SAD proširuju spisak: Ko će se pridružiti Dodiku, Špiriću, Čengiću, Jelaviću na “crnoj listi”?

American flag 1

Zvanični Washington najavljuje proširenje “crne liste” političarima koji destabiliziraju BiH,  krše reforme i zakone, sudjeluju u korupciji. Na spisku je do sada iz BiH već nekoliko stotina imena, ko će im se pridružiti

Piše: Senka KURT

Sjedinjene Države odlučne su popunjavati “crnu listu” bh.političara koji nisu voljni provesti reforme. Oni moraju platiti visoku cijenu zbog štete nanose.

Kazao je ovo prije dva dana Michael Murphy, najizgledniji američki ambasador u BiH na saslušanju pred Komitetom za vanjske poslove Senata SAD.

Podržavam korištenje novih sankcija koje je predsjednik Joe Biden najavio. One podrazumijevaju da će etnonacionalisti koji nisu voljni provesti reforme platiti visoku cijenu zbog štete koju nanose interesima Amerike i građana Bosne i Hercegovine – dodao je Murphy.

Ta vijest danas je potvrđena saopćenjem da je predsjednik SAD Joe Biden imenovao Jamesa O’Briena za koordinatora za politiku sankcija američkog State Departmenta.

Svi mogu doći na spisak

O’Briena mora potvrditi Senat da bi stupio na dužnost, odnosno da bi provodio režim sankcija, takozvanu “crnu listu”.

Sve to pojačava akcije i špekulacije da će se pojedinci iz BiH, prije svega iz Republike Srpske naći pod snažnijim američkim sankcijama.

Nedavno je i novi američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabriel Escobar najavio da će SAD koristiti novi set alata za sankcije. On je obavio je razgovor sa Miloradom Dodikom, tokom kojeg je upozorio predsjednika SNSD-a da su prijetnje otcjepljenjem antidejtonske i da građanima Republike Srpske ne nude ništa osim izolacije i ekonomskog očaja.

Moram reći da su nove sankcije prema Balkanu predviđene za one koji opstruišu politički, ali i prema onima koji imaju korist od toga – rekao je Escobar.

I američki ambasador u BiH Eric Nelson izjavio je za N1, u intervjuu  koji će biti emitiran sutra, da će zvanični Washington poslati saopćenje u kojem će biti objašnjeno da proširuje sankcije u BiH, a što se, prije svega odnosi na vize.

Dakle, nećemo izdavati vize, poslovne ili turističke bilo kojim korumpiranim ljudima koji žele putovati ili investirati u SAD. Dakle, imamo te ovlasti prema našem zakonu o imigracijama i uvijek je tu bio taj zakon, ali sada smo gledali da informacije koje imamo o korupciji u BIH i korumpiranim pojedincima, da im se ne izdaju vize za SAD – kazao je Nelson.

Na pitanje hoće li se na tom spisku naći bh. političari, on je odgovorio:

– Svi mogu doći na taj spisak. Nisam u poziciji iz razloga privatnosti, da govorim o brojevima ili imenima, ali jako je važno da govorimo o tome kako mi povećavamo naše procedure, jačamo naše procedure da bi odbranili SAD od potencijalnih korumpiranih pojediinaca i da zaštitimo BiH i pomognemo u borbi protiv korupcije koja podriva njena nastojanja.

Američka kampanja za jačanje sankcija traje od ljetos, kada je američki predsjednik Biden naredio početkom ljeta jačanje sankcija za sve koji doprinose destabiliziranju situacije na Zapadnom Balkanu.

Sankcije će biti nametnute svima koji su odgovorni ili su direktno ili indirektno uključeni u akcije i politike koje ugrožavaju mir, sigurnost, stabilnost i teritorijalni integritet bilo kojeg područja ili države Zapadnog Balkana – objavljeno je u julu na zvaničnoj stranici Bijele kuće.

Sankcije mogu očekivati i oni koji su odgovorni ili direktno ili indirektno uključeni u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom, poput pronevjere javne imovine, izvlačenje privatne imovine u ličnu korist, u političke svrhe ili podmićivanje.

Istaknuto je da će političarima koji se nađu na američkoj “crnoj listi” biti blokirana sva imovina koju imaju na teritoriji SAD-a, te će im biti zabranjen ulazak u SAD, a na listi će se naći čak i oni koji im budu pomagali, sponzorirali, pružali materijalnu pomoć.

Od Busha do danas

Uredba o sankcijama je na snazi već 20 godina. Prvi put je uredbu donio tadašnji predsjednik SAD-a George Bush 2001. godine i od tada se sankcije redovno produžavaju.

Veliki dio sankcija izrečen je prije 15-ak godina.

Kad je ljetos Biden proširio opseg sankcija objavljeno je da će Ministarstvo finansija i trezora u konsultacijama sa State departmentom nastaviti s ažuriranjem popisa Odjela za kontrolu strane imovine (OFAC) pojedinaca koji su pod sankcijama. No, put se može skratiti tako što State Department direktno izrekne sankciju, a OFAC dalje koordinira s različitim ministarstvima, institucijama, obavještajnim agencijama u SAD.

Kad je u pitanju BiH, sigurno je da je član Predsjedništva BiH, lider SNSD-a Milorad Dodik najpoznatije, najvažnije, najinteresantnije ime “crnoj” američkoj listi. On je dospio na listu još 2017. zbog opstruiranja Daytonskog sporazuma. To znači da mu je blokirana sva imovina na području SAD, a američkim državljanima zabranjeno je poslovanje s njim.

Sjedinjene Države tada su istaknule da je (tadašnji predsjednik RS) aktivno blokirao Daytonski sporazum, a posebno su kritizirale referendum koji je Dodik organizirao u septembru te godine, kako bi zadržao 9. januar kao Dan RS.

Strani mediji naglašavali su a je Američki ured za kontrolu strane imovine poduzeo  konkretne mjere protiv Dodika. Tadašnja američka ambasadorica u Sarajevu Maureen Cormack objašnjavala je ovaj potez svoje administracije kao odgovor na Dodikovo kršenje zakona.

Ova mjera pokazuje posvećenost SAD teritorijalnom integritetu i suverentitetu BiH i europskim integracijama BiH – naglašavano je.

Sam Dodik, barem kako se u javnosti predstavljao, nije (bio) previše uznemiren zbog američkih sankcija.

Amerika je moćna zemlja, to je razumljivo. Moć se nekada izražava kao nemoć i ovo je više dokaz njihove nemoći. Argumentima i metodama kojima su pokušavali doskora da modeliraju svijet u ulozi najvažnije zemlje svijeta svakako je sada došao u krizu ili ne daje rezultate, pa se prijeti silom –  prokomentirao je sankcije.

Dodik je i dalje na listi OFAC-a, a u njegovom dosjeu ne piše kada će mu isteći američke sankcije. Također, na listi OFAC-a nalazi se niz aktuelnih i bivših političkih zvaničnika BiH, firmi, organizacija.

Dodik za referendum, Špirić za korupciju

Godinu nakon Dodika, State Department na listu je stavio Nikolu Špirića, bliskog Dodikovog suradnika, nekadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara, visokog dužnosnika SNSD-a.

Njegov krimen nije politička destabilizacija BiH već sumnja u umiješanost u korupciju i kriminal.

Upravo zbog toga, Predstavnički dom Parlamenta BiH (jedan od dva parlamenta BiH) je na sjednici 3. februara usvojio inicijativu u kojoj se od nadležnih organa SAD-a traži informacija o korupciji Nikole Špirića.

Ministarstvo inostranih poslova SAD (State Department) je odluku u slučaju Špirić donijelo prema članu 7031 (c) Zakon o državnom, inostranom poslovanju i srodnim programima iz 2018. godine.

Špirić i Dodik: Na listi su zbog različitih kršenja zakona

Iz Ambasade SAD tada su istakli da  “kada državni sekretar posjeduje vjerodostojne informacije da je neki zvaničnik bio uključen u značajne koruptivne aktivnosti i/ili značajno kršenje ljudskih prava, Odjeljak 7031(c) nalaže da se taj zvaničnik i članovi njegove neposredne obitelji stave na listu”.

Sankcija prema ovom članu Zakona podrazumijeva zabranu ulaska u SAD, a to se odnosi i na užu porodicu zvaničnika.

State Department posjeduje vjerodostojne informacije da je gospodin Nikola Špirić bio uključen u javnu korupciju i ostvario korist od iste, uključujući ostvarivanje nepropisne koristi tokom obavljanja javnih funkcija i ometanje javnih procesa tokom svog mandata kao člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ova se odluka uglavnom temeljila na javno dostupnim informacijama –  navela je tada Ambasada SAD-a u BiH.

No, sve ovo nije bio problem ni prepreka Špirićevim političkim kolegama, te posebno onima iz koalicije na vrhu države da ga u septembru 2020 imenuju na četvorogodišnji mandate za člana Komisije za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije pri državnom Parlamentu.

Na prilično glasne zahtjeve opozicije da se ispita slučaj Špirić nije bilo reakcije ni iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, niti iz Ministarstva pravde, koji nisu zatražili informacije od Sjedinjenih Država.

Dvije godine kasnije tadašnji američki državni tajnik Mike Pompeo na listu je dodao dotadašnjeg visokog funkcionera (glavnog tajnika) Stranke demokratske akcije Amira Zukića, također zbog umiješanosti u korupciju.

U američkim medijima objavljena je Pompeova izjava kako je Zukić povezan s “ozbiljnom korupcijom”.

U svojstvu zastupnika u Zastupničkom domu FBiH i glavnog tajnika SDA, Zukić je bio umiješan u koruptivne radnje, koje su potkopavale vladavinu prava u BiH – objavljeno je tada.

Protiv Zukića je prethodno u BiH bila podignuta optužnica za korupciju i trgovinu utjecajem. Na teret mu je stavljano da je koristio svoju stranačku poziciju za nezakonito zapošljavanje njemu bliskih osoba u javnim kompanijama u Federaciji BiH.

Čengić, Alisphić, Šaja i ostala raja

Na američkoj crnoj listi čini se da najduži staž ima je nekadašnji visoki i svojevremeno vrlo utjecajan SDA dužnosnik Hasan Čengić, siva eminencija Islamske zajednice u BiH.

Čengića već skoro 30 godina prate mnogobrojne afere, finansijske i kriminalne, a na američkoj listi nalazi se još od 2003. godine, od kada mu je i zabranjen ulazak u SAD.

Za Čengića se vežu afere s trgovinom oružja tokom agresije na BiH, manipuliranje humanitarnom organizacijom, izgradnja aerodroma u Visokom.

Gotovo u isto vrijeme na crnu je listu, ukazom Georga W. Busha dospio je i Bakir Alispahić, nekadašnji policajac, koji je iz rata izašao s visokim vojnim i policijskim funkcijama, bio čak i ministar unutrašnjih poslova.  Amerikanci su mu najviše zamjerili (su) organiziranje vojnog (iranskog) kampa “Pogorelica”, a u BiH se njegovo ime spominjalo u nizu političkih ubistava.

Danas je na čelu privatne kompanije, bio je predavač na sarajevskom Univerzitetu.

Zbog šverca oružjem SAD su na listu stavile Senada Šahinpašića Šaju, čovjeka bez formalnih funkcija, ali s visokim utjecajem u bošnjačkoj politici, te jednog od intimusa lidera SDA Bakira Izetbegovića.

Od zvučnijih, među više stotina imena, tu je i nekadašnji član Predsjedništva BiH Ante Jelavić, koji se od bh. pravosuđa već godinama krije u Hrvatskoj.

Jelavića je još 2001. godine smijenio tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch zbog, kako je tada navedeno, pokušaja osnivanja hrvatske jedinice u Federaciji BiH, ali i ugrožavanja javnog poretka.

I presuđeni ratni zločinci

Na tlo SAD ne mogu ući ni Dario Kordić, Anto Furundžija, Ivica Rajić, Valentin Čorić, Stanko Sopta, Jozo Perić Tukeša, koji je godinama slovio za neformalnog gospodara Stoca…

Osnivač SDS-a, nekadašnji načelnik Sokoca Milovan Cicko Bjelica godinama se dovodio u vezu sa mrežom podrške optuženom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću. Zbog toga ga je SFOR nekoliko puta hapsio. Zbog toga je i dospio na crnu listu.

Faksimil odluke o sankcijama za Milovana Cicka Bjelicu

I SDS, čiji je osnivač također je na listi, kao i presuđeni ratni zločinci Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Biljana Plavšić, Stanislav Galić, pa Milan i Sredoje Lukić, Momčilo Mandić, ali i kćerka Radovana Karadžića Sonja, koja se aktivno bavi politikom.

No, na listi su osim osoba i mnogobrojne organizacije iz BiH. Neke od njih uglavnom više ni ne postoje, a tokom rata navodno su se bavile humanitarnim i obrazovnim radom, poput Kuwait Joint Relief Committe, te agencija Puma Security iz Mostara,  Al Haramein, Al Taibah, BIO Corporation, Bosanska idealna futura, Global Relief Foundation…

Na listi OFAC-a je i Četnički ravnogorski pokret.

Inače, balkanska lista, a na kojoj su sankcionirane osobe i organizacije sadrži više hiljada imena. Na njoj su uglavnom svi presuđeni ratni zločinci ne samo iz BiH već iz Hrvatske, Srbije, s Kosova, Sjeverne Makedonije.

Vežu ih umiješanost u ratne zločine, prijetnje stabilnosti, neprizvavanje rada Međunarodnog suda u Hagu, kriminal i korupcija.

Što se tiče ovih “naših”, kako je saopćeno u junu sankcije osobama koje su na crnoj listi ostaju na snazi i dalje.  Narednih dana očekujemo da se na listi pojave nova, na žalost, svima nam uglavnom znana imena.