U pismu Zeleni, kao izvjestitelji u sjeni u Europskom parlamentu za izvješće o napretku zemlje za 2020. izražavaju duboku zabrinutost zbog trenutne situacije i najnovijih zbivanja u Bosni i Hercegovini (BiH), posebno, kako ističu, u pogledu bojkota svih velikih državnih institucija od strane srpskog člana Predsjedništva BiH, kao i drugih političkih predstavnika Republike Srpske.
– Kao što znate, suvremene državne strukture i politička klima u Bosni i Hercegovini složene su i izrazito nesigurne. Da bi zemlja ispunila sve značajne korake u provedbi 14 ključnih prioriteta koje je utvrdila Europska komisija kako bi bila preporučena za otvaranje pregovora o pristupanju EU, potrebne su velike reforme. Da bi ovaj proces bio uspješan, od vitalne je važnosti suradnja i povjerenje među glavnim političkim akterima u zemlji. Stoga izražavamo najveću zabrinutost zbog odluke političkog vodstva Republike Srpske da bojkotira sav rad u glavnim državnim institucijama sve dok se ne povuče zakon o poricanju genocida od strane odlazećeg Visokog predstavnika. Nespremnošću da sudjeluju u bilo kakvom radu državnih institucija i nepriznavanjem legitimne odluke visokog predstavnika, političko vodstvo Republike Srpske podriva demokratske državne strukture BiH i njen ustav kako je predviđeno Daytonskim sporazumom, čime se postiže opća stabilnost država i cijela regija su ugroženi – navedeno je u pismu.
Zastupnici Zelenih ističu kako su “nedavne prijetnje srpskog člana Predsjedništva BiH odcjepljenja RS-a, formiranje vojske RS-a, jačanje policijskih snaga RS-a vojnom opremom i ukidanje institucija na državnoj razini izravna i kratkoročna prijetnja demokraciji i mir Bosne i Hercegovine”.
Zato, kako dodaju, uz duboku zabrinutost predlažu i konkretnu mjeru koju bi Europska komisija mogla poduzeti kao odgovor na bojkot. Naime, Uredba 2018/0247 (COD) o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) predviđa odredbe o uvjetovanosti financiranja povezane s učinkom zemlje na reformama u području vladavine prava, temeljnih prava i demokracije institucijama, navodeći da bi u slučaju značajne regresije ili upornog nedostatka napretka u područjima obuhvaćenim pristupom “prije svega temelja”, opseg i intenzitet pomoći trebao biti sukladno tome moduliran.
– Praktična implikacija trenutnog bojkota je da su nemoguće sve značajne reforme ili napredak u procesu pristupanja BiH, a zapravo znači blokadu reformi i pogoršanje u temeljnim područjima. Budući da Republika Srpska također ima koristi od financiranja IPA III, mišljenja smo da bi ovaj bojkot trebao potaknuti relevantne odredbe Uredbe 2018/0247 (COD). Budući da Uredba 2018/0247 (COD) ne predviđa nikakav konkretan postupak kojim bi Europski parlament mogao pokrenuti takvu obustavu sredstava, apeliramo na vas da ovim dopisom razmotrite obustavu svih sredstava IPA III iz kojih je Republika Srpska izravna i jedini korisnik, dok se bojkot ne ukine. Obustava sredstava mogla bi poslužiti kao važan politički signal Europske komisije u ovoj političkoj krizi. Vjerujemo da je u interesu stanovništva BiH, kao i europske budućnosti zemlje, što naša Unija šalje snažan signal političkom vodstvu Republike Srpske kao odgovor na njihov nedemokratski i neopravdan potez – navedeno je u pismu Tineke Strik, te europarlamentaraca Komesaru za proširenje EU Oliveru Varhelyju