DALEKO OD OČIJU, BLIŽE SRCU Bh. dijaspora šalje milijarde, koje teško zarađuje od Europe do Australije

29.08.2023.

Rasijani smo po svijetu kao klikeri. Naši bi ljudi rekli: Nema gdje nas nema. A najviše Bosanaca i Hercegovaca živi u Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Švedskoj, Švicarskoj, SAD-u, Kanadi i Australiji. I ulažu u zemlju iz koje su otišli. Ne samo zbog rata. Nego i zbog odustva mira

Piše: B. ČORBIĆ

Bh. dijaspora je u prošloj godini “unijela” u Bosnu i Hercegovinu 3 milijarde i 343 miliona KM, dok ukupni transferi iz inostranstva, koji uključuju i inostrane penzije, za 2022. godinu iznose 4 milijarde i 696 miliona KM, podaci su Centralne banke BiH.

Procjene Svjetske banke o novčanim doznakama iz inostranstva za Bosnu i Hercegovinu u novembru 2022. godini iznose 4 milijarde i 488 miliona KM. Prema ovim podacima, učešće novčanih doznaka u BDP-u Bosne i Hercegovine je 10,1%, što Bosnu  i Hercegovinu stavlja na 4. mjesto u Evropi po visini učešća novčanih doznaka.

 

Tako ova priča o odlasku Bosanaca i Hercegovaca što dalje od domovine nekako ima i svoju svijetliju stranu.

Nema gdje nas nema

Dijaspora je najveći “investitor” u zemlju iz koje su mnogi otišli u potrazi za boljom budućnosti. Ne računajući one koji su zemlju napustili zbog rata.

Rasijani smo po svijetu kao klikeri. Naši bi ljudi rekli: Nema gdje nas nema. A najviše Bosanaca i Hercegovaca živi u Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Švedskoj, Švicarskoj, SAD-u, Kanadi i Australiji, podaci su “Migracionog profila 2022”, dokumenta Ministarstva sigurnosti BiH.

Prema istom dokumentu, statistički podaci o ukupnom broju emigranata rođenih u BiH, koje vode statističke agencije u zemljama prijema, bez obzira na njihovo sadašnje državljanstvo, u 53 zemlje svijeta iznosi 1.836.961.

Od ovog broja u zemljama Evrope i Sjeverne Amerike živi 95 posto onih koji su napustili BiH.

No, zapravo ova je brojka veća. Pa se procjenjuje da Bosanaca i Hercegovaca širom svijeta ima oko 2,2 miliona jer ovaj broj uljučuje ne samo one koji su rođeni u BiH, pa je napustili, nego i njihovu djecu rođenu u zemljama prijema bez obzira koje državljanstvo imaju, a ne uključuje tzv. staru emigraciju.

Status bh. iseljenika riješen je velikim dijelom kroz sticanje državljanstva zemlje prijema, stalnu ili privremenu dozvolu boravka.

Još ima i bh. izbjeglica

UNHCR je u junu prošle godine izračunao da u svijetu postoji još 18.176 osoba iz Bosne i Hercegovine sa statusom izbjeglice.

Broj državljana Bosne i Hercegovine, sa stalnim ili privremenim boravkom, prema dostupnim podacima za četrnaest država prijema, iznosi 494.132,

main image

Ovaj broj predstavlja bh. državljane koji imaju samo državljanstvo Bosne i Hercegovine i koji nisu stekli državljanstvo države prijema, niti imaju dvojno državljanstvo. Najveći broj iseljenika iz BiH koji su stekli državljanstvo zemlje prijema i dalje  posjeduje državljanstvo BiH kao dvojno državljanstvo, jer država prijema svojim zakonodavstvom daje takvu mogućnost ili je to uređeno sporazumom o dvojnom državljanstvu zaključenim sa Bosnom i Hercegovinom.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, u 2022. godini državljanstva Bosne i Hercegovine se odreklo 2.576 osoba. Prema istim podacima, najveći broj državljana BiH se u 2021. godini odreklo državljanstva zbog sticanja državljanstva  Njemačke (1.130), Austrije (705), Slovenije (500) i Hrvatske (122).

Drugo, neslavno mjesto

Podaci o broju naturaliziranih bh. iseljenika su izuzetno bitni kada se govori o stepenu integrisanosti bh. iseljenika u državama prijema, a u isto vrijeme ukazuju i na karakter migracija, odnosno na činjenicu da se radi o dugoročnim migrantima.

Inače, prošle godine Magazin Forbes objavio je da se BiH nalazi na drugom mjestu od 151 države, koje imaju najveći broj svojih stanovnika koji žive u dijaspori.

Iza ovih brojki kriju se sudbine, a Forbes je naveo da je riječ o ratnim pričama, raseljenju, ekonomskim stagnacijama, nedostatku perspektiva. Jer svaka loša priča liči jedna na drugu.

Pored toga, postoji još niz razloga zašto bi neko morao napustiti mjesto u kojem je rođen, male zemlje su najčešće pogođene ovim fenomenom jer su u nepovoljnom položaju. Malim zemljama se, pored svoje veličine i (ne)razvijenosti kao još jedan faktor koji utječe na iseljavanje, dodaje i udaljenost. Takve su, na primjer, Gvajana ili Karibi.

Forbesova lista zemalja sa najvećim procentom dijaspore, sa raspoloživim podacima iz 2020. god
Forbesova lista zemalja sa najvećim procentom dijaspore, sa raspoloživim podacima iz 2020. god
Druga grupa koja se najčešće javlja među zemljama sa najvećom dijasporom su one u istočnoj Evropi i na Balkanu. Nakon sloma komunizma početkom 1990-ih, mnogi ljudi su otišli u potrazi za boljom ekonomskom šansom, na primjer u Zapadnu Evropu.
Bosna i Hercegovina, koja je proglasila nezavisnost 1992. godine tokom pada komunističke Jugoslavije i nakon toga doživjela agresiju – do 2020. godine je imala 34 posto svog stanovništva koje je živjelo u inostranstvu – objavio je Forbes.

Albanija je sljedeća zemlja u regionu koja ima veliki broj dijaspore u inostranstvu. Po okončanju više od četrdeset godina komunizma i međunarodne izolacije, potom lošeg upravljanja finansijama doveli su do toga da danas skoro trećina stanovništva živi u inostranstvu.

Zemlje koje su trenutno ili su nedavno bile upletene u rat i sukobe također se značajno pojavljuju na Forbesovoj listi zemalja čiji su građani rasprostranjeni širom inostranstva.

Sirija, nacija od oko 28 miliona domorodaca, sada ima osam miliona njih – ili oko 30 posto koji žive u inostranstvu.

Najveća dijaspora vođena sukobima, međutim, vidi se na nesuverenoj teritoriji, jer više od 45 posto onih koji su rođeni u Palestini trenutno boravi u inostranstvu, prema podacima UN-a.

 

Idi naVrh

Don't Miss