Čak 20 posto svih žrtava ubojstava u svijetu čine žene, a je u čak 61 posto slučajeva počinitelj bio njima bliska osoba
Interview.ba
Centar ženskih prava Zenica jučer je u Sarajevu predstavio analizu u kojoj je naveden broj femicida koji se dogodio u Bosni i Hercegovini (BiH) u razdoblju od siječnja 2019. do listopada 2024. godine, uz podatke o ubojstvima žena vatrenim oružjem.
Podaci iz istraživanja ovog centra pokazali su da su u BiH u navedenom razdoblju smrtno stradale 62 žene – od toga 42 u Federaciji BiH, jedna u Brčko distriktu BiH i 19 u Republici Srpskoj (RS).
Statistika Centra ženskih prava Zenica pokazala je da je u BiH 31 žena ubijena vatrenim oružjem, od kojih je 21 žena ubijena na području FBiH, jedna u Brčko distriktu BiH i devet na području RS, piše Media.centar.
Crni, globalni prosjek
Također, predstavljena je i globalna statistika koja je pokazala da žene čine 20 posto svih žrtava ubojstava u svijetu, a da je u čak 61 posto slučajeva počinitelj bio njima bliska osoba.
Prema podacima kojima raspolaže The South Eastern and Eastern Europe Clearinghouse for the Control of Small Arms and Light Weapons (SEESAC), a koji su navedeni u analizi, u BiH je u razdoblju od 2015. do decembra 2023. godine u 90 posto slučajeva ubojstava žena počinitelj bio član obitelji ili njima bliska osoba, što ukazuje na to da je naša zemlja premašila globalne prosjeke kada je riječ o femicidu.
Samo u pet posto slučajeva žena ubijenih u BiH u razdoblju 2015.–2023. stradale su nasumičnim činom nasilja, navedeno je u analizi.
Ista analiza pokazala je i da je visoka stopa onih koji, nakon što počine femicid, počine i samoubojstvo – 47,62 posto.
Mediji trebaju postati saveznici u prevenciji nasilja i femicida
Izvještaj Centra ženskih prava Zenica je, prema riječima Bojane Jovanović, članice tima ovog centra, analiza međusobnog uzročno-posljedičnog odnosa, eskalacije nasilja u obitelji i zloupotrebe malog oružja i lakog naoružanja. Analizirani su i medijski napisi o femicidu u BiH, zakonski propisi koji se tiču kontrole malog oružja i lakog naoružanja, kao i propisi koji se tiču prevencije nasilja u obitelji u BiH.
Istraživanje je prikupljeno kroz rad s fokus grupom koja je okupila predstavnike pravosuđa, policijskih snaga, predstavnike akademske zajednice iz područja kriminologije i sigurnosti te nevladinog sektora.
– Mislim da je vrlo bitno što sama analiza jasno pokazuje koliko je specifična dinamika femicida u BiH i zašto mi u BiH u suštini moramo baviti se problematikom femicida neka tri, četiri, pet koraka prije nego što do femicida dođe – kazala je Jovanović za Media.ba.
Istraživanje pokazuje da je zakonski okvir u BiH neusuglašen, odnosno, kako je precizirala, Federacija BiH ima deset različitih zakona koji kontroliraju nabavu, nošenje i držanje malog oružja i lakog naoružanja.
– S obzirom na to da zakoni nisu usuglašeni, da je samo nekoliko njih usklađeno s europskom direktivom o kontroli malog oružja i lakog naoružanja, to govori o tome da u Federaciji BiH živimo praktično u stanju pravne nesigurnosti, jer od kantona do kantona, iako su ti zakoni slični, ipak su različiti i donose neke različite propise – izjavila je Jovanović.
Ono što iz Centra ženskih prava Zenica podcrtavaju jest neophodnost da mediji budu bolji saveznici u prevenciji nasilja i femicida, kao i onoga što slijedi nakon femicida, gdje mediji, kako je naglasila, imaju izuzetno važnu ulogu.
Blagi pomak u medijskom izvještavanju nakon femicida u Gradačcu
Kaže da je primjetno da neki od medija senzacionalistički pišu o femicidu, banaliziraju nasilje, glorificiraju nasilnika, kao i upotrebu oružja. Također, dodaje da je analiza pokazala i da je primijećen blagi pomak u odnosu na ranija izvještavanja medija nakon femicida u Gradačcu iz kolovoza 2023.
Mediji su, prije navedenog slučaja, kako je rekla Jovanović, ranije navodili da se radi o “tragičnoj ljubavnoj priči”, žrtva se potpuno ogoljavala, izvještavalo se o njezinom privatnom životu, ali se razmatralo i u kojoj je mjeri ona krivac za razvod braka, za napuštanje supruga, napuštanje nasilnika.
– Mediji su počeli promišljati i pisati na drugačiji način. Već par mjeseci poslije toga mogli smo uočiti opet neke medijske napise koji su se bavili tematikom tragične ljubavne priče, obiteljskom tragedijom. Femicid nije ni tragična ljubavna priča, ni obiteljska tragedija. Femicid je najokrutnije finale dugogodišnjeg nasilja nad žrtvom. Vrlo rijetko ćete pronaći femicid koji se dogodio iznenada – naglasila je Jovanović za Media.ba.
Svi femicidi su, kako je dodala, posljedica dugogodišnje pozicije moći nasilnika i vrlo često se događaju upravo kao okidač kada nasilnik vidi odluku žrtve da ga napusti i napusti nasilnu zajednicu.
– Ono o čemu mediji moraju promišljati jest da, ako se o femicidu ne izvještava na adekvatan način, kao posljedicu imamo to da će većina nasilnika koji vide takvo glorificiranje nasilja kroz medije odlučiti počiniti femicid. I to imamo i u praksi – znači, čak i kriminološki i medijski, ako se vratite unatrag, vidjet ćete da je svako ubojstvo žene u BiH praćeno s još dva do tri ubojstva koja su se dogodila u roku od sedam dana od tog ubojstva – podcrtala je Jovanović.
Napomenula je da su se, nakon slučaja femicida iz Gradačca, u naredna tri dana dogodila još dva ubojstva žena koje su također ubili njihovi partneri.
Oštrije zakonske odredbe
Na događaju u Sarajevu, na kojem je predstavljena analiza, bili su prisutni i predstavnici tužiteljstva i policije Srednjobosanskog kantona (SBK).
Dario Stupar, viši inspektor u SBK, u svom izlaganju govorio je o policijskoj procjeni rizika vezanoj za prijavu nasilja u obitelji. Neke od metoda u procjeni rizika su postojanje prethodnog nasilja, prijetnje smrću, ubojstvom, samoubojstvom, psihičko stanje nasilnika, kao i to osjeća li žrtva strah.
U procjeni rizika u FBiH, kako je rekao, jedan od ključnih elemenata jest posjeduje li nasilnik ili ima li pristup vatrenom oružju, što, nakon procjene, može rezultirati privremenim oduzimanjem oružja i dodatnim zaštitnim mjerama.
U izlaganju je rekao i da je došlo do pooštravanja zakonskih odredbi u RS-u i FBiH u vezi s nošenjem i posjedovanjem oružja u nekoliko dijelova koji se tiču posebnih i općih uvjeta za dobivanje dozvole. Istaknuo je da je jedna od najvažnijih promjena skraćenje roka važenja dozvole za nošenje i posjedovanje oružja s deset na pet godina, što podrazumijeva i češći liječnički pregled svakih pet godina za vlasnike legalnog oružja.
