Njemački sindikati i poslodavci traže od Vlade hitno uklanjanje pravnih i birokratskih prepreka kako bi što prije integrirali izbjeglice iz Ukrajine na tržištu rada
U moru vijesti vezanih uz rat u Ukrajini, ovih dana jedna je upala u oči. Njemački savez sindikata (DGB) i Savez poslodavaca Njemačke (BDA) izdali su zajedničko priopćenje u kojem se od njemačke vlade traži hitno uklanjanje “pravnih i birokoratskih” prepreka koje bi stajale na putu brze integracije izbjeglica iz Ukrajine na njemačkom tržištu rada, piše Deutche Welle.
Ovo priopćenje je iznenadilo mnoge i to zbog nekoliko razloga. S jedne strane iznenađuje relativno rijetka pojava zajedničkog izdavanja priopćenja organizacija koje u pravilu zastupaju interese različitih interesnih grupa. A s druge strane pozornost privlači i ažurnost kojom je ovo priopćenje izišlo u javnost u trenutku kada tek prvi vlakovi s izbjeglicama iz Ukrajine pristižu u Njemačku.
– Poduzeća i radnički savjeti su spremni preuzeti svoj dio odgovornosti kako bi što prije preuzeli ove ljude, obučili ih ili prekvalificirali i tako integrirali u tržište rada- stoji u zajedničkom priopćenju.
U njemu se ukazuje i na iskustva stečena nakon dolaska izbjeglica iz Sirije i Bliskog istoka 2015./2016.
Loša iskustva s velikim izbjegličkim valom
Ta iskustva su očito bila ne pretjerano pozitivna: danas, šest godina nakon izbjegličkog vala iz Sirije i Iraka svega nešto više od 50 posto radno sposobnih koji su stigli tijekom tzv. izbjegličkog vala ima stalno zaposlenje. Tada je velika većina izbjeglica raspolagala nikakvom ili samo nižom kvalifikacijom, kako za DW kaže Herbert Brücker, voditelj znanstvenog sektora “Migracije, integracije i međunarodno istraživanje tržišta rada” pri Institutu za istraživanje tržišta rada (IAB) u Nürnbergu.
– Njemačka je tada pokrenula brojne mjere kvalifikacije i doškolovanja kako bi izbjeglice pripremila za ovdašnje tržište rada – kaže Brücker.
Kada su u pitanju izbjeglice iz Ukrajine, on polazi od drugih preduvjeta.
– Od migranata iz Ukrajine koji su do sada dolazili u Njemačku više od polovice je imalo visokoškolsku naobrazbu – kaže Brücker.
On, kao i DGB i BDA smatra kako se ne bi trebale ponavljati logističke greške iz razdoblja vala 2015./2016.
– Mi smo izbjeglice naseljavali u područjima u kojima su uvjeti na tržištu rada bili nepovoljni, a kvote nezaposlenosti visoke. Sada bi se trebali usredotočiti na rastuće urbane centre te istodobno stvoriti okvire za pravnu sigurnost kad su u pitanju boravišni status i tečajevi jezika – kaže ovaj stručnjak za radne migracije.
Demograf s Katoličkog sveučilišta u Zagrebu Tado Jurić već dulje vrijeme proučava migracije, posebno migracije u zemlje zapadne Europe. On smatra da najnoviji razvoj događaja s izbjeglicama iz Ukrajine samo potvrđuje neke njegove, ranije postavljene teze o tomu da zapadne zemlje svoje demografske probleme rješavaju posežući za resursima drugih zemalja.
– Iako se sankcije Njemačke prema Rusiji pokazuju kao veliki rizik za njemačko gospodarstvo i velika žrtva koju Njemačka čini, Njemačkoj se po pitanju demografske revitalizacije zapravo ništa bolje nije moglo dogoditi. Ne treba zaboraviti da je Njemačkoj danas najvažnije privući mlade ljude – što je ključan strateški cilj postavljen iznad svakog vanjsko-političkog cilja. Ratom u Ukrajini otvoren je potpuno novi bazen radne snage za potrebe njemačkog tržišta – kaže Jurić u razgovoru za DW.
On tvrdi da, kao i kad je riječ od odljevu radne snage s jugoistoka Europe, njemačko tržište rada “živi od tuđe nesreće”.
Vladimir Ivanović, koji je dobar dio svog znanstvenog djelovanja na Sveučilištu Humboldt u Berlinu posvetio povijesti migracija, je još žešći u kritici načina na koji Njemačka rješava svoje demografske probleme.
– Ako se mene pita, ja to smatram ratnim profiterstvom. Njemačka opet dobiva radnike koji su joj prijeko potrebni bez da je u njihovo obrazovanje uložila i jednog centa. Stvar je jednostavna: ljudi bježe od rata, hajdemo iskoristiti njihovu nesreću i ponuditi im bilo koji posao koji prihvate. I tu prije svega mislim na sektor njege gdje Njemačkoj nedostaje velik broj radnika – kaže Ivanović i povlači paralelu između Ukrajine i zapadnog Balkana gdje se već godinama odvija proces “čišćenja” tamošnjeg tržišta rada i odvlačenja radnika koji su potrebni Njemačkoj.
Novac koji će biti uložen u integraciju, tj. tečajeve jezika novopridošlica iz Ukrajine Njemačka će, kako smatra Ivanović, pokriti poreznim prihodima tih istih Ukrajinca kada se zaposle.
Konkurencija za Zapadni Balkan?
Postavlja se i pitanje konkurencije između novopridošlih i onih koji dolaze recimo kroz regularne programe, poput onog o zapošljavanju radnika iz zemalja zapadnog Balkana koji je na snazi od 2016., Ivanović smatra da tu neće biti konkurencije što se tiče radnih mjesta jer priljev sa zapadnog Balkana jednostavno ne može pokriti potrebe njemačkog tržišta rada, a i najveći val zanimanja za taj program među žiteljima zapadnog Balkana je već splasnuo, tj. došlo je do zasićenja.
Tado Jurić međutim smatra da će dolazak velikog broja Ukrajinaca svakako promijeniti stanje na njemačkom tržištu rada što bi se moglo odraziti i na migracije iz jugoistočne Europe.
– To neće dovesti do prekida ugovora o useljavanju radnika s područja zapadnog Balkana, ali će svakako smanjiti potrebu za radnicima određenih profila. Mnogima koji planiraju iseljavanje, dakako ovo nije nimalo omiljen scenarij – kaže Jurić.
Ono gdje će sigurno nastati konkurencija je tržište stanovima u većim gradovima koje je već sada postalo velika prepreka integraciji novopridošle radne snage. No taj fenomen pogađa i domaće stanovništvo. U Berlinu se već počelo nervozno šuškati o tome do koje mjere će novi izbjeglički val utjecati na ionako katastrofalno tržište nekretnina u većim gradovima, pri čemu će se Berlin naći prvi na “na udaru”.
Ivanović smatra da je Njemačka povukla neke pouke iz prošlosti koja je puna grešaka kada se radi o migraciji.
Integrirani i motivirani
– Zanimljivo je da je, ako pogledamo u prošlost, Njemačka naučila na vlastitim greškama poput one u devedesetim godinama kada je vratila gotovo sve izbjeglice iz Bosne i Hercegovine. Pritom se radilo o dobro integriranim i motiviranim ljudima – kaže Ivanović.
No atmosfera u Njemačkoj krajem devedesetih s danas nezamislivom stopom nezaposlenosti od 13 posto danas je potpuno drugačija.
Krajem februara Njemačka je bilježila stopu nezaposlenosti od 5,3 posto, udruge poslodavaca govore o preko 1,8 miliona otvorenih radnih mjesta.
– Kod izbjeglice imamo fenomen da se u velikom broju slučaja radi o ljudima koji su vrlo motivirani i koji će ugrabiti svaku šansu. U prvom valu se radi uglavnom o dobro obrazovanim i informiranim ljudima koji brzo reagiraju – kaže Ivanović.
On se također slaže s optužbama nekih organizacija za zaštitu ljudskih prava po kojima su izbjeglice iz Ukrajine mnogo bolje prihvaćene nego kad su u pitanju izbjeglice s Bliskog istoka.
On ističe i činjenicu da, za razliku od regulirane radne migracije gdje su većina migranata muškog roda, sada iz Ukrajine dolaze uglavnom žene.
Iako trenutno nije lako govoriti o mogućem broju Ukrajinaca koji će se trajno naseliti u Njemačkoj, Brücker iz IAB-a, koji je usko povezan sa Saveznom agencijom za zapošljavanje, smatra da će ukrajinske izbjeglice koje sada dolaze isprva posao pronaći u uslužnom a kada, kako kaže, za ženama i djecom budu došli i muškarci, u građevinskom sektoru.
Međunarodna organizacija za izbjeglice (IOM) računa da bi u Njemačkoj zaštitu moglo potražiti 225.000 izbjeglica.
Ured UN za izbjeglice UNHCR polazi od mnogo veće brojke, zaključuje DW.
