Ranije je bilo je dovoljno radne snage, pa su poslodavci mogli birati. Sada radnici biraju. Tokom ljetne sezone na hrvatskom primorju mogu zaraditi godišnju plaću iz BiH. O ostalim zemljama EU da i ne govorimo. Upražnjena radna mjesta popunjavamo dovođenjem stranaca. Zvanično, najviše ih je iz Srbije i Turske
Piše: Sanela KARAICA
Prije nekoliko mjeseci firma iz BiH zaposlila je stotinu metalskih radnika iz Turske. Vlasnik im je obećao hiljadu eura plaće, smještaj i dva obroka dnevno. Ova informacija, očekivano, izazvala je lavinu komentara na društvenim mrežama. Jedni su hvalili i veličali vlasnika, a drugi su se pitali zašto i našim radnicima plaće nisu tolike. Pitanje je, međutim, ima li u BiH dovoljno radne snage?
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu 2022. godine u našoj zemlji bilo je 361.774 nezaposlenih, a od toga 209.754 žena. Čini se da je na raspolaganju dovoljan broj radnika, ali praksa prkosi statistici. Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH Adnan Smailbegović kaže da na birou ima jako mnogo prijavljenih i da to stvara određenu konfuziju.
– Veliki broj naših ljudi je prijavljen zbog zdravstvenog osiguranja, a rade negdje nacrno. Zatim imamo starosnu i kvalifikacionu strukturu. Dakle, ako imamo jednog kadra a privredi treba nešto drugo, prisiljeni smo uvoziti radnike. Generalno, Bosni i Hercegovini počinje da nedostaje radne snage. Glavni razlog je to što su evropske zemlje otvorile svoje granice i radnici iz BiH su pri vrhu njihovih prioriteta. Također, dosta naših ljudi odlazi u susjedne države gdje rade tokom ljetne sezone – kaže Smailbegović.
Nije sve tako bijelo
I nije čudo što je to tako. U našoj zemlji, radnici u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane u maju ove godine imali su prosječnu plaću od 723 marke. Na hrvatskom primorju, recimo, za te poslove mogu dobiti i tri do četiri puta više. Tokom ljetne sezone mogu zaraditi godišnju plaću iz BiH. Četiri mjeseca raditi, a ostalih osam odmarati i dođu na isto.
Ali, postoje dobre i loše strane. Svoja iskustva sezonske radnice za Interview.ba ispričala je Amina iz Sarajeva. U restoranu brze hrane na Krku pripremala je salate, palačinke i hladne i tople plate.
– Ukoliko se odlučite za sezonski posao, bez obzira o kojem se radilo, postoji nekoliko prednosti. Prvenstveno novo iskustvo koje može biti jako korisno u budućnosti, nova poznanstva, ali i dobra zarada ako imate sreće da nađete dobrog poslodavca. Ono što je negativno i na što možete zaboraviti su slobodni dani, ali i sati u jeku sezone. Zna biti jako naporno i stresno. Faliće vam sve. Porodica koju ste ostavili, hrana koju volite, stil života, društvo. Već nakon mjesec dana pitaćete se je li vam to trebalo i onda počinje odbrojavanje dana do povratka. Trebaće vam jaka volja da ostanete do kraja – kaže Amina.
U restoranu u kojem je radila plaće radnika su od 1.100 do 3.000 eura. Imaju osiguran smještaj, koji je solidan, te hrane koliko žele. Dvoje ih je iz BiH, a ostali iz Srbije. Konobari i konobarice od bakšiša mogu zaraditi još jednu plaću.
– Došla sam isključivo zbog novca jer ovoliko u BiH ne bih zadugo zaradila. A da li ću opet sljedeće godine? Ne bih rekla – govori Amina.
RS-u nedostaju građevinari
Iako se može čuti da u BiH nedostaje radnika u ugostiteljstvu, zvanični podaci su drugačiji. Prema izvještajima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, radne dozvole u našoj zemlji prošle godine imalo je 2.775 stranaca. Najviše u djelatnosti “Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla” – 527.
Pri vrhu tabele su i dozvole u sektoru građevinarstva – 286, i to 49 u Federaciji, 193 u Republici Srpskoj i 44 u Brčko Distriktu. U prerađivačkoj industriji izdate su 233 dozvole, u FBiH 121, RS-u 99 i Brčko Distruktu 13. Za razliku do građevinskih radnika koji su bili traženiji u RS-u, gotovi svi stranci u hotelijerstvu i poslovanju nekretninama bili su zaposleni u Federaciji.
– Danas se tržište rada dosta iznivelisalo. Ranije je bilo je dovoljno radnika na raspolaganju. Bila je mnogo veća ponuda nego potražnja. Poslodavci su lako mogli zamijeniti uposlenika. Više nije tako, a posebno u nekim branšama. Koliko god nama sa stanovništa poslodavaca to izgledalo problematično, mislim da je u konačnici za društvo kao cjelinu dobra stvar. Naši ljudi sada mogu da biraju posao. Ovi ljudi koji dolaze sa strane nisu jefitini, ali su dostupni. Niko ovdje ne uvozi radnike da bi imao jeftiniju radnu snagu, nego da bi uopće imao na raspolaganju radnike – kaže Smailbegović.
Građevinci zarade 802 marke
Stranim radnicima mora se osigurati prevoz iz zemlje dolaska, potom smještaj i hrana, i svakako plaća. Iako Smailbegović tvrdi da poslodavci radije biraju domaću radnu snagu, mnogi od njih navode da su stranci produktivniji i da „jedan radi za trojicu“. U skladu sa tim su, vjerovatno, i plaćeni. Istovremeno, naši građevinari odlaze ka Evropi. A kako i ne bi kada im je prosječna plaća u maju ove godine u BiH bila 802 marke.
Godišnja kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranaca proteklih godina bila je oko 1.700, a za 2022. je povećana na 2.540 – FBIH 1.850, RS 600 i Brčko Distrikt 90. U Ministarstvu civilnih poslova BiH kazali su nam da je povećanje traženo u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji. Bude i radnika koji se dovode izvan kvote, jer za strane kompanije važe posebni uslovi.
Složene procedure
Potrebe su mnogo, mnogo veće. Prema nekim procjenama, u BiH nedostaje čak 30.000 radnika. Cjelokupna procedura uvoza radnika iz inozemstva, dobijanje radne dozvole i sve ostalo što treba, u Republici Srpskoj traje do 30 dana. U Federaciji je mnogo komplikovanije i dugotrajnije. U najboljem slučaju završi se za šest mjeseci.
– Kod nas su procedure vrlo složene i kompleksne pa ljudi traže lakše načine. To znači da dolaze kao turisti i onda tri mjeseca rade nacrno. Uglavnom su to ljudi iz ovih bližih zemalja, kao što je Turska, Albanija… Onda se vrate kući i za tri mjeseca ponovo dođu. To nam nije u interesu. Dobar primjer je Hrvatska, koja je pojednostavila procedure i ukinula kvote. Trenutno imaju oko 75.000 uvoznih radnika, a nisu mnogo veća ekonomija od naše. U Sloveniji se mjesečno podnese oko 12.000 zahtjeva za zapošljavanje stranaca – navodi predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Koliko je stranih državljana radilo i radi na crno u BiH ne znamo.
Onih drugih, sa radnim dozvolama, prošle godine bilo je najviše iz Srbije – 622, Turske – 334 i Hrvatske – 193. Kineza je bilo 124, Kuvajćana 122, Saudijaca 108, Crnogoraca 88. U našoj zemlji radili su i Amerikanci, Albanci, Slovenci, Nijemci, Italijani, Egipćani, Rusi…
