Neprecizan broj birača ostavlja mogućnost za manipulacije glasačkim listićima, daje nepreciznu sliku političke volje birača, ali i pokazuje nemar prema državnim statistikama
Piše: Rubina ČENGIĆ
U Centralnom biračkom spisku (CBS) Bosne i Hercegovine za lokalne izbore održane 6. oktobra 2024. godine bilo je registrovano 3.402.246 birača, no mnogo je onih koji tvrde da je to daleko više od stvarnog broja stanovnika/ca BiH starijih od 18 godina. Neprecizan broj birača ostavlja mogućnost za manipulacije glasačkim listićima, daje nepreciznu sliku političke volje birača, ali i pokazuje nemar prema državnim statistikama.
Koliko ljudi živi u BiH
Iz Koalicije Pod Lupom Dario Jovanović pojašnjava da ne postoji savršen birački spisak, posebno tamo gdje je registracija pasivna kao u BiH i da uvijek može biti neusaglašenosti jer se CBS zaključuje 45 dana prije izbora tokom kojih se događaju promjene u ličnim životima birača, ali upozorava da je CBS BiH opterećen brojnim problemima.
– Birački spisak je prenapuhan i neažuriran, a Centralna izborna komisija BiH ga krije bez obzira na to
što tvrde da je javan i da poštuju odredbe Izbornog zakona. Na spisku je 3,4 miliona birača što je 96 posto građana popisanih 2013. godine i nemoguće jer je 16 posto maloljetnih. Uz to prema nekim projekcijama oko 400.000 ljudi živi u dijaspori, ali u BiH imaju prebivalište i lične dokumente, a zahvaljujući pasivnoj registraciji nalaze se na biračkom spisku. Problem je i neažurnosti ili neuklanjanja birača s biračkog spiska. Kada smo mi prije nekoliko godina radili pokušaj reviziji bilo je minimalno 11.000 umrlih lica na spisku, pa je CIK BiH obrisao 5.300 i pored 500 stavio zvjezdicu, ali to nije dovoljno. Uz to ne uklanjaju ažurno one koji se odreknu državljanstva – prema podacima IDDEEA-e 350.000 ljudi nema važeće dokument i to je već oko 3,05 miliona s važećim dokumentima, a ako imamo takav nesrazmjer pitanje je šta je s glasačkim listićima tih ljudi – to je ogroman prostor za manipulaciju glasovima. Koliko mi znamo revizija CBS BiH nikada nije rađena osim tog našeg pokušaja da utvrdimo sumnju u mrtve kada smo Centralni birački spisak dobili nezvaničnim putem jer nam CIK BiH ne da taj dokument – kaže Jovanović.
Upisivanje po službenoj dužnosti
Iz Centralne izborne komisije objašnjavaju da oni Centralni birački spisak za teritoriju BiH vode na osnovu evidencije nadležnog državnog organa koji vodi registar građana u skladu sa Zakonom o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka, odnosno na osnovu evidencija Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA).
– U skladu sa članom 3.2 Izbornog zakona BiH u Centralni birački spisak, ро službenoj dužnosti, upisuju se državljani BiH s prijavljenim prebivalištem u ВiН koji su navršili 18 godina. Centralni birački spisak sačinjava se i vodi na osnovu podataka iz službenih evidencija o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine koje vodi nadležni državni organ, drugih javnih isprava i službenih evidencija o državljanima BiH koje vode Centralna izborna komisija BiH i drugi nadležni organi i na osnovu javnih isprava i podataka koji se dobiju neposredno od građana. Ovo znači da svi državljani BiH sa napunjenih 18 godina sa prebivalištem u BiH, uključujući i one u inostranstvu, upisani su u Centralni birački spisak u skladu sa Izbornim zakonom BiH – pojašnjava Maksida Bajramović iz CIK BiH.
Kaže da CIK BiH nije radio analizu koliko je na CBS-u BiH neaktivnih birača/ica, odnosno onih koji ne izlaze na izbore posljednjih 10 ili 20 godina i da nema informaciju kakva je praksa s neaktivnim biračima/cama na biračkim spiskovima u drugim evropskim zemljama.
O imenima umrlih osoba na CBS BiH kaže da tu evidenciju vode matični uredi koji su u obavezi o činjenici nečije smrti obavijestiti nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova, a zatim nadležni MUP taj podatak unosi u evidencije IDDEEA-e.
– Članom 23. Pravilnika o upotrebi i izradi izvoda iz Centralnog biračkog spiska propisano je da će CIK BiH za sve birače za koje Centar za birački spisak u saradnji s nadležnim matičnim uredom utvrdi da se njihova imena nalaze na zaključenom izvodu iz CBS, a provjerama je utvrđeno da se radi o umrloj osobi za koju je nadležni matični ured izdao izvod iz matične knjige umrlih, u rubrici za potpis glasača staviti oznaku * . Nemamo podatak koliko je imena umrlih osoba na biračkom spisku – kaže Bajramović.
Ona dodaje da CIK BiH nema procjenu stvarnog broja birača/ica i stvarne izlaznost na izbore.
– Centralna izborna komisija BiH objavljuje broj registriranih birača i broj birača koji je glasao – kaže
Bajramović.
U BiH se nakon svakih izbora govori o izlaznosti – 2020. godine izlaznost je bila 1.705.520 birača ili 50,40 posto, 2022. je glasalo 1.729.215 ili 50.27, a 2024. je izlaznost 6. oktobra 2024. do 19 sati bila 1.560.097 ili 45,88%, no civilno društvo ovih oko 50 posto procjenjuje na oko 70 posto u odnosu na tačniji broj ljudi koji žive u BiH i pojašnjavaju da bi to bio pokazatelj da u BiH ne postoji izborna ili politička apatija i nezainteresovanost građana.
Koliko ljudi izlazi na izbore
Jovanović upozorava na iza tih nedoumica stoji nekoliko anomalija.
– Ako pitamo građane u anketama – njih 70,7 posto tvrdi da glasaju na izborima i to je vjerovatno približna izlaznost. No mi imamo situaciju da se povećava broj registrovanih birača, a smanjuje izlaznost – od 2008. do 2018. godine na izborima je, prema zvaničnim podacima, po broju glasača glasalo 3 posto više ljudi, taj broj je porastao sa 1,68 na 1,72 miliona, ali je u isto vrijeme izlaznost pala za 3 posto, a razlog za to je što je birački spisak konstanto rastao i to je paradoks – upozorava Jovanović.
Prema dostupnoj literaturi međunarodni standardi za birački spisak su: da svim biračima obezbjedi glasačko pravo, da su transparentni i dostupni, tačni i ažurni; da je zagarantovana privatnosti i povjerljivosti podataka; da postoji mogućnost ispravke pogrešnih podataka; da postoje mehanizmi za rješavanje sporova i da je dostupan svim segmentima društva; da zadovoljava međunarodni standarde (OSCE, Venecijanska komisija UN); da zadovoljava pravila o prebivalištu, odnosno da su definisani prebivališta i boravišta jer to pokazuje da li je osoba kvalifikovana za glasanje na određenim izborima i da bude redovno ažuriran, godišnje ili polugodišnje što uključuje verifikaciju podataka sa civilnim registrima, izvještajima o smrti ili preseljenju.
Iz OSCE-a u BiH pojašnjavaju da se u BiH od 2006. godine primjenjuje pasivna registracija građana na osnovu čega svaki državljanin BiH sa navršenih 18 godina, sa stalnim ili privremenim prebivalištem u BiH, biva automacki uključen u Centralni birački spisak.
– U takvom načinu formiranja i vođenja Centralnog biračkog spiska BiH treba tražiti uzroke povećanja broja glasača. Istovremeno – ne postoje pouzdani statistički podaci o broju državljana BiH koji su proteklom periodu trajno ili privremeno napustili BiH, te se upravo zbog negativnih demografskih trendova javlja disproporcija između broja državljana BiH čija se imena nalaze na Centralnom biračkom spisku i onih koji zaista žive u BiH. Prema podacima CIK BiH za lokalne izbore 2024. godine na CBS nalaze se imena 3.406.088 birača, ali s obzirom da ne postoje precizni statističkih podaci nemoguće je precizno procijeniti tačan broj državljana BiH koji su u BiH i koji su ovdje stalno nastanjeni – kažu iz OSCE-a.
Kako dobiti okvirnu sliku?
Ekonomista Faruk Hadžić podsjeća da do sada nije bilo opsežnih društvenih ili marketinških istraživanja koja bi pokrila sve aspekte demografskih promjena u BiH.
– Najbolje što se trenutno može učiniti je kombinirati više izvora uključujući podatke o zdravstvenom osiguranju, migracijske statistike i druge demografske analize. Ipak naglašavam da su ovakve procjene uvijek nesigurne i da ih treba interpretirati s određenom dozom opreza. Po mom mišljenju trenutno najprecizniji podatak jeste broj korisnika zdravstvenog osiguranja uz napomenu da je potrebno doći i do podataka za RS koje trenutno nemam – kaže Hadžić.
Pojašnjava da se on lično oslanja na dostupne podatke iz Strategije demografskog razvoja Federacije BiH koja još nije zvanično objavljena, broj korisnika zdravstvenog osiguranja kao osnova za procjenu koji je u Federaciji BiH za 2023. godinu približno 1,85 miliona.
– S obzirom na to da je zdravstveno osiguranje pokriveno za većinu stanovništva, možemo dobiti okvirnu sliku broja ljudi. No ističem da ovakva procjena ne uključuje migracione i demografske promjene, te je potrebno dodatno istraživanje kako bi se dobile preciznije brojke. Inače, različite statistike o broju stanovnika rezultat su različitih metoda prikupljanja podataka. Zvanični podaci, kao što su oni iz popisa stanovništva, rijetko se ažuriraju i često ne odražavaju stvarno stanje zbog faktora kao što su emigracija i neregistrirani stanovnici. Također, alternativni izvori poput podataka o osiguranju ili prijavama prebivališta često dodatno kompliciraju tačnost procjena. Zbog toga se razlike u statistikama neizbježno pojavljuju – pojašnjava Hadžić.
Kao i svake izbore i lokalne 2024. godine je pratio OSCE-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR). U svojoj izjavi dan nakon izbora napisali su da su pravo glasa imali svi državljani BiH stariji od 18 godina koji imaju stalno
prebivalište imaju pravo glasa, osim onih koji su osuđeni za teška krivična djela ili su sudskom odlukom proglašeni pravno nesposobnim uključujući i na temelju intelektualne i psihosocijalnog nesposobnosti s tim da je to posljednje u suprotnosti s opredjeljenjima OSCE-a i međunarodnim standardima.
Javnost Centralnog biračkog spiska BiH
Oko 3,4 miliona birača imalo je pravo glasa. Postojalo je opće povjerenje u inkluzivnost Centralnog biračkog spiska, a CIK BiH je poduzela napore za ažuriranje unosa, ali su ostala pitanja vezana za njegovu tačnost koja se odnose na preminule građane i građane koji žive u inostranstvu. Birači su imali dovoljno mogućnosti da provjere svoje podatke. Zahtjev za dokaz o prebivalištu utiče na pravo učestvovanja romske nacionalne manjine, piše u izjavi ODIHR-a. Naglašavaju da je amandmani na Izborni zakon BiH iz 2024. godine omogućavaju CIK-u BiH da objavljuje izvode iz biračkih spiskova na svojoj web-stranici.
CIK BiH je odlučila ne činiti potpune izvode dostupnim na svojoj web stranici navodeći, između ostalog, zabrinutost zbog zaštite ličnih podataka i preopterećenje web stranice. No CIK BiH je u potpunosti postupila u skladu sa zakonom jer je izvode iz popisa stavila na uvid javnosti od 8. juna do jula na općinskom nivou. Svaki birač je imao i direktan pristup svojim podacima putem web stranice CIK-e.
– Prema objašnjenju iz Agencije za zaštitu ličnih podataka imali su pravo odrediti u kom će obliku CBS učiniti dostupnim – piše ODIHR-a.
Jovanović tvrdi da spisak nije javan.
– Nije javan! Piše u Zakonu, ali se ne poštuje. Imamo izvode iz opština da birači mogu provjeriti gdje glasaju, ali mi nemamo na internetuu izvor kako to posljednje izmjene i dopune podrazumijevaju. CIK odbija da to ispoštuje. Nama je Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH odgovorila da CIK nikada nije pitao može li objaviti taj dokument, da prije nije postojalo zakonsko uporište za to, ali da sada postoji i da nema prepreka s tim da se objavi što manje ličnih podataka – kaže Jovanović.
Napominje da nije objavljen na internetu, ali da ga ima svaka stranka.
– To smo vidjeli na jednom radnom skupu – posmatrači stranaka imaju birački spisak i paze ko je glasao, a ko nije i na taj način mogu da prave pritisak na birače što se i događalo i dovode u pitanje tajnost glasanja – kaže Jovanović.
Iz OSCE-a objašnjavaju da je u svom privremenom izvještaju od 20. septembra 2024. godine Posmatračka misija OSCE/ODIHR-a utvrdila da su birački spiskovi bili dostupni na uvid javnosti u skladu s obavezama.
– Izborni zakon BiH i podzakonski akti koje donosi Centralna izborna komisija, jasno propisuju na koji način je moguće ostvariti uvid u izvod iz Centralnog biračkog spiska – kažu iz OSCE-a.
Bajramović kaže da u evidencijama CIK-a BiH postoje zahtjevi Koalicije Pod Lupom koji se odnose na objavu, a ne na dostavu izvoda iz Centralnog biračkog spiska.
– U skladu sa članom 3.1 stav (6) Izbornog zakona BiH političkim subjektima koji su ovjereni za učešće na izborima i kojima је ovjerena kandidatska lista za učešće na izborima osigurat će se, na njihov zahtjev, izvod iz Centralnog biračkog spiska za nivo vlasti, odnosno izbornu jedinicu u kojoj učestvuju na izborima, u elektronskoj formi ili u ispisu. Izvod koji im se dostavlja sadrži prezime i ime birača, datum rođenja, ime jednog roditelja birača, naziv općine, odnosno izborne jedinice za koju birаč ima pravo glasa, naziv i broj biračkog mjesta. Takođe, prema članu 3.1 stav (3) pravo uvida u izvod iz Centralnog biračkog spiska ostvaruje se u skladu s Izbornim zakonom BiH i Zakonom о zaštiti ličnih podataka u BiH. Birač ostvaruje pravo uvida u svoje lične podatke evidentirane u izvodu iz Centralnog biračkog spiska neposrednim uvidom na internetskoj stranici Centralne izborne komisije BiH putem unošenja relevantnih ličnih podataka i/ili na drugi adekvatan način koji podzakonskim aktom utvrdi Centralna izborna komisija BiH – kaže Bajramović.
Razmotriti reviziju prijavljivanja i upisa
Iz OSCE podsjećaju da je Posmatračka misija/ODIHR u svom Finalnom izvještaju iz 2018. godine preporučila vlastima u BiH da poduzmu daljne napore na poboljšanju tačnosti registracije birača.
– Potrebno je razmotriti reviziju mehanizma prijavljivanja i upisa u matičnu knjigu umrlih kako bi se osigurala blagovremena razmjena podataka i ispravka podataka o građanima. Vlasti BiH bi trebalo da uspostave učinkovit sistem obaveznog elektronskog obavještavanja između institucija koje su uključene u ovaj proces sa jasno definisanim odgovornostima i rokovima. U spomenutom izvještaju je preporučeno je i da se u svrhu povećanja povjerenja javnosti u integritet procesa registracije birača razne zainteresovane strane, uključujući i političke stranke i organizacije građanskog društva, pozovu da učestvuju u reviziji biračkih spiskova. Ovaj proces bi trebalo da inicira i nadzire CIK BiH – kažu iz OSCE-a.
Pojašnjavaju da je problem s tačnošću biračkog spiska prisutan u većini zemalja članica OSCE-a, ali da su odstupanja između broja birača na centralnom biračkom spisku i građana koji zaista žive u tim zemljama manje izražena.
– Unapređenje tačnosti Centralnog biračkog spiska je kontinuiran proces, koji zahtijeva bolju saradnju institucija nadležnih za tačnost podataka, uključujući i sudionike izbornog procesa – kažu iz OSCE-a.
Iskoristiti vrijeme između izbora
A dok neko ne napravi opsežno istraživanje i ne utvrdi broj ljudi koji žive u BiH, na web-strani Američke obavještajne agencije CIA piše da u BiH živi 3.798.671 – 1.852.164 muškaraca i 1.946.507 žena. Ako od ovog broja oduzmemo 16 posto, pod pretpostavkom da je toliko maloljetnih, ostaje 3.190.884 osobe što je znatno manje od oni 3.402.246 birača.
Možda bi Centralna izborna komisija BiH ipak mogla iskoristiti vrijeme između dva izborna ciklusa i revidirati spisak, pa na osnovu svojih nalaza zatražiti da isto uradi IDDEEA i matični uredi u BiH, način sigurno postoji.
Naime, državljani BiH svoje izborno pravo uživaju na osnovu pasivne registracije, sticanjem punoljetstva, a Centralni birački spisak BiH se zasniva na bazama podataka IDEEA-e i evidencije matičnih ureda o umrlima koji svoje podatke očito ne dostavljaju redovno IDDEEA-i. Ovo znači da je CIK BiH odgovorna za Centralni birački spisak BiH i izborni proices, ali nije vlasnik podataka na osnovu kojih vodi cijeli taj proces. S druge strane – u BiH glasanje nije obavezno, pa je moguće da neko ko je na biračkom spisku 20 ili više godina nije glasao, da neko ko ne živi u BiH i ne osjeća želju ili potrebu da glasa…. Uz ovog proizilazi da bi trebalo mijenjati Izborni zakon BiH ili da bi CIK BiH morala naći način da u okvirima postojećeg zakona ažurira Centralni birački spisak BiH, pa možda i nezvanično ili glansije apelući prema IDDEEA-i i matičnim uredima – to je važno i za njih da bi se, između ostalog, efikasnije borili protiv zloupotrebe i Centralnog biračkog spiska i glasačkog materijala.
