PROMO Gordana Marković: Zadruga je resursni centar za žene u agrobiznisu

Poljoprivredna zadruga “Žena” iz Kravice osnovana je 2013 godine, kao odgovor na potrebe podrške ženama koje nisu imale posao, a u ovom ruralnom dijelu Bosne i Hercegovine i nisu imale izbora. Zahvaljujući projektima ekonomskog jačanja žena, članice udruženja “Maja” iz sela Kravice kod Bratunca osnovale su Poljoprivrednu zadrugu, čiji je cilj ekonomsko osnaživanje žena, unapređenje proizvodnje, te distribucija voća i povrća. O zadruzi za interview.ba govori jedna od kooperantica i osnivačica Gordana Marković.

UPOŠLJAVANJE ŽENA NA SELU „Cilj koji želimo ostvariti u samoj eksploataciji voća nakon berbe je redovno snabdijevanje potrošača tokom cijele godine ili tokom manje rodnih i nerodnih godina, iskorištavanje viška voća, stimulisanje primarne proizvodnje kroz obezbjeđen plasman, izbjegnut gubitak  nekonzumiranog svježeg voća, racionalnije iskorištavanje prirodnih resursa, zapošljavanje nekvalifikovane radne snage, naročito žena na selu.“

INTERVIEW.BA: Kako je nastala Zadruga ‘Žena’ u Kravici?

MARKOVIĆ: Zadruga je nastala  2013 godine na inicijativu grupe žena koje su željele da omoguće ekonomsko jačanje žene kroz agrobiznis, daju podršku ženama u plasiranju proizvoda na tržištu i njihovo samoorganizovanje. S obzirom da djelujemo kako na području opštine Bratunac tako i na području regije Birač, gdje je stanovništvo uglavnom nezaposleno i primarno se bavi agrobiznisima, naročito malinarstvom, kroz aktivnosti naše Zadruge, otvara se mogućnost za članove Zadruge, naročito ženama, da ostvare stabilne prihode, što doprinosi smanjenju siromaštva.

Naša zadruga raspolaže sa osam dunuma raspoložive zemlje na kojoj uzgajamo maline. Parcelu smo kao udruženje zakupili na deset godina, a u tome su nam pomogle humanitarne organizacije i donatori. Zadruga  angažuje sezonske radnice, uglavnom žene u stanju stanju socijalne potrebe i time im daje mogućnost zarade i ekonomskog osnaživanja porodica.

INTERVIEW.BA: Koliko kooperantica ima zadruga?

MARKOVIĆ: Zadruga  „Žena“ Bratunac trenutno okuplja 35 članova od čega su 91% žene. Članice ove Zadruge su uglavnom nezaposlene žene ili žive u domaćinstvima u kojima je većina članova nezaposlena, pa generalno posmatrano žive u teškoj socio-ekonomskoj situaciji. Većina njih je kao glavni ili dodatni izvor prihoda ostvarila jedino putem poljoprivredne proizvodnje, za čiji dodatni razvoj je neophodno uložiti još mnogo sredstava. Kao dodatnu mogućnost za poboljšanje socio-ekonomskog statusa svojih domaćinstava i bolji pristup tržištu, našle su uključenjem u rad ove Zadruge, koja je za svoje članove obezbjedila dodatna sredstva u vidu podizanja novih ili proširenju starih zasada jagodičastog voća,  kao i sistema za navodnjavanje.

INTERVIEW.BA: Koliko je zadruga doprinijela ekonomskom jačanju žena i njihovih porodica?

MARKOVIĆ: Naše mišljenje je da je zadruga dala veliki doprinos ekonomskom jačanju žena jer imaju mogućnost legalnog plasmana njihove robe na tržištu. Udruženje je kooperanticama pomoglo u nabavci potrebne opreme za uzgoj malina, ali i u edukaciji. Da bi se kvalitetno uskladištilo, voće se doprema u jednu manju hladnjaču koja se nalazi u sklopu zadruge, a za tržišni plasman brine se zadruga koja je povezana sa kupcima. Ove godine zadruga je uspjela da proizvede, otkupi i proda oko 25 tona malina.

INTERVIEW.BA: Šta žene mogu dobiti i naučiti kao dio vaše zadruge?

MARKOVIĆ: Žene mogu dobiti savjet o davanju usluge, kako plasirati svoje proizvode, te o zajedničkom nastupu  na tržištu. Kroz ove aktivnosti koje se tiču direktne podrške, nastojimo ojačati kako institucionalne kapacitete,  tako i kapacitete naših članova. Proširićemo broj usluga, poboljšati uslove proizvodnje, obezbjediti bolji kvalitet proizvoda i omogućiti bolji pristup tržištu i plasman proizvoda naših članova.

Cilj koji želimo ostvariti u samoj eksploataciji voća nakon berbe je redovno snabdijevanje potrošača tokom cijele godine ili tokom manje rodnih i nerodnih godina, iskorištavanje viška voća, stimulisanje primarne proizvodnje kroz obezbjeđen plasman, izbjegnut gubitak  nekonzumiranog svježeg voća, racionalnije iskorištavanje prirodnih resursa, zapošljavanje nekvalifikovane radne snage, naročito žena na selu, ukazivanje na ekonomsku isplativost izgradnje hladnjače i njen značaj kod eksploatacije voća, kao i na sve mjere predostrožnosti prilikom same eksploatacije voća u cilju očuvanja kvaliteta ubranih proizvoda. 

INTERVIEW.BA: Koji su najveći problemi s kojima se suočavate u zadruzi?

MARKOVIĆ: Nedovoljna obrtna sredstva, nedovoljna finansijska sredstva za proširenje djelatnosti i realizaciju planova i nedostatak dodatne (mini) mehanizacije za preradu.

INTERVIEW.BA: Koja su 3 rezultata zadruge na koja ste najviše ponosni?

MARKOVIĆ: Zadrugu vode žene, zadruga prepoznata kao resursni centar za žene  u agrobiznisima i koperantice imaju razvijene socijalne efekte ( podrška ranjivim kategorijama u plasmanu viška proizvoda).

INTERVIEW.BA: Koji su planovi zadruge za naredni period?

MARKOVIĆ: Obezbjediti dovoljne i planirane količine proizvoda namijenjenih tržištu, uspostavljanje proizvodnje džemova i sokova od maline u količini od oko 500 kg/l, nabavka adekvatne mini mehanizacije za poboljšanje uslova rada za preradu (pasterizator i duplikator). Tu je i povećanje broja kooperanata za 10%. te organizovanje otkupa kapaciteta 40 000 kg maline i 5 000 kg kupine. U planu je i nabavka dodatne ambalaže za potrebe berbe, otkupa, skladištenja i hlađenja (ili zamrzavanja) + 2000 gajbi, nabavka ambalaže za brendiranje proizvoda i plasman na tržište kao i formiranje lokalnog izložbeno-prodajnog mjesta za plasman proizvoda. Također planiramo nabavku male vage za kombi i metalnih polica za kombi,osiguranje redovnog otkupa od kooperanata i prodaju kupcima, saradnja s novim kupcima te povezivanje sa vladinim i nevladinim organizacijama u sektoru poljoprivrede i zapošljavanja,

INTERVIEW.BA: Smatrate li da vaša zadruga može ohrabriti žene iz drugih dijelova BiH da se aktivnije bore za svoj položaj u društvu?

MARKOVIĆ: Možemo sigurno, model našeg rada je Care International primijenio dajući podršku organizacijama ‘’Lara’’ u Bijeljini i “Bolja Budućnost” u Tuzli da  formiraju dvije zadruge. Naše aktivnosti predstavljaju primjer dobre prakse u okruženju u smislu umrežavanja aktivnosti pojedinih žena sa NVO i biznisima, i društveno odgovornog preduzeća.

Prethodna vijest

Edin Delić: Korupciju neću nikome oprostiti

Naredna vijest

PROMO Mirsad Bajramović: Romi radom žele ukloniti predrasude o sebi