Trinaestogodišnji Luka, učenik Katoličkog školskog centra u Sarajevu, kao i njegovi vršnjaci i vršnjakinje mnogo vremena provodi na internetu i društvenim mrežama. U online svijetu često nailazi na štetne sadržaje. Kaže da je oprezan, ali da su dodatne edukacije uvijek dobro došle
Piše: Slađan TOMIĆ
Upravo zbog toga prisustvovao je danas radionici medijske pismenosti koju je u njegovoj školi organizirala Fondacija INFOHOUSE, a u okviru projekta “Medijska pismenost: Birajmo šta čitamo”, koji finansijski podržava UniCredit, kao dio programa Podrška djetinjstvu. Za BUKU je podijelio šta je to naučio.
– Naučio sam da možemo slučajno otvoriti portal sa lažnom viješću, ali to trebamo izbjegavati. Naučio sam i da otvaranjem odnosno klikanjem na lažnu vijest organizacija koja je vlasnik medija zarađuje na tome. Sada mi je malo lakše razumijeti kojih se portala treba čuvati na internetu. Bio sam oprezan i ranije, ali sada ću biti još oprezniji – kaže Luka.
Za dobrobit djece
Radionica ga je potakla da promijeni i neke navike.
– Navike koje ću mijenjati su: kada dobijem notifikaciju ako posumnjam da je lažna neću je čitati ili ću je provjeriti – poručuje Luka.
Pedagoginja Katoličkog školskog centra u Sarajevu Snježana Toskić ukazala je kako je medijska pismenost neophoda u formalnom obrazovanju.
– Nažalost, medijska informiranost, ta medijska kultura i način na koji se oni informiraju ne prožima se odveć kroz nastavne sadržaje osim kroz sadržaje hrvatskog jezika, ali mislim da je bitno i za ostane predmete. Ovakvi projekti su uvijek dobrodošli unutar škola upravo za dobrobit djece – poručila je Toskić.
Opasnost na društvenim mrežama
Dodaje da su društvene mreže velika opasnost kojoj su djeca izložena, pa je s toga učenje o medijskoj pismenosti obaveza svih nas.
– Koje su posebna opasnost jer su djeca još emocionalno, a i intelektualno, nezrela da bi mogla kvalitetno odvagati što je to dobro na tim društvenim mrežama, a što ne jer oni društvene mreže pretežno ne koriste u edukativne svrhe već u nešto drugo zbog čega ih je bitno informirati na koji način to činiti – poručuje Toskić.
Koordinatorica projekta Senka Kurt govoreći o lažnim vijestima upozorila je da su neistinite informacije posebno opasne u krizama kakva je bila pandemija COVID-19. Tada su mnogi obrazovani i ljudi na javnim funkcijama nasijedali na lažne vijesti i teorije zavjere. Stoga je rad sa djecom neophodan i neodložan.
– Medijska pismenost podrazumijeva da prvo moramo konzumirati vijesti, zatim ih analizirati te im kritički pristupiti. Neizbježno je pitanje znamo li i imamo li naviku imati kritički pristup prema vijestima koje čitamo. Medijska pismenost se mora izučavati od ranog djetinjstva. Od trenutka kada djecu učimo da pišu i broje, moramo ih učiti i medijskoj pismenosti – kaže Kurt.
Lažne vijesti i demokratija
Kako prepoznati lažne vijesti i kako one mogu uticati na demokratizaciju društva učenicima/ama je govorila novinarka i glavna i odgovorna urednica Mediacentra Sarajevo Marija Arnautović.
Ona je prevashodno govorila o štetnom sadržaju na društvenim mrežama koje su leglo dezinformacija, ali su one primarni način putem kojih se djeca informišu.
– Kako ih vijesti koje čitaju ne bi dovele u zabludu, a često su izloženi manipulativnim ili lažnim vijestima, često i teorijama zavjere, za mlade je izuzetno važno da budu medijski pismeni kako bi mogli da prepoznaju štetne i manipulativne sadržaje. Zbog svega ovoga tendencija u razvijenim evropskim državama je da je medijska pismenost dio obrazovnih sistema. Vjerujem da je u digitalno vrijeme u kojem današnja djeca odrastaju takav pristup možda jedini pravi način kako mladi ljudi ne bi dolazili u situaciju da budu izmanipulisani prije svega – zaključila je Aranutović.
U narednom periodu bit će održane radionice u Mostaru i Zenici sa učenicima osnovnih škola. Cilj Fondacije INFOHOUSE i Fondacije UniCredit kroz ovaj projekat je educirati mlade od najranijih dana o tehnikama, alatima i metodama medijske pismenosti, a svrhu kreiranja medijskih pismenih individua.
(Buka)
