Zrak u većini bh. gradova je danas, dan uoči početka 2020. godine, umjereno zagađen. Građani Sarajeva, Zenice i Tuzle su većinu zimskih dana ove godine proveli u visokim iznosima zagađenih čestica PM2 i PM10, problemi deponija, poput Uborka kod Mostara, ponovo nisu riješeni, dok je i dalje glavno prevozno sredstvo građana automobil. Sanela Klarić, zastupnica Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i predstavnica Green Council-a, za Interview.ba rekla je da je u toku izrada strategije za zaštitu okoliša za period 2020-2030. godine, koja se radi uz pomoć Vlade Švedske i njihovog Instituta za zaštitu okoliša, koja bi vrijedila za državni i entitetski nivo.
– Ja sam u decembru podnijela inicijativu u kojoj sam tražila da se u izradu uključe principi cirkularne ekonomije i zelenih javnih nabavki, te sam dobila pozitivan odgovor od ministrice (op.a.Edite) Đapo. Taj pismeni trag je bitan jer ću već u januaru postaviti pitanje kada se očekuje da dokument bude gotov i kada će ući u javnu raspravu – navela je ona.
Dodaje da će insistirati na brzini donošenja i da bude u skladu sa zahtjevima Evropske unije (EU).
Ipak, kako kaže, jedan od problema na terenu je da, kada se strategija i donese, to je “samo jedan dokument kojim se maše”.
– Šta znači strategija ako nemamo plan implementacije? – zapitala se ona, te poručila da slijedi borba za uozbiljenje mehanizama za implementaciju.
Smatra kako je bitno pooštriti principe i mehanizme za implementaciju, odnosno za praćenje i kažnjavanje zbog situacija u kojima zakon postoji, ali je “ljudima jeftinije da plaćaju kazne nego da ulože u filtere, na primjer”.
– Predavali smo amandmane na Zakon o zaštiti okoliša, ali nisu usvojeni i to je najveća boljka jer smo shvatili da kod nas i dalje ne postoji ozbiljan svijest koliko okoliš utječe na zdravlje – rekla je Klarić.
Kaže kako je bitno uvezivanje struke, te je navela primjer sa jednog predavanja kada je navedeno da karbondioksid nije štetan.
– Nije, ukoliko je u zraku u određenim procentima, ali sve što prelazi granice i ukoliko se konzumira prekogranična količina karbondioksida u zraku kontinuirano, postaje štetno – dodaje.
Zato, kako navodi predstavnica Green Council-a, postoji potreba za uvezivanjem većeg broja različitih struka i stručnjaka da rade zajedno kako bi shvatili kompleksne probleme okoliša, jer se “okoliš ne prepoznaje ni kao ekonomski ni razvojni segment, niti kao segment zdravstva, već kao izdvojeno”.
Navodi i kako ne može poručiti bh. građanima da su to problemi koji će biti brzo riješeni.
– Nisam toliko optimistična jer nemamo kapacitete ni političku volju da se kod nas nešto uredi. Građani su ti koji glasovima svake dvije, odnosno četiri godine biraju ljude koji će da njih vode i predvode, tako da trebaju biti aktivni svaki dan – zaključuje ona i dodaje da se samo udruženim snagama i zajedničkim djelovanjem politika okoliša može ozbiljno shvatiti.
(Ines Sandžaktarević, Interview.ba)
