Asja Krsmanović: Kultura se u ovoj zemlji smatra luksuzom

Asja Krsmanović je pozorišna dramaturginja, filmska scenaristica, selektorica takmičarskog programa – studentski film, novog segmenta programa 23. Sarajevo Film Festivala. Sa Asjom smo razgovarali o „Kući kratkog filma“, o nekim novim mladim ljudima koji prave svoje prve filmove, o SFF-u i kulturi kao najboljem ambasadoru BiH.

MLADI AUTORI BEZ PODRŠKE „Mi smo mala zemlja koja jako slabo ulaže u kulturu. Mi nemamo sistemski riješeno nijedno pitanje kulture. Nemamo čak ni državno ministarstvo kulture. Naravno da je jako teško, ne samo mladim filmskim autorima, nego i ljudima koji se bave drugim vrstama umjetnosti da promovišu svoj rad. I tržište je malo… “

INTERVIEW.BA: Bili ste selektorica takmičarskog programa – studentski film u okviru kojeg je publika mogla pogledati i dva bh. filma „Čistoća“ i „Satseva“. Zbog čega samo dva iz naše zemlje?

KRSMANOVIĆ: Dva filma iz naše zemlje je jako puno u regionalnom programu koji obuhvata 20 zemalja regije i prikazuje samo 13 filmova od 260 prijavljenih. Mi smo izuzetno sretni da predstavimo novi program SFF-a koji bi na neki način trebao da okupi sve mlade autore iz regije i da im da odskočnu dasku za njihov budući rad. Ne samo da prikažemo njihove filmove, ili da se takmiče za nagradu „Srce Sarajeva“ , već da tokom sedam dana u Sarajevu prate kompletan program Sarajevo Film Festivala, upoznaju kolege iz drugih zemalja, filmske autore iz cijelog svijeta. Mislim da je ovo jedna jako značajna platforma za mlade autore iz regije.

INTERVIEW.BA: Novina 23. SFF-a je bila i „Kuća kratkog filma“ (House of Shorts) u Kriterionu u kome su prikazivane projekcije koje ste vi birali,a odabrali ste od 260 pristiglih prijava njih 13. Šta je vas je opredjelilo za tih 13 i o čemu se radi u bh.filmovima?

KRSMANOVIĆ: Selekcije se uvijek prave, naravno, po kvalitetu. Ovo je bilo najkvalitetnijih 13 filmova koje smo dobili. Pokazuju jedan zreo rediteljski stav i oni obećavaju mlade reditelje koji će sigurno imati uspješne buduće karijere. Filmovi „Čistoća“ i „Satseva“ su jako različiti. Iako se većina filmova u takmičarskom programu  za studentski film bavi pitanjima mladog čovjeka u svijetu koji ga okružuje, „Satseva“ je jedan mnogo drugačiji film. To je jedan kontemplativni, miniciozno režiran dokumentarni film o starici koja čeka smrt. Vrlo je vizuelno različit od svih ostalih filmova koje imamo. Dakle, riječ je dokumentarcu autorice  Inge Kukobar sa druge godine Akademije umjetnosti u Banjaluci. Film Nevena Samardžića „Čistoća“ je diplomski rad kolege sa Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Ovo je vrlo ambiciozan film u formi srednjeg metra. Riječ je o problemima mladog čovjeka koji se bori sa ovisnošću o drogama, i koji pokušava da se snađe u priči tranzicijskog društva, napušten od svijeta.

INTERVIEW.BA: Šta mislite da je najveća vrijednost SFF-a, kako za filmsku umjetnost, tako i za grad Sarajevo i čitavu zemlju, regiju?

KRSMANOVIĆ: Sarajevo Film Festival kao što svi vidimo ima jako veliki utjecaj na grad. Grad bukvalno živi u tih osam dana festivala. Jako je značajan filmskim profesionalcima, svim autorima iz regije koji su ga prepoznali kao vrhunsku priliku da promovišu svoj film. I ne samo to. Za ovaj grad je vrlo bitna i količina publike koja to gleda. Presretni smo kad vidimo pun „Metalac“ sa 3.000 sjedećih mjesta, i sva ta puna kina koja paralelno prikazuju filmove. To je jedan veliki uspjeh.

INTERVIEW.BA: Kada je festival u pitanju, nekako se na sarajevskoj kulturnoj sceni vrte manje-više ista imena i lica. Zbog čega nema afirmacije novih talenata?

KRSMANOVIĆ: Mi smo mala zemlja koja jako slabo ulaže u kulturu. Mi nemamo sistemski riješeno nijedno pitanje iz  kulture. Nemamo čak ni državno ministarstvo kulture. Naravno da je jako teško, ne samo mladim filmskim autorima, nego i ljudima koji se bave drugim vrstama umjetnosti da promovišu svoj rad. I tržište je malo, publike je jako malo… Naravno, svi ciljamo da naš rad bude vidljiv i van granica naše zemlje, ali nažalost, najveći problem je nedostatak strukturalne podrške koju bi trebala da obezbijedi država.
Postoji jako mnogo filmskih profesionalaca i studenata koji imaju mnogo ideja. Međutim, vrlo je teško da dođu do novca i da finansiraju svoje filmove. Prosto, kultura se u ovoj zemlji smatra luksuzom. Ne smatra se osnovnom ljudskom potrebom i ne vidi se koliko je kultura naš najbolji ambasador, a to je zapravo najbolje vidljivo u ovih osam dana trajanja Sarajevo Film Festivala.

INTERVIEW.BA: S obzirom na opseg onoga čime se bavite: od pozorišta, preko filma do rada sa srednjoškolcima – šta vam je najveći profesionalni izazov i zbog čega?

KRSMANOVIĆ: Kao što sam već rekla jako je teško imati publiku ovdje zato što se slabo ulaže u promociju kulture. Zato mislim da je ključ građenje neke nove, pametne publike, upravo bavljenje mladim ljudima koji će to da postanu.

ZAMISLI 2018

INTERVIEW.BA: Hajmo zamisliti 2018. godinu i rezultate izbora, prva slika  Parlamenta BiH i Vijeća ministara. Koliko njih na slici su žene, koji procenat?

KRSMANOVIĆ: Mi, naravno, živimo u jednom patrijahalnom društvu koje još uvijek mora da radi mnogo toga na svojoj emancipaciji. Ja jesam prilično razočarana brojem žena koje se uključuju u javni život. To nije do njih, nego do sredine koja nameće takav stav. Zaista se nadam da će se i ta slika postepeno mijenjati u budućnosti, da će bivati bolja, ne gora.

INTERVIEW.BA: Ako biste birali tri žene za članice Predsjedništva, koga biste birali?

KRSMANOVIĆ: Ne bih znala odgovoriti ni da ste me pitali za muškarce. Prosto mislim da smo na tako niskom nivou emancipacije i političke pismenosti generalno i da niko ko se kod nas bavi politikom ne posjeduje potrebni kapacitet da se bavi svojim poslom.

INTERVIEW.BA: Dajte nam jedan razlog zašto glasati za ženu?

KRSMANOVIĆ: Moj stav je da treba glasati za one s čijom se vizijom slažete i dijelite slične stavove. Budući da se ne slažem sa politikom koju propagira bilo koja političarka koja trenutno obavlja svoju dužnost, ne mogu dati ni jedan validan razlog. Naravno, isto vrijedi i za političare.

OVAJ INTERVJU PUBLICIRAN JE UZ PODRŠKU FONDACIJE HEINRICH BOLL

Prethodna vijest

PROMO Nada Marković: Ekonomski nezavisna žena lakše se bori za svoja prava

Naredna vijest

PROMO Radmila Žigić: U BiH je izraženo žensko siromaštvo