Djeca su tokom pandemije Korona virusa većinu svog vremena provela u kućama zbog naloženih mjera kriznih štabova. U to vrijeme bila su značajno izložena tehnologijama i online aktivnostima, krenuvši od nastavnog procesa, pa do svakodnevnog korištenja interneta kao medija. Prema informacijama koje smo dobili od Federalne uprave policije generalno su u online prostoru nasilju više izložene djevojčice u odnosu na dječake, a tokom ove pandemije najviše se povećalo online seksualno zlostavljanje djece.
– Iskorištavanje djeteta, odnosno online seksualno zlostavljanje djece baš se povećalo. Bilo je prevara putem interneta više nego inače. Kod pedofila nema pravila, bilo je djevojčica i dječaka. Međutim, uvijek su više djevojčice izložene, zavisno od profila pedofila. Bilo je evidentiranih i drugih slučajeva nasilja, ali se nije povećalo u odnosu na period prije pandemije – kaže Saša Petrović, istražitelj za borbu protiv kompjuterskog kriminala u Federalnoj upravi policije (FUP).
Magistrice socijalne pedagogije Mirele Šuman, koja je objavila knjigu “Agresivnost i vršnjačko nasilje kod učenika u osnovnim školama” ističe kako je čitava situacija s pandemijom Korona virusa bila pogodna povećanju online nasilja nad djecom.
– Upravo se nasilje dešava u tom online svijetu. U biti kada se desi fizičko nasilje to je rezultat cijelog procesa online nasilja koje je kontinuirano. Kada je dijete fizički zlostavljano, govorimo o situaciji kada dijete ide u školu, to je period kada je sigurno u kući, a ne u obrazovnoj ustanovi. Sada je drugačija situacija s obzirom na činjenicu da su djeca okrenuta skroz tehnologiji. Cijelo njihovo obrazovanje se održava putem tehnologija i vjerovatnoća da djeca budu izložena nasilju je veća – ističe Šuman.
Navodi da sigurnost na internetu poslije ovog iskustva s virusom COVID 19 i prelaska cijelog obrazovanja predškolskog, osnovnog, srednjeg i visokog u online sferu, treba postati dio školskih programa.
– Ono što mi moramo raditi jeste naučiti djecu da koriste internet sigurno. Treba se primijetiti da su se i nastavnici, kao i roditelji, okrenuli tehnologijama. Možemo vidjeti kako se neki od njih ne snalaze zbog nepoznavanja tehnologija i ovog medija. U tim situacijama djeca su prepuštena sama sebi i mogu pretraživati razne sadržaja iz znatiželje i dovesti se u nepovoljan položaj, zato je ključno da roditelji i nastavnici u tom cijelom procesu educiraju i sebe – poručuje Šuman.
Objašnjava kako se najlakše može primijetiti u ponašanju djeteta da li trpi određeni vid nasilja, u ovom slučaju online nasilje: “Dijete može više koristiti tehnologiju, željeti da provodi više vremena u odvojenim prostorijama, izbjegavati da roditelj vidi kada koristi tehnologiju, može biti povučeno i imati represivno ponašanje, sve su to neki od elemenata da je dijete žrtva nasilja”.
Kaže kako roditelj treba iskoristiti ovo vrijeme za razgovor sa svojom djecom.
– Ovo je prilika da se kroz razgovor stvara povjerenje. Ukoliko se dijete povjeri roditelju, to ne znači da on treba samostalno preuzimati rješavanje tog slučaja već treba prijaviti nadležnim organima – navodi Šuman.
Za online nasilje postoji besplatna telefonska linija za psihosocijalnu podršku, gdje roditelji djeca mogu pozvati na telefon 0800 22323 i gdje mogu dobiti podršku u vidu savjeta.
Postoji i hotline gdje se može poslati direktna prijava s dokazima.
– Zlostavljanje djece roditelji direktno mogu prijaviti i Federalnoj upravi policije s dokazom, gdje oni imaju poseban cyber odjel i oni djeluju po svakoj prijavi, onda se uključuju i centri za socijalni rad, ovisno o situaciji – zaključila je Šuman.
