Ne kažem da bi danas bile među nama Nizama Hećimović, Alma Kadić i Emira Maslan da smo imali ovaj zakon, ali sam sigurna da će biti drugačije jer sudbina žrtava nasilja u porodici neće ovisti o senzibiliziranosti pojedinca u lancu subjekata zaštite, kazala Alma Kratina
Interview.ba
Zastupnici federalnog Parlamenta jednoglasno su usvojili prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona koje posebnim članovima tretiraju teško ubistvo žene kao rodno zasnovano, te kažnjavaju one koji distribuiraju sadržaj na kojem je prikazano seksualno zlostavljanje djece napravljeno umjetnom inteligencijom.
Federalni ministar pravde Vedran Škobić istakao je da je raspon kazni najveći mogući – od deset godina do kazne dugotrajnog zatvora.
Zadovoljna je izmjenama i zastupnica Alma Kratina, koja je naglasila da je da je Komisija za ravnopravnost spolova dugo radila na nacrtu s nevladinim organizacijama, što je bila osnova Ministarstvu pravde za daljni posao.
Jasno utvrđeni koraci
I Kratina se slaže kako bi veće kazne trebale zaustaviti potencijalne nasilnike.
– Ne kažem da bi danas bile među nama Nizama Hećimović, Alma Kadić i Emira Maslan da smo imali ovaj zakon, ali sam sigurna da će biti drugačije jer sudbina žrtava nasilja u porodici neće ovisti o senzibiliziranosti pojedinca u lancu subjekata zaštite. Neće biti ovisni o tome koliko je senzibiliziran policajac, socijalni radnik, sudija, tužilac, nego imamo jasno utvrđene korake koji se nalaze kako u stategiji protiv nasilja u porodici i nasilja prema ženama, tako i u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici i Krivičnom zakonu – kazala je.
Neira Rakovac, koordinatorica projekta iz “Glasa žena” Bihać, za Detektor je kazala da je sada iza njih put koji je bio trnovit i pun borbe.
– Ovo doživljavamo kao određenu vrstu pravde za sve ubijene žene u posljednjih nekoliko godina… Očekujemo od Doma naroda da već na narednoj sjednici također usvoji Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH kako bismo ovaj proces doveli do kraja i osigurali ženama zakonske uslove za zaštitu od rodno zasnovanog ubijanja – rekla je Rakovac.
Izmjene zakona u Federaciji inspirisane su onima u Hrvatskoj i tekst je dosta sličan. U obzir će se uzimati i okolnosti da je djelo počinjeno prema bliskoj osobi.
Sigurno i dostojanstveno odrastanje
U novim izmjenama Krivičnog zakona, koje su sinoć izglasali parlamentarci, predviđa se i kažnjavanje osoba koji proizvode, nude, čine dostupnim, distribuiraju ili na bilo koji način pribavljaju materijal koji vizuelno ili na drugi način prikazuje dijete ili realno prikazano nepostojeće dijete ili osobu koja izgleda kao dijete u pravom ili simuliranom spolno eksplicitnom ponašanju ili koji prikazuje spolne organe djece u seksualne svrhe.
Zastupnica Amra Junuzović-Kaljić kazala je da djeca zaslužuju posebnu pažnju i zaštitu i podršku cijeloga društva zbog njihove ranjivosti, te da ih zakon sada prepoznaje kao nosioce ljudskih prava kojima mora biti omogućeno sigurno i dostojanstveno odrastanje.
– Prepoznavanje opasnosti koje vrebaju putem interneta, putem društvenih mreža, poput online zlostavljanja, seksualnog mamljenja, iskorištavanja, to je izuzetno važno. Savremeno društvo donosi nove oblike nasilja i zakon sada bolje odgovara tim stvarnostima, zato nam je bitno da pratimo evoluciju svih zakonskih rješenja – rekla je Junuzović-Kaljić.
Novi član zakona, za koji je također glasano, predviđa novčanu kaznu ili kaznu zatvora do šest mjeseci ako službena ili odgovorna osoba u Federaciji bez pristanka pojedinca, protivno zakonskim uvjetima prikuplja, obrađuje ili koristi njegove osobne podatke ili te podatke koristi suprotno zakonom dozvoljenoj svrsi njihova prikupljanja.
Ranije je povučen član zakona koji se odnosio na neovlašteno objavljivanje i prikazivanje spisa, portreta i snimka koji je bio pokušaj uvođenja cenzure i ograničavanja medijskih sloboda, slično kao u Republici Srpskoj, o čemu je Detektor ranije upozoravao.
Umjesto zatvora novčane kazne za ratni zločin
Na sjednici nije usvojen amandman zastupnice Adise Kokić-Hinović kojim je zatraženo da krivična djela zločin protiv čovječnosti i međunarodnog prava budu kategorija za koje nije dopuštena zamjena kazne zatvora novčanom.
U svom obrazloženju zastupnica je navela da je Misija OSCE-a u BiH istakla da je u periodu između 2006. i 2016. godine bilo ukupno 17 predmeta ratnih zločina u kojima su izrečene kazne zatvora koje su se mogle otkupiti.
– Posebno su bila sporna dva slučaja ispred Kantonalnog suda u Bihaću, u kojem su dva osuđenika za silovanje i pokušaj silovanja dvije maloljetne djevojčice sklopili sporazum o priznanju krivice, dobili kaznu od godinu dana, podnijeli zahtjev za zamjenu kazne novčanom, platili, i uredno bili na slobodi. Je li to pravda kojoj težimo? Je li to poruka koju želimo poslati – rekla je Kokić-Hindović.
Ministar pravde Škobić kazao je da se trebaju svi zapitati kako se može uopće kazna za ratni zločin zamijeniti, te da Visoko sudsko i tužilačko vijeće niko ne nadzire i da takav pristup ne postoji nigdje u Evropi.
Da bi ove izmjene zakona stupile na snagu, potrebno je da ih usvoji i Dom naroda.
