Edin Delić: Korupciju neću nikome oprostiti

Prof. dr. Edin Delić izabran je za načelnika općine Lukavac, kao zajednički kandidat tri stranke lijeve orijentacije. Lukavac je tako postao jedina sredina u BiH u kojoj je ovakav vid saradnje utvrđen i funkcionalan. Dugogodišnji profesor, poznati aktivista i borac za ljudska prava i slobode, odlučio je pokušati promijeniti društvene odnose i veoma teško stanje na području Lukavca. Višegodišnja vladavina SDA ostavila je za sobom općinu slabog ekonomskog razvoja, visoke stope nezaposlenosti, totalne degradacije okoliša, sveopće besperspektivnosti. O Lukavcu danas Delić govori za interview.ba

OPSTRUKCIJE KAO POLITIČKI PRITISAK „Što se tiče pritisaka koji se vrše na mene, u ovoj sredini je poznato da sam ja čovjek koji pod pritiskom obično da odgovor NE. Tako da nije bilo izravnog ili interpersonalnog pokušaja da  postupim u tom smislu.  Dosad nisam vidio takvo što. Međutim, ovo što imamo je kroz profiliranje većine u vijeću, indirektno kroz političke pritiske, opstrukcije u donošenju budžeta, kroz opstrukcije u realizaciji programa koje radimo, pa čak i kroz anonimno stalno krivično prijavljivanje, prisustvo tužilaštva na anonimnim  prijavama“.

INTERVIEW.BA: Nakon dugogodišnje akademske karijere, preuzeli ste mandat u izvršnoj vlasti. Šta vas je motivisalo da se počnete baviti politikom?

DELIĆ: Motivisalo me je to što sam godinama koje su iza mene, uočavao,  uočavamo svi, zapravo,  jako krupne nedostatke i društvene probleme. Svi smo spremni kritikovati,  svi znamo kako bi trebalo,  a onda onaj dio posla koji je pred nama, pa čak i da izađemo na izbore da glasamo, ne obavimo. Onda jednostavno krivicu usmjeravamo ka nekome drugome ili čekamo nekoga sa strane da riješi naše probleme. Meni se u datom trenutku, ukazala, ponudila opcija, da uđem u ovaj projekat i smatrao sam da je to ta neka životna prilika u kojoj mogu pokušati da se  odužim zajednici i da sve te stvari koje sam na neki način i sam kritički promatrao, da pokušam  u praksi promijeniti. Smatrao sam da 4 godine mogu odvojiti za lokalnu zajednicu, grad u kome sam odrastao,  grad koji je obilježio čitav moj život. To je ključna motivacija, druge nema.

INTERVIEW.BA: Poznato je da se suočavate sa političkim problemima i da nemate većinu u Općinskom vijeću Lukavac. Da li ste zadovoljni sa poslom koji ste uradili u vašoj općini u dosadašnjem mandatu?

DELIĆ: Ja nisam neko ko se baš zadovoljava učinkom i uvijek smatram da možda treba više, posebno kad gledate jednu općinu kakva je Lukavac, koja je zapuštena u svim segmentima, gdje je loše stanje i sa zapošljavanjem, infrastrukturom i društvom. I kad vidite koliko toga nije urađeno, do čega sve treba doći, ne mogu jednostavno kazati da sam zadovoljan. S druge strane, ukoliko bi se napravila komparacija dinamike procesa i projekata koje se realizuju, u proteklih 10 godina i danas, mi možemo vidjeti po broju projekata, broju otvorenih gradilišta, broju pitanja koja se rješavaju, dakle, veliki skok u intenzitetu. Međutim, to ni blizu nije dovoljno.  Po mojoj procjeni, općinska administracija koju sam zatekao je radila u trenutku kad sam ja došao sa 10% kapaciteta od onog kako ja mislim da može da radi. Mislim da smo mi sad dostigli nekih 40-50 % radnog kapaciteta i sigurno nam treba još čitavu polovicu puta u kome  ćemo se infrastrukturno i proceduralno usaglasiti i sa propisima i sa potrebama građana, privrednika. Najpreciznija definicija tog mog stava naspram ovoga je bila da početak nije loš, ali da smo još prilično daleko od tačke kad bismo mogli reći da smo zadovoljni.

INTERVIEW.BA: Od samog početka svog mandata borite se protiv kršenja zakona i propisa prilikom donošenja odluka na području općine Lukavac. Na koji način i može li se  pojedinac suprotstaviti pravnom nasilju, koje je ustaljena praksa u BiH,  koje politiku shvata kao sistem plijena?

DELIĆ: Ja sam u ovom trenutku pojedinac, kao individua, ali pojedinac na mjestu općinskog načelnika, glavnog u izvršnoj vlasti u općini. Nije baš mala stvar, velike su ovlasti općinskog načelnika, istina, velika je i odgovornost, složeni su procesi, složeni su propisi koje moramo primjenjivati, ali ja konzistetno primjenjujem svoja ovlaštenja. Ja se nisam libio primijeniti postupke i prema Tužilaštvu i prema sudovima, i prema višim organima vlasti. Dakle, u tom smislu, već je niz pravnih postupaka iz ove Općine  krenulo.  Kad ovi skeptici kažu, znate oni kontrolišu Tužilaštvo, velika je moć, ja obično kažem, pitanje je do kad će to trajati. 2018 godine se možda odnosi promjene.

Možda i u Tužilaštvu i pravosuđu nije baš sve tako pod kontrolom kako mislimo. Ja sam uputio nekoliko postupaka koji su legalno zvanično krenuli prema ovim organima, postupaka koji su pravno vrlo utemeljeni, koji su dokazani, iza kojih stojim, i stručno i kao načelnik. Uvjeren sam da će imati pravne posljedice. Pitanje je samo kad će to nastupiti i kakav će društveni utjecaj imati. Ukoliko te posljedice nastupe za 5,6,7 godina, kad sadašnji akteri ne budu na ovim  pozicijama, kad se svi procesi dese po nekim drugim načelima, društvena korist od takvog pravosuđa nije baš velika.

INTERVIEW.BA: Da li kao načelnik trpite ikakve stranačke ili pritiske interesnih grupa?

DELIĆ: Što se tiče pritisaka koji se vrše na mene, u ovoj sredini je poznato da sam ja čovjek koji pod pritiskom obično da odgovor – ne. Tako da nije bilo izravnog ili interpersonalnog pokušaja da  postupim u tom smislu.  Dosad nisam vidio takvo što. Međutim, ovo što imamo kroz profiliranje većine u vijeću, indirektno kroz političke pritiske, opstrukcije u donošenju budžeta, kroz opstrukcije u realizaciji programa koje radimo, pa čak i kroz anonimno stalno krivično prijavljivanje, prisustvo Tužilaštva na anonimnim  prijavama, to vidim kao neki vid političkog pritiska, u kome se jednostavno ne želi raditi zakonito.

INTERVIEW.BA: Da li u Lukavcu postoji plan za suzbijanje korupcije?

DELIĆ: Mi smo istupili u projektu suzbijanja korupcije. Usvojili  smo interne akte, Pravilnik o antikorupcionoj borbi . To je ono što se tiče formalnih stvari. Što se tiče suštinske strane, ja sam prvih dana odmah rekao da radnicima mogu oprostiti da neko bude umoran, da ne stigne završiti sve, da pogriješi, ali korupciju neću nikome oprostiti. Otkako sam ovdje, do mene nisu došle nikakve informacije, niti čujem da se po gradu priča da bilo ko ima bilo kakvu potrebu da nešto koruptivno završi. Jedna od  deviza u mojoj kampanji  je bila „ 0% tolerancije na korupciju“ i ja tako i nastupam. E sad, građani mogu u nekim stvarima vidjeti ili tumačiti drugačije.  

Mi smo nedavno imali konkurs za zapošljavanje četiri osobe u Općini. Konkursna procedura je išla po zakonu, recimo, to je tema koja se često iz nekih koruptivnih dimenzija promatra i kad je došlo oko 100-tinjak osoba koje su prošle, kad je došlo do mene, vi vidite da od nekih 60 njih koji su aplicirali na dva mjesta, da sigurno njih dvije trećine mogu obaviti taj posao. Da je to realno i da su u biti u pitanju nijanse i vi kad ste u situaciji da o tim nijansama odlučujete, želite donijeti najbolju ocjenu, želite postupiti najispravnije. Uvijek postoji mogućnost interpretiranja.

Recimo za taj slučaj, postupili smo po Pravilniku koji smo dogovarali sa ACCOUNT-om, pozvali smo posmatrače mreže, snimali smo razgovor, intervjue  sa kandidatima. Kandidati su potpisali izjave da mogu, ukoliko imaju primjedbe, tražiti da se pregleda njihov snimak i snimak kandidata koji je pobijedio, da se to čak može javno objaviti.

Dakle, od tih svih kandidata,  ja sam u najboljoj želji, najboljoj procjeni odabrao neke.  Svi koji su prisustvovali iz mreže ACCOUNT su naravno dali svoje mišljenje, e sad je to proizvelo reakcije u gradu. U dva slučaja nismo odabrali prve sa liste, pa je to otvorilo pitanje, kako smo uzeli treće, zašto pita Pitagorinu teoremu, zašto pita glavni grad neke države, itd. Niti jedno pitanje nije bilo eliminatorno. Ako neko nije znao neko pitanje, to nije značilo da je eliminisan.

Kada se ponovo vratim na zapošljavanje, vi imate situaciju, ja ću slobodno reći, da je 95 % državnih službenika koji ne bi smjeli imati nikakvu političku nijansu, da su ili aktivni članovi stranaka,  kandidati na listama,  kandidati za načelnika ili da ih je stranka postavila.

INTERVIEW.BA: Bez podrške stranaka danas se ništa ne može. Je li sindrom stranačkog zapošljavanja prisutan i  lukavačkoj  općini?

DELIĆ: Do sada mislim da  jeste bio. Nije to ni tajna. Obično kažu – otišlo mi dijete u stranku, nisam ja njihov, al’ ne može se drugačije zaposliti. Pogledajte, Asocijacija mladih SDA je asocijacija gdje je 90 % ljudi zaposleno na budžetu. Ja sam došao u općinu koju je  12 godina vodila jedna politika. Ja sam ovdje bio sam, sa velikom stopom nepovjerenja. Ja nemam svoj tim. Jednog sam savjetnika doveo, drugog  imam. U tom smislu, za političara koji se nađe u takvoj situaciji, postavlja se pitanje – je li moguće sa nekim ko je potpuno politički neutralan kreirati svoj tim u tom ambijentu. Možda bi bilo dobro kroz propise to  osmisliti.  Recimo, pomoćnici načelnika bi mogli biti političari, što da ne! Ali kad dođe načelnik, neka promijeni sve, neka dovede svoj tim i nije problem.

INTERVIEW.BA: Sve općine u našoj zemlji se suočavaju sa problemom iseljavanja mladih ljudi. Koliko je odlazak mladih pogodio općinu Lukavac?

DELIĆ: Veoma je pogodio općinu Lukavac. Općina Lukavac ima nekoliko kategorija mladih, nekoliko smjerova da kažemo migracije mladih. Američke trupe su bile vrlo prisutne poslije rata ovdje. Ovo je općina sa industrijskim naseljem, općina sposobnih ljudi, tako da je nama, jedan čitav dio populacije krenuo, i danas dan ide, nemam precizne podatke, ali i danas dan ide u tom smjeru. Mislim da je iz BiH najviše Lukavčana  u Iraku i Afganistanu upravo kao rezultat toga.

S druge strane, općina Lukavac posebno na rubnom dijelu, ima srpska i hrvatska naselja, gdje je došlo do iseljenja kao posljedica rata i posljedica ovih postratnih procesa, u kojem se nije stvaralo uslove da se ljudi vrate. Imamo dvije Smoluće koje su potpuno iseljene, imamo podozrenska sela gdje se malo ljudi vratilo. Čak odlaze mladi čim steknu uslove.  Bistarac, hrvatsko selo koje gotovo nestaje. Dakle, mladi odlaze, dobar dio mladih odlazi zato što ima bolju šansu.  

INTERVIEW.BA: Industrijsko i individualno  zagađenje zraka u Lukavcu najveći je izazov za predstavnike vlasti. Rješava li se ovaj problem uopšte?

DELIĆ: Rješenje u svakom slučaju postoji, to nije nerješiv problem. Vi imate i kratkoročna  rješenja koja su teška –  zatvori, smanji, ograniči,  nametni  i  za to rješenje ne treba ni neka velika pamet. Prepišete tamo gdje je riješeno. Ovdje se postavlja pitanje, kako u Gikilu, gdje radi 1000 ljudi, a Gikil zagađuje, da se prevaziđe taj problem u nekom procesu, da se stvari poprave, a da ne izazovemo te društveno teške i ozbiljne momente. Lukavac ima mnogo tih problema i moja parola na izborima je bila, „Da Lukavac prodiše“. I mi smo krenuli, evo, toplificira se jedna ulica, sprema se drugi projekat energetske efikasnosti kao i strategija, ali to je proces.

INTERVIEW.BA: Jezero Modrac nekada je bila prava  turistička atrakcija, koja je privlačila turiste iz svih krajeva BiH. A, danas?

DELIĆ: Danas je to jezero možda najveća razvojna šansa ove općine. Mi to tako vidimo. Mi dizajniramo sistem vodosnabdijevanja baziran na jezeru.  Za vodosnabdijevanje moramo popraviti kvalitet vode u jezeru, radimo na razvoju koncepta pročišćavanja otpadnih voda iz turističkih naselja.  Bit će to veliki sistem biopročistača, radimo projektno  tehničku  dokumentaciju, reduciramo okolinsko opterećenje jezera.  Za narednu godinu planiramo krenuti u uređenje obalnog pojasa.  Dakle, jezero je ključni razvojni kapacitet ovog grada i u smislu industrije i turizma, i u tom smjeru idemo. Grade se novi hoteli na jezeru, uređuje se plaža , evo uređuje se kamping prostor, dakle, jezero će krenuti, oživjeti.

ZAMISLI 2018!

INTERVIEW.BA. Hajmo zamisliti 2018 i rezultate izbora, prva slika Parlamenta BiH i Vijeća ministara. Koliko njih na slici su žene, koji procenat?

DELIĆ: Da se pojave na stranačkim listama i kampanjama žene  koje uvjere žene da će se borit, da imaju svoj stav, koje uvjere da se mogu suprotstaviti  i svojim politčkim liderima.  Što nema takvih žena u strankama ili im stranke ne daju da se realiziraju,  s tim bi se nevladin sektor i nevladine politike trebale  baviti. Koliko su pojedine stranke otvorene, napraviti neki indikator i reći – ova stranka propusti ženu, ali to nije ženska politika, ili u ovim strankama imate ženske politike ili forum žena, ili organizaciju koja djeluje, ona se ne bavi samo formalnim pitanjima, došminkavanjem stranačke politike, nego se bavi suštinom. Ja se nadam da će biti više žena i borim se za to.

INTERVIEW.BA: Ako biste birali 3 žene za članice Predsjedništva, koga biste birali?

DELIĆ: Ja u našoj visokoj politici ne vidim žene koje bi se mogle iz političkog miljea profilirati i ne mogu kazati – evo, to su te žene. Vidim u aktivizmu, u aktivističkim pokretima veliki broj žena čak se ne bih usudio izvući tri,  mogao bih nabrojati sigurno 10-15 žena koje mogu to raditi.

INTERVIEW.BA: Dajte nam jedan razlog zašto glasati za ženu?

DELIĆ: Najbolji posao odradit će  žena. Ja radim sa ženama i sa ženama se može raditi.

SARADNJA SVIH ZA DOBROBIT SVIH

„Mi sad u ovom trenutku imamo 30 proizvodnih objekata koji se grade u Lukavcu. Prodali smo neki dan parcelu za 350.000 KM u Puračiću, na kojoj će se graditi fabrika i gdje će se zapošljavati ljudi. Mi sad realiziramo projekte, recimo, o vodnim naknadama. Općina Lukavac je prošle godine utrošila 70.000 KM utrošila iz sredstava kantona. Raspisali smo tendere za nekih milion i 100 000 KM, dakle 14 puta više općina će samo po jednom elementu  implementirati sredstava. Zgrada Općine se renovira nakon ne znam koliko godina postojanja, tri mjesna vodovoda u mjesnim zajednicama gradimo ove godine sredstvima  iz budžeta. Riješili smo jedan most, idemo u renoviranje drugog, dakle, riješili smo, krenuli smo u projektovanje. Pozivam sve koji imaju dobre investiciije, bez obzira jesu li u SDA, SDS, PDP, dakle, ovdje je pitanje koliko je stvar od koristi za društvenu zajednicu, koliko je koristi za građane. Mi smo tu da ih podržimo. Politički teren i političke utakmice se trebaju voditi na nekom drugom mjestu“. 

OVAJ INTERVJU PUBLCIRAN JE UZ PODRŠKU FONDACIJE HEINRICH BOLL

 

 

 

Prethodna vijest

PROMO Radmila Žigić: U BiH je izraženo žensko siromaštvo

Naredna vijest

PROMO Gordana Marković: Zadruga je resursni centar za žene u agrobiznisu