislim da je krajnji čas. Vide se naznake u oba entiteta, na prostoru čitave BiH, ali neke kohezije i neke poveznice snažnije nema da možemo reći, izvjesno je da to može prevladati u odnosu na ove političke obrasce, koje ne bih u ovom trenutku nazvao nacionalnim, iako se one vrlo često pokrivaju sa tim plaštom.
INTERVIEW.BA: Kakvi su Vaši planovi ove godine – prethodne Opšte izbore kao predsjednik HDZ 1990 bili ste kandidat za člana Predsjedništva BiH?
RAGUŽ:Što se tiče mojih osobnih opredjeljenja ja sam tu bez nekih ambicija. Pokazao sam to i jednom mirnom tranzicijom na čelu HDZ-a 1990, a i činjenicom da je moja posljednja kampanja bila ocijenjena kao jedna od najtransparentnijih, najiskrenijih, strateški najosmišljenijih. Ona je snažno bila napadnuta kada je u pitanju izborni rezultat, što će i vrijeme pokazati. HDZ 1990 uprkos svim limitima uspijeva ostati jedna vrsta alternative.
INTERVIEW.BA: Gdje sve vi između Dragana Čovića i Željka Komšića, u toj tradicionalnoj borbi između građanskog i nacionalnog koncepta?
RAGUŽ: Hvala Vam na tom pitanju. Kroz ova dva ciklusa već se može uočiti jedan smjer koji sam ja personificirao, koji je sigurno negdje između ta dva klatna.
INTERVIEW.BA: Koliko je upravo to Vaš problem?
RAGUŽ:To je ozbiljan problem, jer to ne odgovara tim udaljenim polovima. A ova zemlja ne trpi toliku vrstu razdvojenosti i nefunkcionalnosti, nego zahtijeva jedan srednji put, koji sam ja, da sad ne budem skroman, u najvećoj mjeri i osmislio kroz taj slogan „Ovo je naša zemlja“. Hajmo biti objektivni, rezultati koji se i sad mogu vidjeti pokazuju da niko od Dejtona do danas nije imao takvu vrstu podrške i od naroda iz kojeg dolazi, ali i od drugih. Mene su upravo zbog toga napadali. Ja dolazim iz hrvatskog političkog prostora kojeg se ne odričem ali sam jasno rekao da tu ne završava politički angažman, nego naprotiv, on vas samo legitimira da idete ususret drugima. Jer ova zemlja to traži, u smislu zajedničkog, općeg interesa za zemlju i sve njene ljude, a samo tako možete riješiti parcijalna pitanja. To je ta opcija koja je radikalno spriječena.
