Danima nakon održanih izbora u Srbiji i dalje se najviše priča o glasanju bh. građana, koji imaju dvojno državljanstvo, u ovoj državi. Među njima su i neki bh. političari i funkcioneri poput Nenada Nešića, Milovana Bjelice, Jelene Trivić… Iako vladajuće strukture i iz Srbije i iz bh. entiteta Republika Srpska tvrde drugačije, pravni stručnjaci upozoravaju – građani ne mogu imati više od jednog prebivališta, a organizovano glasanje u Srbiji ljudi koji stvarno ne žive u ovoj državi je duboko nezakonito
edavno održani izbori u Srbiji opet su u prvi plan izbacili jedan od najvećih problema s kojima se suočavaju skoro sve države regije – problem dvostrukog i(li) fiktivnog prebivališta, na osnovu kojeg mnogi ostvaruju svoje biračko pravo, a što je prema riječima struke nezakonito.
Miroslav Aleksić, jedan od lidera opozicije u Srbiji, vrlo brzo je, nakon održanih izbora, javnosti predočio podatak „da je izdato 40.000 ličnih karata ljudima koji ne žive u Beogradu“, a na osnovu čega im je omogućeno da glasaju na lokalnim izborima u glavnom gradu Srbije. Uz to, opozicija će u javnim istupima ustvrditi kako je mahom riječ o građanima Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske.
I najviši funkcioneri Bosne i Hercegovine, poput državnog ministra sigurnosti Nenada Nešića, glasali su na izborima u Srbiji, i to na teritoriji Srbije. Konkretno, Nešić je svoje biračko pravo ostvario u Novom Sadu, a glasao je i na republičkim i na lokalnim izborima. Da bi to uradio, morao je prethodno imati prijavljeno prebivalište u Srbiji.
„Imam prebivalište u Novom Sadu. Imam i ovdje (u BiH, op.a) prebivalište. Ne živim stalno u Novom Sadu, ali apsolutno legalno imam prebivalište u Novom Sadu. Ja, koliko znam, ne kršim tako zakon“, reći će Nešić nedavno u intervjuu za N1.
Međutim, ni bosanskohercegovački, ni srbijanski zakoni ne predviđaju mogućnost dvostrukog prebivališta. Prebivalište može biti samo jedno – mjesto gdje se građanin nastanio s namjerom da u njemu stalno živi, odnosno mjesto u kome se nalazi centar njegovih životnih aktivnosti.
„Pravo na prebivalište u Republici Srbiji imaju svi građani Republike Srbije koji stalno žive na teritoriji Republike Srbije. (…) Građanin je dužan da odjavi prebivalište ako se iseljava iz Republike Srbije u inostranstvo“, jasno se navodi u Zakonu o prebivalištu i boravištu građana Republike Srbije.
Dakle, ako neko ima prijavljeno prebivalište u inostranstvu, u ovom slučaju u Bosni i Hercegovini, dužan je odjaviti prebivalište u Republici Srbiji. To ministar Nešić, očito, nije uradio.
Međutim, u Nešićevu odbranu stao je čak i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kazavši da je to što je uradio Nešić – zakonito:
„Kaže: ima prebivalište u Sarajevu i Novom Sadu. Da, pa? U skladu sa zakonom dobio je državljanstvo Republike Srbije i prijavio je prebivalište ovdje.“
I nije Nešić jedini funkcioner iz naše zemlje koji je glasao u Srbiji. Uradio je to, recimo, i načelnik Opštine Sokolac Milovan Cicko Bjelica. On se na društvenim mrežama pohvalio kako je „izvršio građansku dužnost, obavio glasanje na Vračaru u Beogradu sa svim punoljetnim članovima porodice“.
Novinari Žurnala kontaktirali su Bjelicu. Pokušali smo ga pitati da li članovi njegove porodice i on imaju prebivalište u Beogradu i da li, stoga, imaju dvostruko prebivalište. Umjesto konkretnog odgovora Bjelica odgovara „hajde boga ti!“ i prekida poziv.
U Srbiji, tačnije u Zemunu, glasala je i predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić, te je saopćila kako „bez obzira gdje živjeli, svi Srbi uvijek treba da budu uz svoju maticu“.
Ako se vratimo nekoliko godina unazad, sjetit ćemo se da je i aktuelni predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik 2018. godine glasao na beogradskim lokalnim izborima. Tada je on, na insistiranje novinara da kaže od kada ima dvojno državljanstvo i ima li dvostruko prebivalište u Beogradu i Laktašima, izvadio i pokazao pasoš Srbije, rekavši da je glasao na izborima za Skupštinu Beograda jer „želi Srbiju koja je najvažnija za regionalnu stabilnost i razvoj“.
JEDNOSTAVNO – NEZAKONITO!
Da niko ne može imati dva prijavljena prebivališta istakao je i Miodrag Majić, sudija Apelacionog suda u Beogradu i jedan od inicijatora „ProGlasa“.
„Nije tačno da možete imati više od jednog prebivališta. Da, možete imati više državljanstava. Prebivalište je mjesto za koje ste se vi opredijelili da u njemu trajno živite i da obavljate svoje poslovne i privatne aktivnosti. Organ koji je dodijelio prebivalište je dužan da, ako vidi da je ta stvar fiktivna, odbije takvu prijavu i da eventualno sprovede neke druge procedure. Čujemo onda opet predsjednika (Srbije Aleksandra Vučića, op.a), kaže: nema veze može jedno ovdje, a drugo je u drugoj državi. Ni to ne može. To se čak i prostim čitanjem Zakona o prebivalištu i boravištu građana vidi. To su notorne stvari. Dovodimo u pitanje notorne pravne stvari i građani se sluđuju“, ustvrdio je Majić.
Sličnog je stava i advokat Čedomir Stojković. On je na društvenim mrežama napisao kako MUP Srbije godinama pasivizira adrese Albanaca u opštinama na jugu Srbije, sa izgovorima da se radi o fiktivnim adresama, odnosno da ti ljudi tamo ne žive, a da istovremeno taj MUP nije pasivizirao niti jednu jedinu adresu, kako navodi Stojković, Dodikovih i Stanivukovićevih Bosanaca.
„Ovo organizovano glasanje Bosanaca u Srbiji je duboko nezakonito, jer se radi o glasačima koji nemaju stvarno prebivalište u Beogradu, već fiktivno prebivalište koje je MUP morao da i njima pasivizira isto kao što je učinio Albancima, ali ovdje sa zakonitim razlogom: ti Bosanci NIKADA nisu živjeli u Srbiji – niti jednog jedinog dana! Predsjednik LAŽE kada kaže: „Građani Republike Srpske imaju pravo da glasaju u Beogradu“. Pravo da glasaju u Beogradu imaju državljani Srbije sa stvarnim prebivalištem u Beogradu. Bosanci koji su glasali u Beogradu nemaju stvarno, već fiktivno prebivalište u Beogradu“, napisao je, između ostalog, Stojković.
Upravo je ovo jedan od glavnih razloga zašto opozicija u Srbiji danima demonstrira i zašto traže ponavljanje izbora. Podsjetimo, mediji su već dokazali kako mnogi građani iz bh. entiteta Republika Srpska idu na jedan dan u Beograd da glasaju, snimljeni su i audio i video snimci iz i ispred beogradske Arene koji također idu u prilog tezi da je bila riječ o organizovanom „dovlačenju“ glasača, neki opozicionari su u televizijskim emisijama mahali spiskom imena za koji su tvrdili da je zapravo spisak glasača iz BiH koji su fiktivno prijavljeni na adresama u Beogradu…
No, kada sve to predočite vlastima u Republici Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska, odgovor će opet biti isti – sve je zakonito.
Među njima je i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić. U razgovoru za Žurnal kaže kako je iskoristio svoje biračko pravo glasavši samo za republički nivo u generalnom konzulatu Republike Srbije u Banjoj Luci. Ipak, tvrdi da je i on mogao glasati na lokalnim izborima.
„Imam pravo po zakonima Srbije da glasam na lokalnim izborima koje nisam iskoristio. Tačka. Neko to zove boravište, neko prebivalište, ali imam pravo i nisam ga iskoristio. U Beogradu imam nekretninu, plaćam porez, živio sam tamo nekoliko puta po godinu i po dana“, kaže Stevandić, dodajući da mu je sad „malo i žao“ što to nije uradio, zbog „tolike mržnje i targetiranja nas iz Republike Srpske“.
Međutim, to nas opet vraća na priču o samo jednom prebivalištu koje, kako tvrde pravni stručnjaci, svako može i treba imati. Ali dva prebivališta – nikako. Miodrag Majić iz „ProGlasa“ je rekao kako su oni pozvali Tužilaštvo da odmah, na dan izbora, provjere informacije u vezi s glasačima iz drugih zemalja, ali da su dobili, kako kaže, i za naše uslove nevjerovatnu reakciju višeg javnog tužioca u Beogradu.
„Rekao je da ga ne uznemiravamo. Ako je problem, a definitivno jeste, između ostalog, sa sumnjom na veliki broj nezakonito dodijeljenih prebivališta, onda je Tužilaštvo na prvom mjestu, u saradnji s nadležnim ministarstvom, moralo da uđe u te fajlove, podatke i da vidi na koji način i po kom osnovu su ta lica koja su glasala na lokalnim izborima, ovdje dobijala prebivalište. Puno je bilo slatih fotografija, nekakvih potpuno čudnih poziva za glasanje, nekakvih ljudi vrlo čudnih imena i prezimena, govorim čak i o evidentnim strancima koji su prijavljivani na nekakve adrese, po 20, po 30, po 40 njih… Treba da se jednostavno vidi ko je i po kom osnovu tim ljudima dodjeljivao prebivalište“, kazao je Majić, zaključivši:
„Taj koji je dodjeljivao lažna prebivališta je podložan odgovornosti.“
Na kraju, ponovimo da se s ovim problemom suočavaju i druge zemlje regije. Prisjetimo se kako su zabilježeni autobusi glasača koji su glasali na izborima održanim u Crnoj Gori. Sjetimo se i ogromnog broja vozila srbijanskih registarskih oznaka na dan lokalnih izbora u Srebrenici i nekim drugim bh. gradovima.
Tada su predstavnici opozicije u Srbiji, koji sada demonstriraju, većinom ili šutjeli ili su podržavali ovu nezakonitu praksu.
(zurnal.info)
